Univerzitet u Tuzli

Filozofski fakultet

Odsjek: Pedagogija-psihologija

Predmet: Psihologija rada II

Mentor: dr.sc. Elvis Vardo, docent

ass. Alisa Divković

IZVJEŠTAJ

PROFESIONALNA ORIJENTACIJA

Student:

Osman Karahmet

Tuzla, maj 2019. godine

SADRŽAJ:

1. UVOD I TEORIJSKA RAZRADA .................................................................................... 1

2. METODOLOGIJA .............................................................................................................. 5
2.1. Uzorak............................................................................................................................. 5
2.2. Postupak ......................................................................................................................... 5
2.3. Instrumentarij ................................................................................................................ 6
3. REZULTATI I ANALIZA .................................................................................................. 7
4. DISKUSIJA I ZAKLJUČAK .............................................................................................. 9
LITERATURA
1. UVOD I TEORIJSKA RAZRADA

Profesionalna orijentacija se provodi putem informisanja i savjetovanja u školama, a

provode je školski pedagozi-psiholozi u saradnji sa nastavnicima. Profesionalna orijentacija
ima dvije osnovne komponente: profesionalno informisanje i profesionalno savjetovanje.
Informisanjem se može obuhvatiti veliki broj korisnika i ono je mnogima dovoljno za donošenje
određene profesionalne odluke o izboru budućeg zanimanja. Profesionalno savjetovanje je
mnogo složeniji postupak koji se zasniva na detaljnjijem poznavanju mnogih, za profesionalan
uspjeh bitnih karakteristika i osobina ličnosti kao na primjer sposobnosti, interesa, motivacije,
vještina, zdravstvenog stanja. Zbog veoma velikih problema pri zapošljavanju i zbog velikog
broja nezaposlenih u posljednje vrijeme raste potreba za profesionalnom orijentacijom i
profesionalnim savjetovanjem odraslih. Prve stručne kvalifikacije su bitan sastavni dio svačije
budućnosti. No treba se imati na umu da stalna organizaciona i tehnička promjena u svijetu
rada iziskuju sve više fleksibilnosti i mogućnost prilagođavanja.

Svakom pojedincu je potrebna stručna pomoć u donošenju odluka o daljem

profesionalnom putu. Pomoć u profesionalnom usmjeravanju pri izboru budućeg zanimanja
koriste osobe koje se po prvi put nalaze pri izboru budućeg zanimanja, ili pak one osobe koje
žele da promijene zanimanje, završe određenu prekvalifikaciju ili slično. Nakon završene
osnovne škole potrebno je donijeti veoma važnu odluku - odluku o izboru budućeg zanimanja.
Izbor zanimanja jedna je od najvažnijih odluka u čovjekom životu, jer ukoliko ne dopustimo
sebi da napravimo ovaj izbor biramo život sklon siromaštvu i neuspjehu. Stoga, odabir
određenog zanimanja je od izuzetnog značaja za sam kvalitet života i sve što uz to ide.

Dobar izbor budućeg zanimanja važan je iz razloga što radu posvećujemo mnogo
vremena odnosno većunu života. Zbog toga trebamo izabrati zanimanje kojim ćemo biti
zadovoljni, koji ćemo obavljati dobro i sa zadovoljstvom. Ljudi se međusobno razlikuju i svaki
čovjek ima svoje jedinstvene osobine. O tim osobinama treba voditi računa pri planiranju
vlastite karijere, jer različita zanimanja zahtijevaju i različite osobine ljudi koji ih obavljaju.
Poželjne osobine u nekom zanimanju zavise od radnih zadataka i uslova rada. Svako zanimanje
zahtjeva skup određenih osobina koje se mogu znatno razlikovati od skupa osobina koje su
poželjne u nekom drugom zanimanju. Radni zadaci i uslovi rada određuju koje su osobine
važne u nekom zanimanju. To znači da pri izboru budućeg zanimanja moramo poznavati
poslove i uslove rada za to zanimanje. Istovremeno, i najvažnije moramo dobro poznavati i
samog sebe, jer upoznavanjem sebe, zapravo, i počinje proces izbora zanimanja.
1
 Poznavati sebe, znači poznavati svoje osobine i kompetencije koje su u vezi s
obavljanjem različitih poslova. Profesionalna orijentacija je niz aktivnosti koje pedagog-
psiholog preduzima da bi stekao uvid u sposobnosti učenika, osobine ličnosti, interesovanja i
sklonosti te da bi nakon tih informacija mogao dati preporuku i savjet vezan za dalje
profesionalno usmjeravanje.

Terminu ,,profesija'' se pridaju različita značenja kao što su zanimanja, poziv, struka.
Profesija podrazumijeva i osposobljenost i područje djelatnosti u kojem je neko prema
društvenoj podjeli rada raspoređen (Potkonjak i Šimleša, 1989).

Prema Tomeković (1965) usmjeravanje ljudi na grupu poslova koji odgovaraju

njihovim osobinama, sposobnostima i znanju nazivamo profesionalnom orijentacijom. Zadatak
profesionalne orijentacije nije da bira ljude koji po svojim osobinama, sposobnostima, znanju i
umješnosti odgovaraju zahtjevima određenog posla. U profesionalnoj orijentaciji imamo
kandidata čije smo osobine, sposobnosti, spretnosti, znanja i interesovanja utvrdili, a zatim treba
da ukažemo na poslove na kojima se takve osobine, sposobnosti, spretnosti i znanja mogu da
koriste da bi on bio zadovoljan i zajednici koristan.

Cilj profesionalne orijentacije jeste da usmjeri ljude na na ona područja rada koja
najbolje odgovaraju njihovim psihofiziološkim osobinama i sklonostima u kojima oni zato
imaju i najviše izgleda za uspjeh.

Teodosić (1967) navodi da je društveno-ekonomski značaj profesionalne orijentacije u

tome što doprinosi većoj produktivnosti rada, smanjenju povreda i nesreća na poslu, smanjenju
fluktuacije radne snage, racionalnijem i rentabilnijem korištenju sredstava za rad, smanjenju
troškova oko stručnog osposobljavanja i sprečavanju svih drugih neželjenih posljedica koje sa
sobom nosi pogrešno odabrano zanimanje.

Značajno je napomenuti da je ovaj proces profesionalne orijentacije baziran na

Hollandovoj tipologiji ličnosti.

Tipološka teorija izbora karijere ili teorija ličnosti po Hollandu govori o šest vrsta
ličnosti. Teoriju je razvio John L. Holland. Ljudi se mogu svrstati u realističnu, istraživačku,
umjetničku, društvenu, poduzetničku ili konvencionalnu ličnost. Nadalje, kaže da ljudi traže
radnu sredinu koja odgovara našem tipu ličnosti. Bolje podudaranje znači veće zadovoljstvo
poslom. Autor John L. Holland predstavio je svoju tipologijsku teoriju izbora prvi put 1958.
godine, koji se i dalje razvio do danas. Utvrđuje psihološke teorije o vođenju karijere . Pripada

2
grupi teorije podudaranja. Teorija sugeriše da izbor profesionalnog rada, zadovoljstvo radom i
uspjehom rada ovisi o tome je li pojedinac odabrao okruženje koje odgovara njegovoj
osobnosti. Teorija se temelji na četiri osnovne pretpostavke:

1. Ljudi se mogu svrstati u jednu od šest tipova osobnosti: Realno (R), istraživanje
(I), umjetnost (A), društvene (S), Enterprise (E) i konvencionalni (C) tip.
2. radna okruženja se mogu svrstati u ove šest kategorija: realistična, društvena,
istraživačka, poduzetnička, umjetnička i konvencionalna okruženja.
3. pojedinci odabiru takvo okruženje (zanimanje) koje je u skladu s njihovom
ličnošću
4. naglašava važnost koherentnosti između ličnosti i i okoline (okupacije), budući
da ponašanje pojedinca ovisi o interakciji između njegovih osobina ličnosti i
njegovog okruženja.

Prema Hollandu, možemo predvidjeti izbor zanimanja, profesionalne performanse i druge

profesionalne rezultate ako znamo interakciju između ličnosti i obilježja okoline.

RIASEC model

Holland kodovi se također naziva RIASEC model, pri čemu je svaka kratica predstavlja
prvo slovo engleske riječi za svaki tip osobnosti. Holland je predstavio RIASEC model u obliku
šesterokuta. Šest tipova je raspoređeno unutar šesterokuta prema njihovoj relativnoj sličnosti.
Na primjer, društveni i poslovni tip, koji u modelu stoje zajedno, korisnik je sličniji nego
društvene i realan tip, što čini šesterokut nasuprot drugome.

Takođe jedno istraživanje je rađeno sa ciljem da se ispita odnos crta ličnosti

petofaktorskog modela i sposobnosti s profesionalnim interesima. Pri tome se nastojala utvrditi
prediktivna snaga pojedinih crta ličnosti i sposobnosti za svaku skupinu zanimanja Hollandove
tipologije, kao i za dobivene faktore višeg reda. Također, pokušao je utvrditi način grupiranja
ispitanika s obzirom na profile rezultata postignute na upitniku profesionalnih interesa.

Dobiveni su rezultati pokazali da je socijalne i poduzetničke interese moguće predvidjeti

samo na osnovi crta ličnosti, realistične i konvencionalne samo višim intelektualnim
funkcioniranjem, dok se istraživački i umjetnički interesi mogu predvidjeti i osobinama ličnosti
i višim rezultatom na testu sposobnosti. Pri tom je ekstraverzija jedini značajan pozitivan
prediktor socijalnih i poduzetničkih, a otvorenost istraživačkih i umjetničkih interesa (Krapić i
Kardun, 2008).

3
 Imajući u vidu sve ove činjenice, bitno je konstantno naglašavati da je cilj
profesionalne/karijerne orijentacije u javnim službama za zapošljavanje da doprinese većem
stepenu zapošljivosti. Stjecanjem potrebnih znanja i vještina smanjuje se raskorak između
potreba poslodavaca i individualnih znanja i osobina. Surađujući sa obrazovnim sistemom,
poslodavcima i drugim relevantnim faktorima, ostvaruje se i preventivna uloga karijerne
orijentacije – umanjuje se nesklad između ponude i potražnje na tržištu rada.

Aktivnosti karijerne orijentacije provode savjetnici za profesionalno informiranje i

savjetovanje, a najčešće su to psiholozi, pedagozi, socijalni radnici ili stručnjaci srodnih zvanja.
Ciljne skupine su učenici pri izboru daljeg obrazovanja, nezaposlene osobe koje se uključuju u
određeni program obrazovanja radi dokvalifikacije ili prekvalifikacije i nezaposlene osobe za
koje poslodavac zahtijeva da prođu proces profesionalne selekcije kako bi stručnim postupkom
bio izvršen odabir kandidata koji najbolje zadovoljavaju postavljene zahtjeve poslodavca.

U djelatnost karijerne orijentacije ubrajaju se: informiranje, upoznavanje i ocjenjivanje

o primjerenosti pojedinca za određene profesionalne izbore, davanje savjeta u vidu praktičnih
uputstava, savjetovanje, programi razvoja karijere, posredovanje rada ili obrazovanja,
zastupanje, povratna informacija sistemu obrazovanja, poslodavcima i zajednici, praćenje
odnosno održavanje kontakta s bivšim klijentima (http://fzzz.ba/profesionalna-orijentacija).

4
2. METODOLOGIJA
2.1. Uzorak
Uzorak je činio učenik N.K., 9b razreda koji pohađa OŠ ,,Džemal Bijedić''. Ono što je
bitno naglasiti je da se profesionalno informisanje sprovelo sa cijelim razredom, jer je i
pedagogica ove škole svakako trebala da odradi to sa učenicima, ali s obzirom da je to bio jedan
od zadatak metodičke prakse pedagogica je to prepustila meni. Što se tiče upitnika i
profesionalnog savjetovanja, u tome je učestvovao već pomenuti učenik N.K..

2.2. Postupak
Postupak se sproveo u prostorijama OŠ ,,Džemal Bijedić''. Prije nego što sam pristupio
ovom procesu, u razgovoru sa pedagogicom ove škole doznao sam da ona sa učenicima također
sprovodi profesionalno informisanje, rad na upitnicima, kao i profesionalno savjetovanje.
Međutim, prije svega toga ona je u cilju profesionalnog informisanja upoznala učenike sa
vrstama srednjih škola tako što su prisustvovali sajmu u kojem su prezentirane srednje škole.

Profesionalna orijentacija se sprovela kroz 3 faze:

Prvu fazu sačinjavalo je profesionalno informisanje, učenicima se prezentovalo o

značaju profesionalne orijentacije, koliko određena profesija može ostvariti naša interesovanja
i koliko može poboljšati kvalitetu našeg života ako je u skladu sa onim što mi želimo. Naglašen
je značaj izbora zanimanja kojim ćemo biti zadovoljni. Govorio sam i o značaju poznavanja
vlastitih sposobnosti, interesa i sklonosti, da li su učenici svjesni svojih sposobnosti,
interesovanja, na koji način ih realizuju i slično. Sa učenicima je razvijena diskusija na tu temu.
Nakon upoznavanja učenika sa procesom profesionalne informacije, uslijedilo je upoznavanje
učenika sa vrstama srednjih škola u Tešnju, te koje zvanje se dobije završetkom svake od škola,
i naravno koliko traje koja škola. Sa učenicima je razvijena diskusija o tome da li je već neko
odlučio koju srednju školu želi upisati. Do kraja časa, učenici su imali niz pitanja u vezi
prezentovane teme i bili su jako zadovoljni informacijama koje su dobili.

Testiranje se obavilo također u prostoriji OŠ ,,Džemal Bijedić''. Testiranje je sprovedeno

sa učenikom N.K. koji se dobrovoljno javio da popuni upitnike.

Profesionalno savjetovanje učenik N.K. je vrlo rado pristupio savjetovanju. Obzirom da

su njegova izlaganja tokom diskutovanja prilikom časa profesionalne orijentacije bila donekle
u suprotnosti sa rezultatima na upitnicima, bilo je itekako neophodno da se sprovede
savjetovanje. Savjetovanje je trajalo nekih pola sata i učenik je imao dosta pitanja tokom istog.

5
2.3. Instrumentarij
Prije svega bitno je naglasiti da su se instrumenti koristili prema redoslijedu kojim su
navedeni u ovom poglavlju. Za potrebe ovog istraživanja korišteni su sljedeći instrumenti:

 Upitnik opštih pitanja sastoji se od socio-demografskih varijabli. U ovom upitniku se

nalaze opšti podaci o učeniku, njegovoj porodici, socioekonomskom statusu učenikove
porodice, potom određena pitanja koja se odnose na predmete u školi, pitanja koja se
odnose na učestvovanje na takmičenjima, kao i pitanja koja se tiču upisa u srednju školu.
I na kraju se nalazi tabela sa spiskom predmeta za koje je učenik trebao da zaokruži koja
mu je zaključna ocjena bila iz istih. Vrijeme neophodno za popunjavanje UOP-a jeste
10 minuta.
 Profil odluke o zanimanju omogućava identifikaciju odlučnosti učenika da se bavi
određenim zanimanjem,te razloga zbog kojih je učenik neodlučan. Ovaj upitnik se
sastoji od liste različitih tvrdnji koje opisuju moguće odluke o zanimanju. Učenik je
imao zadatak da na skali od 1 do 5 procijeni u kojoj se mjeri te tvrdnje odnose na njega.
Na kraju upitnika nalaze se tvrdnje koje se odnose na razloge o izboru zanimanja.
 Upitnik profesionalnih interese i sklonosti konstruiran na temelju Hollandove teorije
okupacijskih interesa. Ovaj upitnik se sastoji od 3 dijela koji se odnose na aktivnosti,
interese i zanimanja. Učenici su imali zadatak da na skali od 1 do 5 procijene u kojoj se
mjeri slažu sa datim tvrdnjama.

6
3. REZULTATI I ANALIZA

Učenik N.K. je tokom časa profesionalnog informisanja učestvovao u diskusiji i između

ostalog naveo je da želi da bude programer ili da upiše srednju elektrotehničku školu. Naveo je
da ima dvojbu između ta dva zanimanja. Na upitniku opštih pitanja vidljivo je da oba roditelja
imaju završene srednje škole. Isto tako, analizirajući ovaj upitnik uočava se da su učeniku
najinteresantniji predmeti: tehnički odgoj, fizičko i informatika. Učenik je učestvovao i u
takmičenjima iz tehničkog odgoja i ostvarivao je zadovoljavajuće rezultate. Naveo je i da želi
da upiše srednju elektrotehničku školu, i da je posao kojim želi da se bavi jeste računarstvom.
Pregledajući zaključne ocjene iz predmeta jasno je da učenik ima jako dobre ocjene iz predmeta
koje je naveo da su mu najinteresantniji i što se poklapa sa zanimanjima kojima bi želio da se
bavi u budućnosti.

Na upitniku koji se odnosi profilu odluke o zanimanju učenik je naveo da zna kojim
zanimanjem želi da se bavi u budućnosti, kao i da se osjeća zadovoljno sa odlukom. Međutim,
analizirajući razloge o odluci o zanimanju, uočava se da učenik nema jasnu sliku o sebi, kao i
da je moguća karakteristika njegove ličnosti upravo neodlučnost. Rezultati svakako pokazuju i
da mu nedostaje više informacija o različitim zanimanjima. Primijećeno je da učenik još uvijek
nije svjestan koliko je izbor zanimanja, samim tim i karijere izuzetno važna odluka svakog
pojedinca.

RAZLOZI
Nedostatak jasne slike o sebi (1,2,3) 15
Nedostatak informacija o zanimanjima 10
(4,5,6)
Neodlučnost kao karakteristika osobe (7,8,9) 13
Doživljaj važnosti karijere (10,11,12) 6
Tabela br. 1 – Profil odluke o zanimanju

Kada se rezultati sumiraju na upitniku profesionalnih interesa i sklonosti pokazalo se da

učenik ima socijalne i realističke sklonosti (SR). To znači da učenik ima interes ka pomaganju
drugima i rješavanju socijalnih problema, te da je društven i osoba od povjerenja. Nadalje,
realistične sklonosti podrazumijevaju razvijene praktične vještine, razvijen interes ka radu sa
stvarima koje se mogu vidjeti ili dodirnuti kao što je rad sa alatima, uređajima, životinjama.

7
Zanimanja koja bi bila pogodna za ovakve sklonosti su: učitelj razredne nastave, profesor za
fizičku kulturu, profesor razredne nastave.

SOCIJALNI TIP (S) -pomaganje, podučavanje, savjetovanje,

pružanje usluga drugima kroz ličnu
interakciju. Vrijednosti kojima se vode: briga
o dobrobiti drugih, socijalne usluge. Tipična
zanimanja: pedagog, učitelj, psiholog..
PODUZETNIČKI TIP (E) -ubjeđivanje, vođenje ili upravljanje drugim
ljudima. Vrijednosti kojima se vode:
materijalne nagrade i socijalni status. Tipična
zanimanja: ekonomist, menadžer..
REALISTIČNI TIP (R) -manipulacija mašinama, alatima ili
stvarima. Vrijednosti kojima se vode:
materijalne nagrade za opipljiva postignuća.
Tipična zanimanja: automehaničar, vozač,
optičar..
Tabela br. 2 - Tipovi ličnosti prema profesionalnim interesima - Holland

8
4. DISKUSIJA I ZAKLJUČAK

Kroz analizu upitnika došlo se donekle do nepodudarnih rezultata. Prije svega, na času
profesionalnog informisanja učenik je izjavio da želi da postane programer ili da upiše
elektrotehničku srednju školu. Potom je naveo da želi da se bavi računarstvom. Rezultati na
upitniku profesionalnih interesa i sklonosti pokazuju njegove interese da bude učitelj, profesor
fizičke kulture i slično. Tokom savjetovanja učeniku se prezentovani rezultati. On je izjavio
kako je tačno i da želi da bude učitelj, odnosno to je njegova provobitna želja. Želi da bude
učitelj tehničkog odgoja, jer ga zanima rad sa određenim materijalima, a s druge strane smatra
da ima sposobnost da podučava druge. Ovu činjenicu potvrđuje i to da je išao na takmičenja iz
tehničkog odgoja i osvajao prva mjesta, odakle se vjerovatno i javio interes za ovo zanimanje.
Osim toga, dvoumi se i oko srednje elektrotehničke škole ili programiranja. Tokom cijele
konverzacije je spominjao kako nema posla, koje god zanimanje da izabere. Međutim, kada
sam ga naveo da mi kaže šta on želi da radi, neovisno o toj činjenici da nema posla, izjavio je
da bi volio da bude nastavnik tehničkog odgoja, te kako je i razgovarao sa nastavnicima
tehničkog odgoja, informisao se o tome koju srednju školu da upiše, poslije fakultet i slično.
Učenik je takođe izrazio želju da dozna kako sam ja donio svoju odluku pri upisu u srednju
školu i kasnije odluku za izbor fakulteta, što potvrđuje činjenicu da je poprilično zbunjen i nema
jasnu sliku o sebi. Smatra da zna da upravlja raznim alatima, materijalima što potkrepljuje i
njegovu želju za zanimanjem koje se bavi time, međutim jasno je i da razmišlja o finansijama i
koliko bi mu taj posao mogao donijeti adekvatnu zaradu. Osim toga, u jednom trenutku je
izjavio i kako ga otac nagovara da upiše ekonomiju, i on smatra da ima sposobnosti da se bavi
time, i smatra da bi imao veću zaradu, ali njegove želje su ipak u skladu da profesijom
nastavnika tehničkog odgoja. Tokom razgovora, nastojao sam učeniku da govorim o značaju
odabira zanimanja koje ću mu prije svega donijeti zadovoljstvo, samim tim bolju kvalitetu
života, ali naravno i adekvatnu zaradu. Međutim, uočava se da je učenik poprilično rastrzan na
sve strane i da je u velikoj dilemi. Primjetio sam na kraju razgovora da je učenik stvarno bio
zahvalan zbog informacija koje sam mu uspio dati i svakako da će razmotriti i sve savjete koje
je čuo na času profesionalnog informisanja.

Izbor srednje škole dobrim dijelom obilježava put učenika. To je važna odluka o kojoj
vrlo često ovisi zadovoljstvo i uspjeh u životu pojedinca. Na koji način će se učenik sutra
postaviti prema radu, kako će se odnositi spram profesije i koliko će biti zadovoljan obavljajući
određenu vrstu rada, u mnogome zavisi od toga koju je profesiju odabrao. U izboru zanimanja

9
učestvuju brojni faktori, ali najvažniji i najodgovorniji su porodica i škola. Istraživanja su
pokazala da je izbor zanimanja najviše pod uticajemem porodice. Roditelji prate svoju djecu i
nastoje ih što objektivnije ocijeniti. Zavisno od tih procjena, roditelji preporučuju djeci koju
srednju školu da upišu. Ipak, veliki je broj roditelja koji ne gledaju realno na sposobnosti i
mogućnosti svoje djece. Ponekad žele da djeca naslijede njihovo zanimanje, ne vodeći računa
o tome da li to djeca mogu i žele. Ovako uglavnom postupaju roditelji koji vole svoje zanimanje
i uspješni su u tome.Ima i onih koji žele odvratiti djecu od svojih zanimanja i najčešće oni nisu
uspješni, niti vole svoje zanimanje. Veliki broj roditelja zbog objektivnih razloga nije se uspio
obrazovati u određenoj struci, pa preko svoje djece žele ostvariti vlastite neispunjene želje i
ambicije. Neki roditelji izbor škole i budućeg zanimanja u potpunosti prepuštaju svojoj djeci,
što nije dobro za dijete, za njih, ali ni za širu zajednicu.

U slučaju učenika N.K. vidljivo je da mu je veoma stalo do mišljenja oca koji ga

nagovara da upiše ekonomiju. Međutim, roditelj ne uočava da učenik zapravo želi da bude
nastavnik. Ali imajući na umu važnost očeve riječi uočava se da se kod učenika takođe javila
želja za tim zanimanjem, baš iz nekog poštovanja prema ocu, a ne zato što on to stvarno želi.

Roditelji bi trebali kod svoje djece razvijati pozitivan odnos i stav prema svakoj vrsti
rada. Vlastitim odnosom i ponašanjem djeci treba pokazati da je svaki pošten posao vrijedan i
dostojan poštovanja. Nijedan rad ne treba omalovažavati, niti osobu koja ga obavlja.

Konačni cilj profesionalne orijentacije jeste u profesionalnom smislu uspješan i

zadovoljan pojedinac i društvo, jer samo ako je pojedinac zadovoljan poslom koji je odabrao
moći će da doprinosi društvu na najbolji mogući način.

10
LITERATURA

Krapić, N. i Kardum I. (2008). Odnos crta ličnosti i sposobnosti sa profesionalnim interesima.

Psihologijske teme 17, 1, str. 75-91

Potkonjak, N. i Šimleša, P. (1989). Pedagoška enciklopedija II. Beograd: Zavod za udžbenike

i nastavna sredstva

Teodosić, R. (1967). Pedagoški rečnik. Beograd: Zavod za izdavanje udžbenika Srbije

Online izvori:

https://sl.wikipedia.org/wiki/Hollandova_tipolo%C5%A1ka_teorija_izbire_poklica

http://fzzz.ba/profesionalna-orijentacija

11