 Priručnik za grupni rad sa učenicima osnovnih škola 

Version: 5/20/2019
Sadržaj

 Priručnik za grupni rad sa učenicima osnovnih škola ...................1

1 Uvod.............................................................................................3
Cilj....................................................................................................3
Pozadina projekta "Moja Karijera"....................................................4
Pozadina: Profesionalna orijentacija u osnovnoj školi.....................4
2 Modul: Tipovi srednjih škola – naredne informacije su
namijenjene prvenstveno učenicima osnovnih škola i njihovim
razrednicima........................................................................................5
Gimnazije.........................................................................................5
Srednje stručne škole.......................................................................6
Umjetničke škole..............................................................................6
Vjerske škole....................................................................................7
3 Modul: Kvalifikacioni ispit.............................................................7
4 Modul: Profesionalna orijentacija / Informiranje i procjena
kandidata.............................................................................................7
5 Modul: Prvi školski čas / sat - Informacije o zanimanju ili
obrazovanju.........................................................................................8
Profesionalno informisanje...............................................................8
6 Modul: Drugi školski sat - testiranje...........................................12
Psihološki mjerni instrumenti..........................................................12
7 Modul: Treći školski sat – prezentiranje rezultata i prijedloga
odgovarajućih zanimanja ili obrazovanja...........................................18
8 Napomene – što nakon informiranja učenika o rezultatima
testiranja i predlaganja zvanja...........................................................19
Učenik razgovara sa roditeljima o prijedlozijma.............................19
Modul: Emocije/Reakcije................................................................19
Modul: Razgovor o razlikama subjektivno-objektivno....................19
Modul: Izbor...................................................................................20
Modul: Informacije o načinima školovanja.....................................20
Modul: Samo-pomoć......................................................................20
9 Autorska prava...........................................................................20

2 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 1 Uvod
Cilj
Profesionalna orijentacija predstavlja znanstveno zasnovani i
kontinuirani proces usmjeravanja individue prema onom zanimanju ili
grupi zanimanja koja najbolje odgovaraju njihovim psihofizičkim
karakteristikama i u kojima imaju najviše izgleda da svoj posao obavljaju
komeptentno, da napreduju i da budu zadovoljni.Profesionalna
orijentacija je sveobuhvatan proces koji:
omogućava osobi da dobije više informacija o samom sebi,npr. o svojim
interesima, sklonostima, sposobnostima i vrijednostima.
motivira učesnike da preuzmu aktivnu ulogu u planiranju svoje karijere.
U današnjem trenutku motiviranje učenika da aktivno planiraju sovju
karijeru je od izuzetne važnosti jer visoka nezaposlenost, promejnjivo
tržište rada i potrebe za velikom fleksibilnošću na radu i u karijeri čine
planiranje budućnosti joše važnijim zadatkom.
omogućava pružanje detaljnih informacija o različitim zanimanjima. Jer,
tek ako imamo jasne i detaljne infromacije o tome što neko zanimanje
podrazumijeva mi možemo procijeniti da li se želimo baviti tim
zanimanjem ili ne.
preko razgovora, pružanja informacija i isitivanja predlaže odgovarajuća
zanimanja za učesnika i pravi provizorni izbor zanimanja
uzima u obzir kako se osoba (i možda članovi njene porodice) osjećaju i
što misle o prijedlozima zanimanja jer predložena zanimanja su početak,
a ne kraj procesa profesionalne orijentacije.
Uzima u obzir način sticanja obrazovanja do određenih zanimanja.
Jedan od osnovnih zadataka savjetodavnog rada u profesionalnoj
orijentaciji je pružiti detaljne informaicje i objasniti klijentu da neko
zvanje omogućava rad u većem broju zanimanja, te da postoje različiti
putevi obrazovanja koji omogućavaju rad u željenom zanimanju. Npr.
Zvanje «diplomirani komaparativista» oomgućava osobi da radi kao
bibliotekar, kao književni kritičar, kao voditelj knjižare i slično.
pomaže osobi da se osposobi za donošenje samostalne profesionalne
odluke. Upravo zbog tih velikih mogućnosti da sa nekim zvanjem radi u
većem broju zanimanja, te zbog promjenjivog svijeta rada u kojem ljudi
imaju mogućnosti da mijenjaju zvanja i grade karijeru u različitim
pravcimama, vrlo bitan zadatak je osposobiti osobu da u budućnosti
donosi samostalne i obaviještene odluke o svojoj karijeri.

3 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 U taj proces je često uključen veći broj osoba, između ostalih sam
učenik, njegovi roditelji, prijatelji, nastavnici, razrednici, psiholozi i
pedagozi.
Predložena zanimanja su početak, a ne kraj procesa profesionalne
orijentacije..
Priručnik koji je upravo pred vama namijenjen je onima koji su uključeni
u proces PO i sadrži dvije osnovne grupe infromacija.
Prva grupa su sistematizirane informacije kojima svaki učenik treba da
raspolaže kako bi donio obaviještenu odluku o izboru srednje škole, dok
se druga grupa infromacija odnosi na sam proces profesionalne
orijentacije i psiholoških instrumenata razvijenih u okviru projekta „Moja
karijera“.
Iako priručnik sigurno ne obuhvata sve moguće aspekte rada u okviru
profesionalne orijetnacije, nadamo se da će poslužiti kao osnova za
daljnje razvijanje ove tako bitne aktivnosti,te da će u budućnosti, uz
pomoć vas, korisnika ovog priručnika, i vaših sugestija, biti kontinuirano
unaprijeđivan.

Pozadina projekta
"Moja Karijera"
Moja karijera je projekat kojim tri organizacije proMENTE (Udruženje za
psihološka istraživanja i praksu), SUS BiH (Svjetski Univerzitetski
Servis) i SRC-e (Studentski informativni centrar) nastoje razviti
adekvatan, održiv, svima dostupan i besplatan vid modela
profesionalne orijentacije. Moja karijera je projekat, finansiran od strane
Evropske Unije.

Pozadina:
Profesionalna
orijentacija u
osnovnoj školi
Pred osnovnoškolcima je važan korak koji će utjecati na njihovu
budućnost –izbor srednje škole. Iako u današnje vrijeme prvi izbor
zanimanja i nije više «izbor za čitav život», to je ipak značajan korak koji
bitno utječe na budućnost i može da odredi put za buduće odluke u vezi
sa njihovim obrazovanjem ili karijerom.
Prvi izbor zanimanja može se mijenjati, ali tako se može izgubiti dosta
vremena, prije nego što osobe konačno odaberu ono zanimanje koje je
za njih najadekvatnije i koje ih najviše zadovoljava. Budući srednjoškolci
su sada na uzrastu kada uče najbrže i sa najmanje napora i zbog toga
je od velike važnosti da odabir srednje škole trasira put prema

4 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 zanimanju kako bi što bolje iskoristili svoje sposobnosti usklađujući ih
sa interesima i sklonostima .
Vrijeme koje sada ulože u procjenjivanje svojih interesovanja,
sposobnosti i drugih ličnih osobina može da im uštedi mnogo vremena i
da im omogući mnogo više zadovoljstva u učenju i u radu, u bližoj i
daljoj budućnosti.

2 Modul: Tipovi srednjih škola – naredne

informacije su namijenjene prvenstveno
učenicima osnovnih škola i njihovim
razrednicima
U ovom poglavlju su obrađene neke osnovne informacije o pojedinim
tipovima srednjih škola (ne svim) koje razrednici mogu ponuditi
učenicima kako bi stekli jasniju sliku o tome što se izučava u pojedinom
tipu srednje škole i koje su perspektive nakon njenog završetka.
Postoji šest osnovnih tipova srednjih škola:
Gimnazije
Učiteljske škole
Umjetničke škole
Tehničke i srodne škole
Stručne škole
Vjerske škole

Gimnazije
Gimnazija je škola koja obrazuje, priprema učenike za dalje školovanje
na fakultetima ili višim školama.
Gimnazija pruža široko opšte obrazovanje. Traje četiri godine – za to
vrijeme mogu se otkriti ili razviti interesovanja za određene oblasti i
steći potrebno znanje i zrelost za odluku o izboru zanimanja.
Izborna područja u gimnazijama su:
Društveno
Jezičko
Prirodno
Matematičko – informatičko
Sportsko
Pedagoško – psihološko
Ili druga područja za koja se ukaže interes ili potreba

Za upis u gimnaziju potrebno je položiti kvalifikacioni ispit. Na

kvalifikacionom ispitu se obično provjerava znanje iz onih predmeta koji
su bitni za taj tip gimnazije.Na završetku obrazovanja u gimnazijama se
5 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 polaže matura po nastavnim planovima i programima za gimnaziju.
Nakon završene gimnazije učenik može nastaviti obrazovanje na bilo
kojoj višoj i visokoškolskoj ustanovi.

Srednje stručne
škole
Srednje stručne škole su škole koje osposobljavaju za rad, znači
osposobljavaju za razna zanimanja, ali daju i mogućnost za nastavak
školovanja na višim školama i fakultetima. Školovanje u njima traje tri ili
četiri godine, u zavisnosti od obrazovnog profila koji se upiše.

Trogodišnje
školovanje:
Osposobljava za srednje složene poslove raznih područja rada – za
proizvodne djelatnosti, uslužne djelatnosti, za rad u oblasti zdravstva...
Ne postoji direktna prohodnost na fakultete – potrebno je polaganje
dopunskih ispita prije polaganja prijemnog ispita za upis na fakultet.
Postoji mogućnost specijalizacije poslije dvije godine rada u struci.
Za upis trogodišnjih obrazovnih profila ne polaže se kvalifikacioni ispit.
Ako se iz trogodišnjeg želi preći na četvorogodišnji obrazovni profil
potrebno je polaganje dopunskih ispita.

Četvorogodišnje
školovanje:
To su tzv. široki obrazovni profili koji osposobljavaju za obavljanje
složenijih poslova za veći broj srodnih zanimanja.
Za upis četvorogodišnjih obrazovnih profila polaže se kvalifikacioni
ispit.
Postoji direktna prohodnost na više škole i fakultete – ne zahteva se
polaganje dopunskih ispita, potrebno je položiti prijemni ispit za
fakultete ili više škole.
NAPOMENA: Neki fakulteti i više škole zahtjevaju završeno određeno
srednje stručno obrazovanje ili gimnaziju. Na primjer, za upis na
građevinski fakultet može se konkurisati poslije završene gimnazije ili
srednje stručne škole tehničkog smjera.

Umjetničke škole
Umjetničke škole osposobljavaju za rad u umjetničkim zanimanjima i
pripremaju za dalje školovanje.
U umjetničke škole se upisuju učenici sa posebno izraženim talentom za
te oblasti. Traju četiri godine. Poslije završene srednje umjetničke škole
postoji direktna prohodnost za upis kako na više umjetničke škole i
6 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 fakultete tako i na ostale visoke ili više škole gdje se može konkurisati
poslije četvorogodišnjeg srednjeg obrazovanja (za upis dovoljno položiti
prijemni ispit – nije potrebno prethodno polaganje dopunskih ispita).

Vjerske škole
Srednje škole za vjerske službenike traju četiri godine i pored opće
obrazovnih predmeta izučavaju se predmeti po posebnom programu za
stručno obrazovanje vjerskih službenika. Nakon završene vjerske škole
učenik stičće odgovarajuće zvanje, ali i mogućnost za nastavak
školovanja.
Prilikom upisa u srednju vjersku školu polaže se prijemni ispit, a na
završetku obrazovanja polaže se matura.

3 Modul: Kvalifikacioni ispit

U nekim srednjim školama koje pružaju četvreogodišnje obrazovanje
učenici moraju položiti prijemni ili kvalifikacioni ispit. Taj ispit je obično
sastavljen od provjere znanja iz onim predmeta koji su važni za
uspješno pohađanje te srednje škole, a ti predmeti su navedeni u
Konkursu koji svaka škola objavljuje u aprilu ili maju.

4 Modul: Profesionalna orijentacija / Informiranje

i procjena kandidata
Profesionalna orijentacija u osnovnoj školi ima posebnu važnost u
psihološkom smislu. Djeca u osnovnoj školi još uvijek nemaju jasno
definirane interese niti jasno definiranu sliku o svojim sposobnostima.
Osim toga, u ovom periodu u odabiru srednje škole mnogo je veći uticaj
vanjskih faktora kao što su roditelji, prijetelji, blizina škole, itd. Zbog toga
je jako bitno pomoći djeci i njihovim roditeljima da donesu odluku o
izboru srednje škole baziranu na jasnim i iscrpnim informacijama o
sadržaju zanimanja i sadržaju školskih programa, a koji odgovaraju
djetetovim sposobnostima i interesima

Ovaj dio priručnika namijenjen je psiholozima i pedagozima koji se bave

procjenom usmjeravanjem učenika.
Prema ovom modelu, proces profesionalne orijentacije podijeljen je u tri
dijela, a svaki od njih obuhvata po jedan školski čas/sat.
Kao što je poznato profesionalna orijentacija podrazumijeva pružanje
informacija o svijetu rada, kao i prikupljanje informacija od učenika u

7 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 cilju da se učeniku pomogne da odabere njemu najadekvatnije
zanimanje.
Psiholozi i pedagozi svojim stručnim znanjem su upravo one osobe koje
najkvalitetnije mogu prikupiti i integrisati sve potrebne podatke od
učenika. Ali, prije toga učenicima je neophodno pomoći da shvate bitne
karakteristike suvremenog svijeta rada.

5 Modul: Prvi školski čas / sat - Informacije o

zanimanju ili obrazovanju
Profesionalno
informisanje
Profesionalno informisanje podrazumijeva sistem organizovanog
pružanja relevantnih informacija o svijetu rada i obrazovanja, o
potrebama tržišta rada za pojedinim profilima kadrova i perspektivama
zapošljavanja.
Profesionalno informisanje se može izovditi grupno i individualno.
Grupno informisanje se sprovodi kada se formiraju grupe sa sličnim
potrebama u pojedinim fazama profesionalnog razvoja. Primjenjuje se u
školama, u okviru nastave ili na posebnim predavanjima učenicima
osnovne i srednje škole, koji su pred izborom zanimanja i upisom za
nastavak školovanja.
Individualno informisanje se prvenstveno ostvaruje u toku
profesionalnog savjetovanja, kao faza u okviru savjetodavnog intervjua.
Prilkom prvog susreta sa učenicima, potrebno im je pružiti i sa njima
prodiskutirati sljedeće informacije:
Svrha i važnost profesionalne orijentacije
faktori profesionalnog razvoja – sposobnosti, interesi, vještine,
vrijednosti,...

Diskusija sa
učenicima o odabiru
srednje škole i karijeri
«Profesionalna orijentacija predstavlja pomoć vama u donošenju odluke o upisu srednje
škole i vašeg budućeg profesionalnog razvoja. Prilikom odabira srednje škole treba
imati u vidu što želite raditi nakon njenog završetka. Nakon završetka srednje škole
učenik možda želi:
 da se poslije završene srednje škole zaposli
 da poslije srednje škole nastavi školovanje

8 www.mojakarijera.com | www.promente.org
  da prvo završi srednju stručnu školu i stekne neko zanimanje, a poslije možda da
nastavi školovanje
 možda ne zna šta želi»
Da li ste razmišljali o tome što vi želite raditi nakon srednje škole?
Sa učenicima je korisno prodiskutovati i razloge zbog kojih se javljaju
poteškoće prilkom izbora srenje škole.
«Često se desi da učenik ima poteškoća u izboru srednje škole. Razlozi za to mogu biti:
 učenik nema dovoljno informacija o vrstama srednjih škola ili nema informacija o
tome što se izučava u pojedinim srednjim školama
 Učenik nema dovoljno informacija o tome što znači ili podrazumijeva neko zvanje ili
zanimanje (npr. Želi da bude psiholog, ali o tom zvanju zna samo ono što je
zaključio sam na osnovu nepotpunih informacija)
 učenik ne može da procijeni što mu najviše odgovara ili što ga interesira. Neke
učenike ne interesira ništa specijalno, dok su neki učenici zainteresirani za mnogo
stvari i ne mogu da procijene što ih od toga najviše interesira
 okolina vrši pritisak na učenika da upiše srednju školu koja nije njemu interesantna
ili on ocjenjuje da ne odgovara njegovim sposobnostima...
Da li među vama ima onih koji ne mogu da odluče koju srednju školu žele da upišu? Šta vas
čini neodlučnim, koji razlozi? Da li je to neki od ovih koje sam ja nabrojala/o ili ima nešto
drugo?»

Diskusija o faktorima koji

utiču na odabir i
uspješnost u bavljenju
nekim zanimanjem
Odabir srednje škole je prva stepenica u odabiru i bavljenju nekim zanimanjem. Da bi čovjek
bio uspješan u nekom zanimanju, da bi bio zadovoljan onim što radi, da bi se veselio svom
poslu, potrebno je odabrati zanimanje koje je u skladu sa našim osobinama. Da vidimo koje
su to karakteristike koje nas čine uspješnim i zadovoljnim na poslu.

Sposobnosti
Sposobnosti su naše karakteristike koje nam omogućavaju da lako i uspješno savladavamo
neke zadatke. One mogu biti: numeričke (npr. Učenici koji su jako dobri u matematici imaju
izraženiju numeričku sposobnost od drugih), verbalna (učenici koji se jednostavno i jako
lijepo pismeno i usmeno izražavaju), muzička, spacijalna – sposobnost snalaženja u
prostoru i slično. U čemu ste vi uspješni? Što vam dobro ide? Možda vam u odgovoru na
ova pitanja mogu pomoći i podpitanja:
Da li se jasno izražavate (usmeno i pismeno)?
Razumijete li brzo i lako čak i složenije tekstove?
Umijete li da uočite ono što je bitno u gradivu?
Da li se snalazite sa brojevima?

9 www.mojakarijera.com | www.promente.org
Umijete li da uočite odnose među veličinama u matematici, fizici, hemiji...?
Umijete li da prepoznate osjećanja i želje drugih ljudi? Da li razumijete razloge
ljudskih postupaka i odnose među ljudima?
Itd.

Sklonosti i interesovanja
Naš sklop sposobnosti je takav da nam omogućava uspješno obavljanje većeg broja
zanimanja. Ali, da li ćemo biti zadovoljni sovjim poslom, da li ćemo uživati u njemu određuju
naši interesi. Sklonosti i interesovanja ljudi se veoma razlikuju. Nekoga više interesuje rad
sa mašinama i tehnikom, nekoga rad na otvorenom prostoru, nekoga stalni kontakti sa
ljudima, neko voli da radi samostalno sa brojkama i papirima, itd. Koji su vaši interesi? U
otkrivanju vaših interesa mogu vam pomoći pitanja:
Koje predmete i školske aktivnosti najviše volite?
Da li idete na neku sekciju koja vam je posebno interesantna?
Sa kim i kako provodite slobodno vrijeme? Da li imate neki hobi?
Možda postoji nešto što možete raditi satima, a da ne osjetite da protiče vrijeme,
da ne osjetite dosadu.Što je to?

Vrijednosti
Ljudi cijene različite stvari i nastoje da se bave onim zanimanjima koja
podržavaju te vrijednosti.
Na primjer, netko može težiti tome da:
svojim radom stvara nešto vidljivo, opipljivo i korisno - opredjeliće se za
zanimanje iz nekog od sljedećih područja rada: mašinstvo,
građevinarstvo, poljoprivreda…
pomaže drugima – opredjeliće se za posao socijalnog radnika,
nastavnika ili zanimanje u oblasti medicine…
ima uticaj na druge ljude – opredjeliće se za posao vezan za
rukovođenje (na primjer, posao menadžera) ili trgovinu…
radi sa podacima na precizan način – opredjeliće se za posao iz oblasti
ekonomije, prava ili administracije...
se bavi kreativnim, umjetničkim radom – opredjeliće se za posao
dizajnera, plesača, muzičkog izvođača…
Što vi cijenite? Što vi vrednujete?
Osobe su često zainteresirane za više različitih aktivnosti. Neko, na
primjer, vrednuje rad sa podacima i pomaganje ljudima, pa se bavi
pravom – radi kao advokat.
Osim diskusije o planovima i osobinama, učenicima je potrebno
predočiti i neke druge činjenice koje im omogućavaju da adekvatnije
percipiraju i razmišljaju o svom budućem zvanju i zapošljavanju.

10 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 Alternativna
zanimanja ili
obrazovanja
Svako od nas može biti uspješan u većem broju zanimanja. Ljudski
potencijali su dosta široki – najčešće nas interesuje više stvari a
sposobnosti nam omogućavaju da budemo uspješni u više zanimanja.
Postoje brojna srodna zanimanja, a poželjne osobine za rad u srodnim
zanimanjima se velikim dijelom preklapaju. Za srodna zanimanja
poželjne su iste ili slične sposobnosti. Na primjer, za zanimanja
arhitektonski tehničar i građevinski tehničar poželjna je, između ostalog,
sposobnost shvatanja i predstavljanja (zamišljanja) odnosa u prostoru ;
za razna zanimanja iz oblasti ekonomije, jedna od poželjnih osobina je
brzo i lako izvođenje osnovnih računskih operacija.
Alternativna zanimanja su zamjene, »rezerve« za zanimanja koja nas
najviše interesuju – mogu biti manje ili više slična zanimanju ili
zanimanjima koja nas najviše privlače. Važno je da i ona odgovaraju
našim osobinama – interesovanjima, sposobnostima, osobinama
ličnosti, tjelesnim i zdravstvenim karakteristikama...
Alternativna zanimanja su rezerve sa kojima se može učenicima
povećati šansa da se upišu u srednju školu i da izaberu obrazovni profil
koji im odgovara.

U suvremenom
društvu nije
jednostavno naći
posao
U današnje vrijeme nije dovoljno samo završiti školu da biste pronašli i
zadržali posao. Jako je važno u toku svog školovanja usvojiti što više
znanja i vještina potrebnih za obavljanje posla. Osim toga, treba raditi
na sebi i prezentaciji svojih kvaliteta kako bi na intervjuima za posao
ostavili što pozitivniji dojam.

Koncept zvanja,
zanimanja i karijere
Često čujemo termine zvanje, zanimanje ili karijera. I dok se svi oni
odnose na rad, svako od njih ima svoje specifično značenje.
Zvanje je titula koju stičemo kada završimo neku školu. Na primjer,
nakon završetka pravnog fakulteta osoba stiče zvanje diplomirani
pravnik. Ili, nakon završetka srednje medicinske škole, smjer za
medicinske laborante, osoba stiče zvanje medicinski laborant.
Zanimanje je širi pojam od zvanja. Sa jednim te istim zvanjem možemo
obavljati različita zanimanja. Npr. diplomirani pravnik radi kao

11 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 pravobranilac, advokat ili kao tužilac, zatim kao pravnik u nekoj
kompaniji ili kao savjetnik za pravna pitanja u političkoj kampanji eke
stranke.
Farmaceut može da radi u apoteci, ali isto tako može da bude zastupnik
neke farmaceutske kuće za promociju i distribuciju njihovih proizvoda.
(Ovdje bi bilo korisno pozvati učenike da se oni sjete neko zvanja i
mogućih zanimanja koja se mogu obavljati sa tim zvanjem).
Karijera je pojam koji označava niz različitih pozicija ili zanimanja koje
osoba obavlja tokom svog života. Na primjer, mašinski tehničar počinje
svoju karijeru kao radnik u nekom pogonu. Ukoliko se dokaže kao
vrijedan i uspješan u svom poslu, može biti unaprijeđen u vođu radne
grupe, pa u poslovođu sektora ili pogona i tako dalje. Dakle, pojam
karijera označava napredovanje u okviru jednog ili više zanimanja.

Kontinuitet u učenju
Danas ne postoji ni jedno zanimanje koje možete obavljati čitav svoj
radni vijek, a da se stalno ne usavršavate i učite. Nove naučne
spoznaje, razvoj nauke i tehnologije nam stalno postavlja nove izazove i
da bismo bili mogli obavljati neki posao moramo stalno da ih
savladavamo. Na primjer, ljekari stalno čitaju i uče o novim dostignućima
u dijagnosticiranju i liječenju pojedinih bolesti kako bi što uspješnije
liječili svoje pacijente. Ili, u svim proizvodnim djelatnostima dolazi do
usavršavanja tehnike i tehnoligije, pa su radnici stalno u poziciji da uče i
uvježbavaju vještine rada na novim mašinama. Ovaj kontinuitet u učenju
se naziva treminom «cjeloživotno učenje».

Prihvatanje
nezaposlenosti
Prihvatanje koncepta rada u različitim poslovima nezavisno od
obrazovanja
Ponekada, osobe ne mogu naći posao koji odgovara njihovom zvanju.
Ali, to ne znači da treba biti pasivan. Moguće je da se mu nude neki
poslovi koji nisu u skladu sa njegovim zvanjem i bitno je znati da svaki
posao nosi izazove i svaki posao osobi daje dodatno iskustvo koje može
biti presudno onda kada se pojavi potreba za njegovim zvanjem.

6 Modul: Drugi školski sat - testiranje

Psihološki mjerni
instrumenti
Upitnik opštih pitanja (UOP)
12 www.mojakarijera.com | www.promente.org
UOP se sastoji od socio-demografskih varijabli, te varijable budućeg
izbora srednje škole, zatim varijabli koje se odnose na zainteresiranost
za predmete u osnovnoj školi. Odgovori su ponuđeni u kombinovanoj
formi. Vrijeme neophodno za popunjavanje UOP-a jeste 10 minuta.
Podaci iz ovog upitnika služe psihologu /pedagogu kako bi imao
cjelokupan uvid u sociodemografsku sliku učenika.

Profil odluke o zanimanju

Ovaj upitnik omogućava identifikaciju odlučnosti učenika da se bavi
određenim zanimanjem,te razloga zbog kojih je učenik neodlučan.
Upitnikom se određuju tri dimenzije:
Nivo odlučnosti da se bavi određenim zanimanjem (prva dva pitanja)
Ova dva pitanja pružaju informaciju o tom da li je učenik već odlučio
kojim područjem ili kojim zanimanjem želi da se bavi.
Nivo osjećaja zadovoljstva i ugode odabranim zanimanjem (treće i
četvrto pitanje)
Odgovori na ova dva pitanja pružaju informaciju koliko je učenik
zadovoljan i koliko se slaže sa zanimanjem koje je odabrao.
Ukoliko učenik daje odgovore koji su visoko na skali od 1 do 5, to znači
da je već dosta odlučan i da mu se ta odluka dopada.
Ukoliko su odgovori nisko na skali to znači da je učenik neodlučan i
odgovori na trećem dijelu upitnika bi trebali da daju objašnjenje koji su
razlozi za tu neolučnost.
Učenik čiji su odgovori na prva dva pitanja visoko na skali, a na druga
dva pitanja nisko na skali je učenik koji je donio odluku ili već ima
predstavu o tome čime će se baviti u budućnosti, ali nije zadovoljan tom
odlukom.
Razlozi za neodlučnost
Treći dio upitnika pod nazivom «Razlozi za neodlučnost» sadrži 12
pitanja podijeljenih u 4 subskale koje mjere 4 glavna razloga
neodlučnosti:
Nedostatak jasne slike o sebi i svojim karakteristikama – tvrdnje broj 1,2
i 3.
Nedostatak edukacijsko-okupacijskih informacija – tvrdnje broj 4,5 i 6.
Nedolučnost kao karaktersitiku osobe – tvrdnje broj 7,8 i 9.
Doživljaj važnosti odabira karijere – tvrdnje broj 10,11 i 12.
Ukupni rezultat na ovom dijelu upitnika se formira kao zbir svih procjena
na ovih 12 tvrdnji. Osim ukupnog rezultata forimaju se i rezultati na
svakoj subskali kako bi provjerili koji razlozi najviše utiču na neodlučnost
u izboru zanimanja

13 www.mojakarijera.com | www.promente.org
Podaci dobiveni na ovom upitniku se koriste kako bi se procijenio nivo
odlučnosti, zadovoljstvo odlukom i razlozi i odredio daljnji tok
savjetodavnog rada sa tim učenikom.
Visok rezultat na skali «Nedostatak jasne slike o sebi i svojim
karakteristikama» upućuje na to da učenik nema dovoljno uvida u sovje
sposobnosti, interese, vrijednosti i druge osobine. U savjetodavnom
radu, ovim učenicima je potrebno pomoći da se bolje upoznaju sa
svojim karakteristikama, što će im pomoći da se osjećaju koherentnije i
kompetentnije da donose odluku o zanimanju.
Visok rezultat na skali «Nedostatak edukacijsko – okupacijskih
informacija» ukazuje na to da je učeniku potrebno ponuditi više detalja o
zvanjima, zanimanjima, školama u kojima mogu steći odgovarajuće
kvalifikacije te mogućnostima razvoja karijere.
Visok rezultat na skali «neodlučnost kao karakteristika osobe» ukazuje
da učenik inače ima poteškoća prilkom donošenja odluka te mu treba
pomoći da usvoji vještine koje će mu i u budućnosti omogućavati da
lakše i brže donosi bitne odluke.
Visok rezultat na skali «Doživljaj važnosti odabira karijere»ukazuje da
učenik nije motiviran da donosi odluku u vezi sa izborom zanimanja, te
je u savjetodavnom radu potrebno, kroz ukazivanje na važnost odabira
karijere, pomoći učeniku da podigne nivo motivacije potreban za proces
odabira.

Naravno, moguće je da će pojedini učenici postizati visoke razultate na

veće broj subskala i u tom slučaju u savjetodavnom radu treba obraditi
sva područja kako bi učenik mogao kompetentno i obaviješteno donijeti
odluku o izboru škole i zvanja.

UPIS-OŠ
Upitnik profesionalnih interesa i sklonosti za učenike osnovne škole
(UPIS-OŠ), konstruiran na temelju Hollandove teorije okupacijskih
interesa. Ovo je jedna od najprihvaćenijih teorija u profesionalnoj
orijentaciji, a pripada grupi teorija sa osnovnom idejom usklađenosti
čovjeka i okoline.
Osnovna pretpostavka ove teorije je da osobe, kao i radne okoline mogu
biti podijeljene u 6 osnovnih tipova i ukoliko osoba odabere zanimanje ili
radnu okolinu koja odgovara njegovom/njenom tipu ličnosti imaće
najviše prilike da tazvije i pokaže svoje sposobnosti i vještine, bit će
produktivan/na i zadovoljan/na svojim poslom.
U narednoj tabeli dat je pregled 6 osnovnih tipova i kratak opis ključnih
karakteristika za svaki tip:

14 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 TIPOVI

PREFERENCIJE VRIJEDNOSTI VIDE SEBE KAO... DRUGI IH VIDE IZBJEGAVA... TIPIČNA

PREMA (ono što KAO ... ZANIMANJA
AKTIVNOSTIMA najviše
I ZANIMANJIMA vrednuje)
REALISTIČNI (R) ISTRAŽIVAČKI (I)

Manipulacija Materijalne Praktične, Normalne, Interakciju sa Automehaničar,

mašinama, nagrade za konzervativne, ručno prosječne, ljudima vozač, optičar
alatima ili opipljiva spretne i sposobne za izravne
stvarima postignuća mehaniku; manje
razvijene socijalne
vještine
Istraživanja, Razvoj i Analitične, Asocijalne, Ubjeđivanje Ljekar, biolog,
razumijevanje, usvajanje inteligentne, skeptične, inteligentne, drugih ili matematičar
predviđanjei znanja akademski nadarene- hladne, aktivnosti koje
kontrola manje razvijene racionalne uključuju
prirodnih i interpersonalne prodaju
društvenih vještine
fenomena
UMJETNIČKI (A) SOCIJALNI (S)

Pisanje, muzika Kreativno Otvorene prema Neuobičajene, Rutinu, Slikar, muzičar,

ili druge izražavanje iskustvima, kreativne, neorganizovane, konformizam i glumac
umjetničke ideja, emocija inteligentne – manje kreativne ustaljena
aktivnosti ili raspoloženja razvijene pravila
uredske/organizacijske
vještine
Pomaganje, Briga o Empatične, strpljive, Brižne, otvorene Mehaničke i Pedagog,
podučavanje, dobrobiti visoko razvijenih prema ljudima, tehničke učitelj,psiholog
savjetovanje, drugih, interpersonalnih kooperativni aktivnosti
pružanje usluga socijalne sposobnosti; manje
drugima kroz usluge izražene mehaničke
ličnu interakciju sposobnosti
IČKI (E)
PODUZETN KONVENCIONALNI (C)

Ubjeđivanje, Materijalne Sposobnne za prodaju Energične, Znanstvene, Ekonomist,

vođenje ili nagrade i i ubjeđivanje; manje interesantne intelektualne i menadžer
upravljanje socijalni status razvijene akademske drugima predetaljne
drugim ljudima sposobnosti teme
Uspostavljanje i Mateijalna i Tehnički vješte u Pažljive, Nejasne ili Knjigovođa,
održavanje reda finansijska politici ili proizvodnji; konformistične nestrukturirane inspektor,
i rutine, postignuća, manje razvijene zadatke kontrolor leta
uvođenje moć na umjetničke vještine
standarda socijalnom,
poslovnom ili
političkom
planu
Napomena: Iz Dictionary of Holland Occupational Codes (3rd ed.,p.3),
G.D. Gottfredson i J.L. Holland, 1982,1989,1996, Odessa, FL:
Psychological Assesment Resources, prema Reardon, Robert C. The
self-directed search and related Holland careee materials: a
practitioner's guide, 1998. FL: Psychological Assesment Resources.

UPIS-OŠ se sastoji iz tri dijela.

15 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 Prvi dio obuhvata listu aktivnosti u kojima su učenici manje il iviše
uspješni. Drugi dio obuhvata listu zanimanja. U UPIS-OŠ se poštovao
pravilan raspored RIASEC dimenzija. R-označava realističan tip. I-
istraživački tip. A-umjetnički tip. S-socijalni tip. E-poduzetnički tip, i C-
konvencionalni tip. Vrijeme neophodno za popunjavanje UPIS-OŠ jeste
30 minuta.

Upitnik školskog uspjeha.

Ovdje su navedeni predmeti a učenik treba da zaokruži svoju zaključnu
ocjenu s kraja prethodno završenog razreda.

Test sposobnosti
(molimo stručni kadar da koriste onaj test za kojeg posjeduju dozvolu.)
Vrijeme će ovisiti od Testa inteligencije za kojeg imate dozvolu.

Prvi
korak:upoznavanje
učenika sa procesom
testiranja
U uvodu za testiranje učenicima treba pojasniti vremenski okvir
testiranja, kao i važnost iskrenog odgovaranja na pitanja.
Također, važno je učenike obavjestiti da će svaki od njih ponaosob dobiti
listu predloženih zanimanja, koja svakom od njih individualno odgovara,
tačnije njihovom kodu.
Nakon testiranja, obavlja se savjetodavni rad koji obuhvata: inicijalne
informacije; eksplorativno-dijagnostički intervju; savjetodavni intervju
(Napomena: više o tome u priručniku 1 o individualnom savjetodavnom
radu)

Drugi korak:
provođenje testiranja
Provođenje testiranja po sljedećem redosljedu:
UOP – Upitnik opštih pitanja
Profil odluke o zanimanju
UPIS-OŠ
Upitnik školskog uspjeha
Raspoloživi test sposobnosti

16 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 Treći korak:
izračunavanje
rezultata
izračunavanje rezultata se vrši prema predviđenim šemama za
dvoslovne i troslovne sisteme. U dvoslovnom i troslovnom sistemu se
sabiraju čestice RIASEC dimenzija. U dvoslovnom sistemu, dvokod
predstavlja kombinaciju dvije RIASEC dimenzije, pri čemu je prvo slovo
ona dimenzija na kojoj učenik ima najviši rezultat, a drugo slovo
dimenzija na kojoj učenik ima drugi najviši rezultat. U troslovnom
sistemu, trokod predstavlja kombinaciju tri RIASEC dimenzije. Na
primjer, učenik najveći zbir ima u R, dimenziji, zatim u S dimenziji, te u I
dimenziji. Njegov trokod će biti R-S-I. Ako je učeniku najveća suma u S
dimenziji, a zatim u A dimenziji, njegov dvokod će biti S-A.

Dvoslovni sistem

U dvoslovnom sistemu, kod je načinjen od dva slova. Svako od tih slova

predstavlja učenikove specifične sklonosti. Tako npr. ako je učenikov
kod R-I, to zapravo znači da ima najviše sklonosti ka REALISTIČNIM
poslovima, a potom ka ISTRAŽIVAČKIM poslovima. Dakle, njegov kod
sačinjen od dva slova objedinjuje zapravo dvije posebne sklonosti u
njemu.
Da biste što bolje uočili prijedloge zvanja, koja su u skladu sa
učenikovim kodom, sve što treba da uradite jeste da pronađete zvanja
izlistana ispod npr. koda R-I. Ukoliko ne pronađete zvanja ispod tog
koda, ne brinite jer prijedlozi zvanja, koja učeniku odgovaraju se mogu
uočiti i ispod koda I-R. Također, prijedlozi zvanja koja učeniku
odgovaraju možete pronaći i ispod koda R u kombinaciji sa bilo kojim
slijedećim slovom; tačnije slovom A, i/iliS, i/ili C.
Znači da prijedloge zvanja za učenikov kod R-I možete pronaći izlistane
ispod kod R-I, I-R, te R-A, R-S, i R-C.

Četvrti
korak:određivanje
liste zvanja za svakog
učenika
informisati se o specifičnim zahtjevima zanimanja za svakog učenika
ponaosob
informisati se o srednjim školama
informisati se o dostupnim srednjim školama
informisati se o aktuelnoj situaciji na tržištu rada za zanimanja po
predloženim srednjim školama

17 www.mojakarijera.com | www.promente.org
informirati se o kontraindikacijama za zanimanja po predloženim
srednjim školama

7 Modul: Treći školski sat – prezentiranje

rezultata i prijedloga odgovarajućih zanimanja
ili obrazovanja
Na trećem školskom času/satu učenicima se prezentiraju rezultati
testiranja
Prezentiranje rezultata može se obaviti grupno ili individualno. Ukoliko
vrijeme dozvoljava, preferira se individualno prezentiranje rezulatata i
razgovor sa učenikom o mogućim zanimanjima, što je i etički ispravnije.
Učenicima se predlaže nekoliko zanimanja koja mu prema rezultatima
najbolje odgovaraju. Vrlo je bitno napomenuti učenicima da je to
početak procesa pružanja informacija o zanimanjima.
Da bi učenik donio zrelu i racionalnu odluku o budućoj srednjoj školi,
potrebno je:
- učenicima ponuditi što iscrpnije informacije o vrstama srednjih škola,
zvanjima i zanimanjima za koje one školuju i što ta zvanja i zanimanja
predstavljaju
- pomoći učeniku da stekne objektivan uvid u njegova interesovanja,
sposobnosti i druge osobine relevantne za odabir zanimanja
- kroz diskusiju pomoći učeniku da u nizu zanimanja koja mu prema
njegovim karatkteristikama odgovaraju odabere ono koje se izdvaja kao
njemu najadekvatnije.
Uvid u sopstvene interese, sklonosti, sposobnosti, uz kvalitetne
informacije o svijetu zanimanja (studija), može biti veoma korisno pri
izboru odgovarajuće karijere, te je stoga veoma korisno učenicima
objasniti koji faktori utiču na odabir zanimanja i uspješnost obavljanja
istog.
sadržaji, uslovi rada i zahtjevi zanimanja
mreža obrazovnih ustanova (škola i fakulteta) koje pružaju edukaciju za
određeno zvanje / zanimanje
nastavni planovi obrazovnih profila (opšteobrazovni i stručni predmeti,
fond časova)
mogućnosti stipendiranja i kreditiranja
mogućnosti i perspektive zapošljavanja
mogućnosti obrazovanja uz rad i stručnog usavršavanja

18 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 8 Napomene – što nakon informiranja učenika o
rezultatima testiranja i predlaganja zvanja
Učenik razgovara
sa roditeljima o
prijedlozijma
Svakom učeniku treba omogućiti da obavijesti roditelje o rezultatima
procesa profesionalne orijentacije, te raspravi sa njima o prijedlozima.

Modul:
Emocije/Reakcije
Bitno je dati učenicima priliku, bilo u grupnom bilo u individualnom
savjetodavnom radu da izraze svoja osjećanja i reakcije nakon
saopštavanja predloženih zanimanja, odnosno koliko mu se pojedina
zanimanja dopadaju i čine adekvatna za njega/nju. S obzirom da učenici
dobivaju listu zanimanja bitno im je objasniti da ukoliko se zanimanje
nalazi na prvom mjestu prijedloga ne znači da se njemu mora i svidjeti.
To znači da je to odgovcarajuće zanimanje, ali da sva predložena
zanimanja imaju istu težinu da može birati između njih.

Modul: Razgovor
o razlikama
subjektivno-
objektivno
Sa pojedinim učenicima (ispred grupe) se razgovara kako bi se utvrdilo
kolika je razlika između učenikovog preferentnog izbora i predloženih
zanimanja, te koliko je zadovoljan dobivenim podacima. Kod nekih
učenika postoji diskrepanca između njegovih objektivnih sposobnosti i
interesa i zanimanja kojima bi se želio baviti. Ta diskrepanca se može
očitovati na različite načine, npr. da učenik precjenjuje sebe ili da se
potcjenjuje . Može se desiti da sa učenikove karakteristike kvalitativno
razlikuju od onih karakteristika potrebnih za obavljanje pojedinog
zanimanja. Zato je potrebno, kroz razgovor, pomoću učeniku da stekne
relaniju sliku o sebi i zanimanjima koja želi i koja su mu predložena.
Grupni intervijuom se pokrivaju osnovne tematske cjeline:
vrsta i stepen profesionalnog problema
vrsta i stepen profesionalnih interesovanja i motiva za donošenje odluke
o profesionalnom izboru.

19 www.mojakarijera.com | www.promente.org
 Modul: Izbor
Učenike je potrebno podržati u procesu odabira srednje škole. Bitno je
ne sugerirati srednju školu, nego samo predložiti i pružiti sve neophodne
informacije.

Modul:
Informacije o
načinima
školovanja
Nakon što učenik odabere srednju školu, potrebno mu je ponuditi
informacije o mjestima u kojima postoji ta srednja škola, o
kvalifikacionim ispitima, vremenu trajanja školovanja, i sl.

Modul: Samo-
pomoć
Stručni saradnici za profesionalnu orijentaciju tokom savjetodavnog
intervjua upućuju na načine donošenja odluka o profesionalnom razvoju,
sa ciljem osposobljavanja pojedinca za samostalno odlučivanje tokom
planiranja razvoja karijere.
Ovo se ponajprije odnosi na usvojeno znanje i iskustvo stečeno tokom
procesa profesionalne orjentacije, uključujući i informacije o karijeri i
odlukama vezanim za obrazovni proces, kao i ko sve učenicima može
pomoći u procesu donošenja odluke.

9 Autorska prava
Ovaj priručnik je proizveo © 2005 proMENTE Udruženje za psihološka
istraživanja i praksu, izuzev dijelova koji su javnog domena, te se daje
besplatno na upotrebu u Bosni i Hercegovini pod lincecom "Creative
Commons" (www.creativecommons.org):
Imenovanje: Davatelj licence dopušta drugima da kopiraju, distribuiraju i
saopštavaju djelo javnosti. Zauzvrat primatelji licence moraju
imenovanjem dati priznanje Izvornom autoru.
Nekomercijalno: Davatelj licence dopušta drugima da kopiraju,
distribuiraju i saopštavaju djelo javnosti. Zauzvrat primatelji licence ne
smiju koristiti djelo u komercijalne svrhe - ako ne dobiju odobrenje
davatelja licence.
Dijeli se pod istim uvjetima: Davatelj licence dopušta drugima da
distribuiraju derivirana djela samo pod licencom koja je identična licenci
pod kojom je djelo davatelja licence.

20 www.mojakarijera.com | www.promente.org
21 www.mojakarijera.com | www.promente.org