PRORAČUN ZGRADA NA DJELOVANJE POTRESA

Eurocode 8

EN 1998

prof. dr. sc. Željana Nikolić

 SEIZMIČKO DJELOVANJE

Seizmičke zone
• Karakteristika seizmičke zone
ag - računsko ubrzanje tla (konstantna vrijednost maksimalnog ubrzanja u stjenovitom ili
dobro zbijenom tlu)
ag < 0.02g → nije potreban seizmički proračun
ag < 0.05g → zone niskog seizmičkog intenziteta ; g=10 m/s2

Područje
intenziteta VI VII VIII IX

Računsko
0.05g 0.1g 0.2g 0.3g
ubrzanje tla ag
 Postojeća seizmička karta Republike Hrvatske

Za sada: 6. zona → ag=0.05g

7. zona → ag=0.1g
8. zona → ag=0.2g
9. zona → ag=0.3g
Klasifikacija vrsta temeljnog tla
 METODE PRORAČUNA

1. Metoda bočnih sila

2. Višemodalna (spektralna) analiza
3. Nelinearne metode
nelinearna statička (pushover) analiza
nelinearna vremenska analiza
 Spektralna analiza

• Horizontalno gibanje tla na površini Zemlje uzrokovano potresom modelira

se s elastičnim spektrom odgovora ubrzanja podloge.

• Horizontalno seizmičko djelovanje dato s 2 međusobno okomite nezavisne

komponente predstavljene s istim spektrom odgovora.

• Vertikalna komponenta seizmičkog djelovanja definirana spektrom za

vertikalno ubrzanje.
Elastični spektar odgovora za horizontalno seizmičko
djelovanje
Se(T)/ag

5% prigušenje
η=1

2,5⋅S⋅η

S
Elastični spektri - horizontalno ubrzanje

Se – ordinate elastičnog spektra odgovora ubrzanja podloge

T – period osciliranja sustava s jednim stupnjem slobode
ag – računsko ubrzanje tla za određeni povratni period potresa
S – parametar tla
η- korekcijski faktor prigušenja čija je vrijednost η=1 za viskozno prigušenje 5%
TB, TC – granične vrijednosti perioda za koje je spektralno ubrzanje konstantno
TD – vrijednost koja definira početak dijela spektra velikih perioda
Preporučeni elastični spektar

Područje visoke seizmičnosti Područje niske seizmičnosti

Ms- magnituda površinskih valova

(mjeri količinu oslobođene energije)
Elastični spektar odgovora
Tip 1 (Ms>5,5)

Se/ag

Ms>5.5
Elastični spektar odgovora
Tip 2 (Ms<5,5)

Se/ag
Elastični spektar horizontalnog pomaka
 Elastični spektri - vertikalno ubrzanje

Nacionalni parametri – preporuka

Projektni pomaci tla

Projektni spektar odgovora
• Elastični spektar reduciran s faktorom ponašanja q.
• Konstrukcija se projektira na seizmičke sile manje od onih kada je odgovor linearan. Tako se
osigurava nelinearno ponašanje konstrukcije (plastično deformiranje).
• FAKTOR PONAŠANJA - sposobnost konstrukcije da apsorbira i gubi energiju unijetu u
konstrukciju u potresu, gubljenje energije ostvaruje se oštećenjem konstrukcije.

Sd(T) – projektni spektar

q – faktor ponašanja
β - faktor koji određuje najnižu vrijednost
projektnog spektra odgovora za horizontalno
ubrzanje, β=0.2
 PROJEKTIRANJE POTRESNO OTPORNIH ZGRADA

Osnovna načela projektiranja

• Čisti konstrukcijski sustavi.

• Jednostavnost geometrije konstrukcijskog sustava.
• Simetrija i tlocrtna pravilnost.
• Značajna torzijska krutost oko vertikalne osi.
• Visinska pravilnost.
• Statička prekobrojnost nosivog sustava (statički
neodređeni sustavi).
• Efikasna horizontalna povezanost svih vertikalnih nosivih
elemenata na svim katovima.
Osnovna načela projektiranja

• Poželjna primjena slijedećih konstrukcijskih sustava:

- ravninskih okvira bez prekida u ravnini ili neizravnog
oslanjanja greda
i / ili
- pravokutnih posmičnih zidova postavljenih u dva
međusobno okomita smjera
 Simetrija i tlocrtna pravilnost

• Translacijska krutost i masa približno simetrične oko dvije međusobno okomite

horizontalne osi (potpuna simetrija)
• Mjera simetrije je ekscentricitet između središta masa kata CM i središta krutosti
CS
e x ≤ 0.3 ⋅ rx ; e y ≤ 0.3 ⋅ ry
• Jedan od kriterija tlocrtne pravilnosti je radijus torzije rx, ry definiran kao omjer
između torzijske krutosti kata u odnosu na CS i translacijske katne krutosti u y (x)
smjeru okomito na x (y) smjer.
• CS, CM, rx i ry imaju jednoznačno rješenje jedino kod jednokatnih zgrada:

x cs =
∑ (x ⋅ EI )y
; y cs =
∑ (y ⋅ EI )x
; rx =
∑ (x EI + y EI )
2
y
2
x
; ry =
∑ (x EI + y EI )
2
y
2
x

∑ (EI )y ∑ (EI )x ∑ (EI ) y ∑ (EI ) x

• T, U, H, L tlocrtni oblici: pri potresnom djelovanju ne ponašaju se kao krute ploče

već se deformiraju u horizontalnoj ravnini (povećava se mogućnost neočekivanog
odgovora konstrukcije)
Simetrija i tlocrtna pravilnost

Torzijski odgovor – razlika u pomacima izazvanih potresom između dvije međusobno

suprotne strane u ravnini, veće lokalne deformacije na strani gdje se očekuju veći
pomaci (fleksibilna strana)

Rušenje zgrade zbog

značajnog torzijskog
odgovora
Atena, 1999.
Simetrija i tlocrtna pravilnost

Provjera tlocrtne pravilnosti

(za analizu u dva međusobno okomita smjera)

Prije analize potrebno je provjeriti:

- Simetričnost masa i krutosti oko dvije međusobno okomite osi
- Krutost međukatnih ploča
- Tlocrtne dimenzije zgrade moraju zadovoljiti omjer λ = L max < 4
L min
Lmax i Lmin – veća i manja tlocrtna dimenzija zgrade mjerena u 2 međusobno okomita smjera

- U 2 međusobno okomita smjera mora biti zadovoljeno:

L2 + B 2
(1) radijus torzije zgrade > ls =
12
rx ≥ ls ; ry ≥ ls
(2) Osnovni translacijski period T(s) > torzijskog perioda
(3) e 0 x ≤ 0.3 ⋅ rx ; e 0 y ≤ 0.3 ⋅ ry
Simetrija i tlocrtna pravilnost

- Alternativno za zgrade ≤ 10 (m) visine:

u dva međusobno okomita smjera
rx 2 ≥ ls 2 + e 0 x 2 ; ry 2 ≥ ls 2 + e 0 y 2

x cs =
∑ (x ⋅ EI )y
; y cs =
∑ (y ⋅ EI )x
; rx =
∑ (x EI + y EI )
2
y
2
x
; ry =
∑ (x EI + y EI )
2
y
2
x

∑ (EI )y ∑ (EI )x ∑ (EI ) y ∑ (EI ) x

 Značajna torzijska krutost oko vertikalne osi

• Približno čisti torzijski oblik oscilacija oko vertikalne osi mora biti veći od približno
čistog translacijskog oblika oscilacija
• Kriterij:
radijus torzije rx (ry) (bolje uzeti i

mora biti veći od

radijusa katne mase ls koji predstavlja korijen iz omjera polarnog momenta tromosti
katne mase u odnosu na središte masa kata i ukupne mase kata.

Za pravokutnu katnu ploču:

 Značajna torzijska krutost oko vertikalne osi

Osiguranje torzijske krutosti oko vertikalne osi posmičnim zidovima ili

okvirima na nasuprotnim krajevima zgrade

a) b) c)

a) Poželjno
b) Teškoće u temeljenju na uglovima
c) Osjetljivo na slom pojedinačnih zidova
Visinska pravilnost
Visinska pravilnost
Statička neodređenost

Poželjne statički neodređene konstrukcije s većim brojem konstruktivnih elemenata

koji mogu preuzeti horizontalne potresne sile.

Faktor ponašanja q je proporcionalan s omjerom αu/α1 →

Veći faktor ponašanja – veće smanjenje potresnih sila
 Tablica 4.1 - Posljedice konstrukcijske pravilnosti na proračun

Pravilnost Dopuštena pojednostavnjenja Faktor

Tlocrt Po visini Model Proračun ponašanja
da da ravninski pojednostavnjen * propisan
da ne ravninski višemodalan smanjen
ne da prostorni ** pojednostavnjen * propisan
ne ne prostorni višemodalan smanjen
* Ako je zadovoljen uvjet iz točke 4.3.3.2.1 (2) a.
** Mogu se primijeniti jednostavniji modeli i metode proračuna opisani 4.3.3.1(8)
i 4.3.3.1(8)
 Metode proračuna

1. Metoda bočnih sila

• Za zgrade čiji seizmički odgovor ne ovisi o višim periodima

oscilacija što je ispunjeno ako su zadovoljeni uvjeti:
(1) osnovni period u 2 međusobno okomita smjera
4TC
T1≤
2.0 s
(2) zadovoljavaju kriterije visinske pravilnosti
Metoda bočnih sila

Poprečna sila baze

iz dva nezavisna okomita smjera ako je visina < 10 m

Fb = Sd (T1 ) ⋅ m ⋅ λ

Sd(T1) – ordinata projektnog spektra

T1 – osnovni period oscilacija
m - ukupna masa
λ - korekcijski faktor
λ=0.85 – za T1 < 2Tc i više od 2 kata
ostalo λ=1.0
 Metoda bočnih sila

Ukupna masa računa se prema sljedećoj osnovi:

Ukupna težina zgrade

W = ∑ Gk j + ∑ ψE i Qki
j i

Gk j karakteristična vrijednost stalnog opterećenja ″j″

Qki karakteristična vrijednost promjenjivog opterećenja ″i″
ψE i koeficijent kombinacije za promjenjivo opterećenje ″i″

Koeficijent kombinacije za promjenjivo opterećenje

ψEi = ϕ ψ2i
ψ2i koeficijenti kombinacije koji predstavljaju ″kvazistalne vrijednosti promjenjivog
opterećenja i″ (Eurocode 1)
ϕ vrijednosti ovisne o kategoriji opterećene površine (Eurocode 1)

W
m=
g
 Metoda bočnih sila
OSNOVNI PERIOD OSCILIRANJA T1

T1 = C t H3/ 4
H visina zgrade u m, H < 40(m)
Ct = 0.085 za čelične okvirne konstrukcije bez dijagonala
Ct = 0.075 za armirano-betonske okvirne konstrukcije i čelične okvirne konstrukcije s
dijagonalama
Ct = 0.050 za sve ostale konstrukcije

Za konstrukcije od zidova (betonskih i zidanih)

C t = 0 .075 / A C
, i
[
AC = ∑ Ai (0.2 + (l wi / H ))2 ]
AC ukupna efektivna površina zidova prvog kata zgrade u m 2
Ai efektivna površina poprečnog presjeka i-tog zida prvog kata zgrade u m2
lwi dužina i-tog zida prvog -kata zgrade u pravcu paralelnom s traženom silom u m,
lwi/H < 0.9

Alternativno:
T1 = 2 ⋅ d
d horizontalni elastični pomak vrha zgrade u (m) uslijed gravitacijskog
opterećenja primijenjenog u horizontalnom smjeru
 Metoda bočnih sila

RASPODJELA HORIZONTALNE SEIZMIČKE SILE PO VISINI ZGRADE

s i mi
Fi = Fb
∑s j m j
j

Fi horizontalna sila koja djeluje na i-tom katu

Fb ukupna seizmička sila
si, sj pomaci masa mi, mj osnovnog perioda
mi, mj katne mase mi, mj osnovnog perioda
Ako je vlastiti oblik prvog perioda oscilacija približno linearan, horizontalne sile su:
z i mi
Fi = Fb
∑zjmj
j

zi, zj visinski položaj masa mi, mj mjereno od gornjeg ruba temelja

Metoda bočnih sila

UTJECAJ TORZIJE
Za tlocrtno pravilne konstrukcije
x
Slučajni utjecaj torzije: Sile u pojedinim elementima množe se s faktorom δ = 1 + 0.6 ⋅
Le
x - udaljenost pojedinog
elementa od središta
krutosti mjereno okomito
na pravac seimičkog
djelovanja
Le
Pravac S Le - udaljenost dva krajnja
seizmi~kog xi elementa mjereno
djelovanja okomito na pravac
i seizmičkog djelovanja
 Višemodalna (spektralna) analiza

Višemodalna (spektralna) analiza

• Za konstrukcije koje ne zadovoljavaju kriterije tlocrtne i/ili visinske pravilnosti

• Suma svih upotrijebljenih oblika u proračunu mora pokriti barem 90% ukupne mase
konstrukcije
• Uzima se utjecaj svakog oblika oscilacija s efektivnom masom većom od 5% ukupne mase
konstrukcije
• Minimalan broj upotrijebljenih oblika
k ≥ 3⋅ n n - broj katova
Tk ≤ 0.2s Tk - period oscilacija k-tog oblika

• Dva oblika oscilacija su nezavisna

T j ≤ 0.9Ti

• MAKSIMALNA VELIČINA SEIZMIČKOG DJELOVANJA

E E = ∑ E Ei 2

EE - učinak seizmičkog djelovanja (sila, pomak,...)

EEi - učinak seizmičkog djelovanja za i-ti oblik oscilacija
Višemodalna (spektralna) analiza

Ako se pojedini oblici oscilacije ne mogu uzeti da su nezavisni:

Potpuna kvadratna kombinacija:

EE = ∑∑ E
i j
δ E Ej
Ei ij

gdje je:
8ξ 2 (1 + β)β3 / 2
δij =
(1 − β 2 ) + 4ξ 2β(1 + β) 2
ξ - viskozno prigušenje

Ti
β=
Tj
 Višemodalna (spektralna) analiza

Utjecaj torzije

(1) Za prostorni model

Moment torzije i-tog kata oko vertikalne osi

M ai = eai ⋅ Fi
e ai = ± 0.05 ⋅ L i - slučajni ekscentricitet katne mase u odnosu na proračunato središte masa
Li - dimenzija kata okomita na pravac seizmičkog djelovanja
Fi – horizontalna katna sila

(2) Za dva odvojena ravninska modela

Primjena dvostrukog slučajnog ekscentriciteta e ai = ±0.05 ⋅ L i
- Sile u pojedinim elementima množiti s x
δ = 1 + 1 .2 ⋅
Le
 Kombinacije utjecaja komponenti seizmičkog djelovanja

Kombinacije horizontalnih komponenti seizmičkog djelovanja

Maksimalni globalni odgovor za ukupno seizmičko gibanje

2 2
E Edx + E Edy
ili nepovoljnija kombinacija
E Edx "+"0.3E Edy
0 .3E Edx "+" E Edy
 Kombinacije utjecaja komponenti seizmičkog djelovanja

Vertikalna komponenta seizmičkog djelovanja

Uzeti u obzir kod:

a) horizontalnih ili približno horizontalnih nosivih elemenata raspona 20 m ili više
b) horizontalnih ili približno horizontalnih konzolnih elemenata duljih od 5 m
c) horizontalnih ili približno horizontalnih prednapetih elemenata
d) greda poduprtih stupovima
e) potresno izoliranih konstrukcija

E Edx "+" 0.3E Edy "+" 0.3E Edz

0.3E Edx "+" E Edy "+" 0.3E Edz
E Edx "+ "0.3E Edy "+" 0.3E Edz

EEdz – utjecaj vertikalne komponente seizmičkog djelovanja

Faktori važnosti

Faktor važnosti zgrada

(γI=0.8)

(γI=1.0)

(γI=1.2)

(γI=1.4)
Faktori ponašanja

Faktor ponašanja za betonske zgrade

Gubitak energije i klase duktilnosti

Klase duktilnosti
DCLow – preporučljivo samo u zonama niske seizmičnosti
DCMedium i DCHigh

Klase duktilnosti (obzirom na kapacitet gubljenja energije duktilnim ponašanjem)

Klasa "L" konstrukcije projektirane prema EC 2 s povećanom korisnom duktilnošću
Klasa "M" konstrukcije posebno otporne na potres (ne dolazi do krhkog loma pod
cikličkim djelovanjem sila potresa u području plastičnih zglobova)
Klasa "H" konstrukcije kod kojih se, prelaskom sustava u odabrani stabilni mehanizam,
rasipa velika količina seizmičke energije
Faktori ponašanja

Vrste konstrukcija

a) Okviri
b) Dvojni sustavi (ekvivalentni okvirima ili zidovima)
c) Duktilni zidni sustavi (povezani ili nezavisni)
d) Sustavi slabo armiranih zidova
e) Sustavi obrnutog njihala (uspravne konzole)
f) Sustavi mekani na uvrtanje
Faktori ponašanja

Faktori ponašanja a/b zgrada

za horizontalno seizmičko djelovanje

q = q 0 k w ≥ 1.5

q0 – osnovni faktor ponašanja

kw – faktor prevladavajućeg sloma
Faktori ponašanja

Osnovni faktor ponašanja q0 za sustave pravilne po visini

VRSTA KONSTRUKCIJE DCM DCH

Okviri, dvostruki sustavi, povezani sustavi 3.0αu/α1 4.5αu/α1

Nezavisni zidni sustavi 3.0 4.0αu/α1
Sustavi ovisni o uvrtanju 2.0 3.0
Obrnuto njihalo, konzolni sustavi 1.5 2.0
α1- množitelj horizontalnog seizmičkog djelovanja pri pojavi prvog
plastifikacijskog zgloba
αu- množitelj horizontalnog seizmičkog djelovanja pri pojavi mehanizma.
Faktori ponašanja

a) Okviri i okvirima ekvivalentni dvojni sustavi

jedan kat αu/α1=1.1
više katova, jedno polje αu/α1=1.2
više katova više polja αu/α1=1.3
b) Zidovi i zidovima ekvivalentni dvojni sustavi
Samo dva nezavisna zida u jednom smjeru αu/α1=1.0
Ostali nezavisni zidni sustavi αu/α1=1.1
Zidovima ekvivalentni dvojni sustavi, ili povezani zidni sustavi
αu/α1=1.2

• Za tlocrtno nepravilne sustave αu/α1=1

• Vrijednost αu/α1 se može odrediti statički nelinearnom analizom
• Maksimalna vrijednost αu/α1 = 1.50
• U slučaju specijalne kontrole kvalitete vrijednost q0 se može povećati
za do 20%.
• Za zgrade nepravilne po visini q=0,8⋅q0
Faktori ponašanja

Faktor prevladavajućeg sloma kw

kw=1.0 za okvire i njima ekvivalentne sustave

kw=(1+α0)/3 uz uvjet 0.5 ≤ kw ≤ 1.0, za zidove, zidovima ekvivalentne
dvojne sustave i tlocrtno nepravilne sustave

gdje je α0= Σhwi/Σ lwi

hwi – visina zida
lwi – duljina zida

Sustavi zidova s malo armature moraju se tretirati kao DCM.