Sveuĉilište u Splitu

GRAĐEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET
Matice hrvatske 15
Split

MOSTOVI

NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radnić

Prof. dr. sc. Alen Harapin
 POVIJEST MOSTOVA

- Povijest – uĉiteljica života

- Izuĉavanje povijesti mostova stvar je opće i
graditeljske kulture, ali i daje spoznaju novih
putova i razvojnih spoznaja u suvremenosti
- IZUĈAVAMO:
* Postojeće graĊevine,
* Ostatke ili tragove graĊevina,
* Pisane tragove;
- Most u prošlosti i most danas ima identiĉnu
funkciju – provoĊenje prometnice ili voda preko
neke zapreke
 POVIJEST MOSTOVA
- Kao što su prve nastambe bile one prirodne –
pećine, tako su i prvi mostovi bili prirodni prerasti
kakve i danas nalazimo diljem svijeta;

Stone Arch, Sierra Nevada Mountains, California

 POVIJEST MOSTOVA
- U najstarije prijelaze spadaju i sluĉajno nastali
spletovi grana i biljnih vlakana, oboreno stablo
koje premoštava udolinu ili naslagana hrpa
kamenja.

Shematski prikaz prijelaza preko zapreka kakvi su sluĉajno mogli nastati u prirodi
 POVIJEST MOSTOVA
- Prvi primitivni mostovi, kakve su ljudi radili od
davnina mogu se pronaći i danas.
 POVIJEST MOSTOVA
- Najstariji primjeri primitivnih mostova datiraju iz 4
tisućljeća prije Krista (Bronĉano doba). Takvi
mostovi su uglavnom provizorni i o njima imamo
vrlo malo tragova. Svi su proizvod izoliranih
skupina slabih civilizacijskih dosega.
- Podruĉja plodnih rijeka: Nila, Eufrata, Gangesa,
Inda i Hoanghoa prostori su osobite
koncentracije naroda i meĊu njima izrastaju
mnogi civilizacijski iskoraci: Mezopotamija,
Egipat, Indija, Kina.
 POVIJEST MOSTOVA
NEKI POZNATI MOSTOVI IZ PRADAVNIH VREMENA:

- Most Džang Tung iz Kine (1000. g. pr.n.e.) s rasponskim

sklopovima od kamenih ploča;
- Most na Eufratu u Babilonu iz razdoblja Nabukodonosora II Velikog
(600. g. pr.n.e.);
- Most kod Šustera blizu Dizfula u Perziji (500. g.pr.n.e.);
- Viseći mostovi na lancima King Tung iz 2. i 1. st. pr.n.e.;
- Pontonski most na Bosporu, sagradio ga je za vrijeme perzijskog
vladara Darija Mandrokles sa Samosa (515. g. pr.n.e.);
- Darijev pontonski most na ušću Dunava graĎen za vrijeme rata sa
Siktima (514. g. pr.n.e.);
- Pontonski most kod Helesponta koji su za vrijeme vladara Xerxa
481. godine pr.n.e. gradili Egipćani i Fenićani;
- Most Thapsacos iz vremena vladara Aleksandra Makedonskog
(316. g. pr.n.e.);
 POVIJEST MOSTOVA - KINA
- Najstariji kineski mostovi potiču iz doba vladara Yao (2300 g.
pr.n.e.) i oni su pontonski, graĎeni pomoću blisko povezanih
usidrenih laĎa.
- Kinezi su gradili i gredne mostove na drvenim stupovima.
- Za veće raspone koristili su viseće mostove, pri čemu su baš oni
se pokazali vrlo domišljatim u tom tipu struktura.
- Kinesko graditeljstvo posebno je poznato po tipičnom obliku
konzolnog mosta kojim su prevladavali raspone i do 40-ak metara
- Uz konzolne, tipičan kineski nosivi sustav je vrlo originalan luk,
razvijen u srednjem vijeku, koji je vjerojatno prenesen iz Male
Azije.
 POVIJEST MOSTOVA - GRČKA
- Fantastična ostvarenja grčkog graditeljstva nisu nažalost svoj
pečat ostavila i u mostogradnji. Vjerojatan razlog leži u tome da na
području Grčke nema većih rijeka, a one manje je bilo moguće
premostiti i jednostavnim drvenim mostovima ili kamenim pločastim
konstrukcijama.
- Druga zanimljiva činjenica je da stari Grci nisu prihvatili svod (luk)
kao iole bitan strukturni element, iako je teško povjerovati da nisu s
njim došli u doticaj. Vjerojatno su tu strukturu smatrali manje
vrijednom.

POVIJEST MOSTOVA - ETRURIJA

- Preteče Rimljana, ne samo u političkom nego i u graditeljskom
smislu. Pretpostavlja se da su doselili iz Male Azije i pri tom donili
svod. Prvi klasični svodovi u Europi su etrurski svodovi.
- Zanimljivo je spomenuti svodove u zidinama gradova Peruge,
Viterba, Voltera, te u mostovima Bulicane i Blera. Ti svodovi su
klasični polukružni svodovi.
 POVIJEST MOSTOVA - RIM
- Rimsko carstvo je dalo osobiti pečat u različitim područjima ljudske
djelatnosti, a na osobiti način u graditeljstvu i graĎenju mostova.
Stoga upravo Rimskom carstvu u mostogradnji pripada posebno
bitno mjesto.
- Iako je prvenstvena namjena njihovih mostova bila da vladaju,
osvoje, iskoriste, njima su izražavali i vlastitu moć. Stoga su rimski
mostovi nevjerojatno praktični, fascinantno precizni, veličanstveno
monumentalni i trajni.
- Rimljani su gradili od mnogih materijala: kamen, drvo, opeka, iako
su do danas opstali uglavnom mostovi od kamena.
- GraĎenje kamenom rimljani su razvili do, moglo bi se reći, danas
nepremašenih vrhunaca. Vitruvije sugerira: “Izlomljeni kamen treba
ostaviti barem dvije godine izložen atmosferilijama, pa tek onda
kamenove koji nisu oštećeni upotrijebiti za lukove, stupove, zidove
i druge nosive vidljive strukture, a ostatak za kameni nabačaj”.
- Bili su takoĎer majstori u graĎenju opekom, čime su se u doba
mira bavili vojnici.
- Rimljani su se koristili i betonom. Vulkanski pepeo nazvan pucolan
(po mjestu Pucoli, ispod Vezuva) miješali su s vapnenim mortom i
dobivali gradivo otporno na vodu.
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Rotto (179. g.pr.n.e.) vjerojatno prvi kameni lučni most preko
Tibera. Nastao na mjestu starog drvenog mosta.
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Molle (110. g.pr.n.e.) ili Ponte Milvio (nekad Pons Aemilius) sa
7 polukružnih svoĎenih otvora raspona izmeĎu 15 i 24 m
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Pons Fabricius (62. g.pr.n.e.) danas Ponte Fabricio, kojeg je

sagradio Lucius Fabricius, sa 2 svoĎena otvora raspona po 24.5 m
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Akvedukt Segovia (kod Segovie u Španjolskoj) u prosjeku 30 m

iznad široke doline
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Pont du Gard, akvedukt grada Nimsa, Francuska (62.-12. g.pr.n.e.)

preko duboke uvale rijeke Gard, ukupna dužina 275 m, i
maksimalna visina 49 m. Graditelj Agrippa.
 POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI

Ponte Alcantara (Alcantara - maorski izraz za most) preko rijeke

Targus u Španjolskoj (98.-106. g. n.e.), sagradio ga je Caius Julius
Lacer, sa 6 velikih otvora raspona po 36 m
POVIJEST MOSTOVA – RIMSKI MOSTOVI
Trajanov most na Dunavu (103.-105.
g. n.e.) gradio ga je Apollodoros od
Damaska u području Đerdapske
klisure. Pripadao je skupini trajnih
drvenih mostova s masivnim
stupovima i nalazio se na važnom
trgovačkom putu.
Most je imao 20 stupova graĎenih
vjerojatno pomoću drvenih sanduka
spuštanih u vodu i zatrpavanih
kamenom, na kojima su opekom i
kamenom zidani stupovi. IzmeĎu
njih je graĎena drvena lučna
rešetkasta rasponska konstrukcija
otvora 35 do 38 m.
 POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI
- Srednjim vijekom u mostogradnji smatramo vremensko razdoblje
od propasti Rimskog carstva pa do sredine 18. stoljeća, tj. Do
osnutka Škole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. Ta škola, na
čelu s J. R. Perronetom označava početak stvarne i potpune
analize konstrukcija, nasuprot dotadašnjem iskustvenom pristupu
koncipiranju i projektiranju mostova.

Ponte Vecchio, u Firenzi preko rijeke Arno, sagraĎen je najprije 1177.

a potom u današnjem obliku 1334. do 1345. g. Graditelj Tadeo
Gaddi, izveo je, za tadašnje poimanje začuĎujuće spljoštene
svodove vitkih kamenih struktura, raspona 30-33 m.
 POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Most u Avignonu, preko rijeke Rhone (1177.-1187. g.) jedan od

najstarijih i najvećih sredovjekovnih mostova. Gradila ga je
redovnička zajednica. Rječ je o mostu s 20-ak svodova raspona do
40 m. Svodovi u poprečnom presjeku nisu monolitno ukrućeni već su
sastavljeni od po 4 paralelna, meĎusobno odvojena luka, radi bolje
prilagodbe mogućem slijeganju tla.
Zanimljivo je da su lukovi konstruirani sa po tri središta zakrivljenosti,
što su kasnija istraživanja potvrdila optimalnim za stabilnost luka.
U 16. st. jedna je katastrofalna poplava uništila najveći dio mosta, a do
danas su ostala samo četiri svoda.
 POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Karlov most u Pragu, preko rijeke Vltave, graĎen jako dugo od 1171.
do 1358. g. a u nekim dijelovima i kasnije. Dobio ime po kralju Karlu
IV, koji je osigurao najveći dio sredstava za gradnju. Glavni nosivi
sklop čini 16 kamenih svodova različitih raspona (bez nekog reda).
 POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Ponte Rialto, preko kanala Grande u Veneciji (1587.-1591. g.) djelo

graditelja Da Ponte. Most je izraĎen od jednog relativno plitkog
kamenog svoda raspona 28 m, segmentnog oblika oko trećine
kružnice. Temeljen je na velikom broju drvenih pilota nad kojima su
zidani kameni temelji sa skošenim slojevima približno okomitim na
smjer tlačne linije. Most je vrlo širok – 22 m, s trgovinama s obje
strane. Iste godine kad je zgraĎen Veneciju je pogodio jak potres u
kojem su srušene mnoge zgrade, a most je ostao neoštećen.
 POVIJEST MOSTOVA – SREDOVJEKOVNI MOSTOVI

Pont Neuf (deveti most), preko rijeke Seine, graĎen od 1578. do 1606. g.
nalazi se u srdištu Pariza, pokraj katedrale Notre Dame. Dio mosta od
otoka do lijeve obale sastoji se od 5, a prema desnoj obali od 6 različitih
kamenih svodova izmeĎu 14.8 i 19.4 m, a širine je 21.5 m. Zanimljivi
skošeni lukovi (nazvani kravlji rogovi) posljedica su promjene odluke da se
na mostu ne grade zgrade (oslonjene na proširenja lukova), već da se
potrebne trgovine izvedu ako budu potrebne kao provizorni objekti.
 POVIJEST MOSTOVA – TURSKI MOSTOVI
- Tursko carstvo razvilo se na ostacima Bizanta, te je od njega
preuzelo i karakteristike u mostogradnji.
- Tursko carstvo iznjedrilo je i jednog od najvećih graditelja u
povijesti: kodžu Mimara Sinana (1492. – 1589.) koji je podigao
brojne i raznolike graĎevine od džamije Sulejmanije u Istambulu do
Višegradskog mosta (“Na Drini ćuprija”).

Most na Drini u Višegradu (1571.-1577.), BiH, djelo Mimara Sinana s

deset u tjemenu zašiljenih svodova raspona od 10.7 m do 14.8 m.
Ukupna dužina 180 m, a širina 7.2 m. Vrlo precizne izvedbe sa skladno
oblikovanim detaljima.
 POVIJEST MOSTOVA – TURSKI MOSTOVI

Most preko Neretve u Mostaru (1547.-1556.) BiH, djelo Hajrudina,

učenika Mimara Sinana. SagraĎen na mjestu ranije postojećeg
drvenog mosta. S jednim, za ono vrijeme vrlo velikim i vitkim
kamenim svodom od 28.7 m, zanimljivog elipsastog oblika.
 POVIJEST MOSTOVA – KINESKI MOSTOVI

Most An-Chi preko rijeke Kijao (13. st.) raspona 38 m, s vrlo

spljoštenim svodom i po dva štedna otvora nad njim sa svake
strane. Takva je kompozicija u Europi ostvarena znatno kasnije.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA
- Kako je napomenuto, novo doba u projektiranju i graĎenju mostova
započima osnutkom Škole za mostove i ceste u Parizu, 1747. g. na
čelu s J. R. Perronetom.

Ponte de la Concorde (most Pobjede) preko rijeke Seine u Parizu

(1788.-1792.) projektant Perronet. Jedno od vrlo smjelih rješenja, s
rasponima od 25.3 m do 31.2 m i vrlo vitkim lukom.
 POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji
- Paul Séjourné (Pol Sežurne) 1851.-1939. (Francuska).

Most Adophe u Luxemburgu preko rijeke Pétrusse (1889.-1904.).

Projektant Séjourné. Kameni luk s olakšavajućim otvorima. Raspon
luka 84 m. Ukupna dužina 144 m.
 POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji
- François Hennebique (Fransoa Enebik) 1842.-1921. (Francuska).
Razvio je posebne konstrukcije šupljih sandučasti lukova. Sa svojom
firmom izgradio niz mostova na području Europe.
Rebro

Svod

Most Risorgimento (Most Preporoda) preko rijeke Tiber u Rimu

(1910/11.). IzraĎen za rekordnih 15 mjeseci. Čist otvor 100 m,
korisna širina 13+2*3.1 m
Mjerodavno računsko pokretno opterećenje bila su tri parna valjka od
po 15 t i ravnomjerno rasp. opterećenje od 500 kg/m2.
 POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji
- Robert Maillart (Robert Majar) 1872.-1940. (Švicarska).
Demonstrirao je kako unapreĎenje razvoja materijala dovodi do
novih tipova mostova. Studirao je način nošenja armiranog betona i
razvio šuplji luk, što je dovelo do rekordnih raspona toga vremena.

Most Salginatobel preko duboke vrletne jaruge kod mjesta Schiers u

Švicarskoj (1929/30.). Trozglobni luk raspona 90 m stinjenosti 1/7.
Zglobovi su klasični betonski s ukrštenom armaturom Ø36. Širina
mosta je 3.5 m.
Most je proračunat na računsko ravnomjerno raspodijeljeno
opterećenje od 350 kg/m2 i motorno vozilo od 8 t.
 POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji
- Eugène Freyssinet (Ežen Frejsine) 1879.-1962. (Francuska). Jedan
od najznačajnijih mostograditelja novog doba. Otac prednapregnutog
betona i još niz inovativnih tehnika u mostogradnji.

Most Plougastel preko rijeke Elorn, pokraj

grada Bresta (1926./30.) Dvokatni ab most
za cestovni i željeznički promet.
Najmonumentalnije Freyssinetovo djelo. Tu
je prvi put primijenjena drvena lučna skela
premještana na šlepovima iz otvora u otvor.
 POVIJEST MOSTOVA – Znaĉajni graditelji
- Thomas Telford 1757.-1834. (Škotska). Jedan od najznačajnijih
mostograditelja na području V. Britanije.

Menai suspension bridge (Viseći most preko rijeke Menai, Wales)

(1818-1826.) Cestovni most. Glavni raspon 177 m. Piloni 46.6 m,
svjetli otvor 30 m. Piloni masivni zidani, rasponska konstrukcija od
kovanog željeza, koja je 1940. zamijenjena čeličnom konstrukcijom.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Iron Bridge, most od lijevanog željeza preko rijeke Severn u

Engleskoj. GraĎen 1777.-1779. po projektu Abrahama Derbija, s
rasponom luka 30 m. Očita su nastojanja da se oblikom i detaljima
imitira prijašnje kamene i drvene konstrukcije. Očuvan je do danas
u izvornom obliku.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Firth of Forth, blizu Edinbourgha u Škotskoj. GraĎen 1882.-1890. s

rešetkastim nosačima Gerberova tipa. Središnji raspon 518 m, te
dva bočna po 205 m. GraĎen je slobodnim konzolnim postupkom,
a namijenjen dvokolosječnoj željezničkoj pruzi. Još i danas je u
prometu. Projektanti: Benjamin Baker i John Fowler.
POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Brooklyn bridge, preko rijeke East river,

New York, SAD 1883. Projektant O.
Roebling. Odlično su iskorištena najbolja
svojstva materijala – kamen-tlak, čelik-
vlak.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Kill Van Kull, lučni čelični most raspona 504 m, sagraĎen u

Bayonneu, SAD, 1931. g. Projektanti: Gustav Lidenthal i Othman
Ammann.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Sydney Harbour, preko rijeke Paramate, lučni čelični most raspona

503 m, dovršen je 1932. g., svega nekoliko mjeseci kasnije od
mosta Kill Van Kull, s tim što je za razliku od njega, koji je
željeznički most, namijenjen i cestovnom i željezničkom prometu.
Projektant Ralph Freeman.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

George Washington bridge, viseći most preko rijeke Hudson, New

York, SAD. Po projektu Othmar Ammana, graĎen 1927.-1932.
godine s glavnim rasponom 1067 m, i s monumentalnim portalima
dijelom obloženim kamenim pločama. Potpuno čelični.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most Castelmoron, preko rijeke Lot, Francuska.

SagraĎen 1933. godine s glavnim rasponom
143 m. Gornji dio konstrukcije je sustava
Nielsen. Betonski trozglobni luk stinjenosti 1/5.5.
Projektant i izvoĎač radova poduzeće Christiani
& Nielsen.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Golden Gate bridge, preko morskog tjesnaca, San Francisco, SAD.

SagraĎen 1937. godine s glavnim rasponom 1281 m, što je u ono
vrijeme bio rekordni raspon na svijetu. Visina pilona 233 m,
slobodna visina ispod mosta 67 m. Noseći kablovi Ø92.3 cm,
dužine 2332 m. Koštao je 35 mil. $ + 3 mil. $ kasnije za pojačanje
spregova. Glavni projektant J. B. Strauss.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most u zaljevu Maracaibo, preko jezera Maracaibo, Venecuela.

SagraĎen 1962. godine s vrlo zanimljivom ovješenom
konstrukcijom. Pet glavnih raspona sa po 235 m i brojnim manjim,
svjetla visina 50 m i ukupna duljine 8.7 km. Projektant Riccardo
Morandi.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Šibenski most, most preko rijeke

Krke, Hrvatska (1964. – 1966.).
Betonski lučni most raspona luka
246 m. Projektant Ilija Stojadinović.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Krĉki most, veza kopno-otok Krk, Hrvatska (1976. – 1980.). Betonski

lučni most. Veliki luk raspona 390 m, a mali 244 m. Projektant Ilija
Stojadinović.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Masleniĉki most, preko moreuza Novsko ždrilo, Hrvatska (1993. –

1997.). Betonski lučni most raspona luka 200 m. Projektanti: V.
Čandrlić, Z. Šavor i J. Radić. Luk je izveden betoniranjem kratkih
odsječaka na pomičnoj skeli pridržavanjem pomoću vješaljki.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Dubrovaĉki most, preko Rijeke dubrovačke, Hrvatska (2001.). Spregnuta

čelična konstrukcija s jedne strane i konzolna greda s druge. Ukupna
duljina 481 m, visina pilona142 m. Projektanti: Z. Šavor, V. Prpić, A.
Kindij, G. Hrelja, I. Gukov.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Skye, Cestovni most pokraj Kye Akina u Velikoj Britaniji. GraĎen 1992.-
1995. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani
beton. Ukupna duljina 500 m, glavni raspon 250 m. Visina rasponske
konstrukcije 4.7 – 12.5 m.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Northumberland (Confederation bridge), Cestovni most pokraj New

Brunswicka u Kanadi. GraĎen 1994.-1997. Rasponska konstrukcija:
prednapregnuti beton, stupovi: armirani beton.
Ukupna duljina 12.9 km, glavni raspon 250 m. Visina rasponske
konstrukcije 4.5 – 14.0 m.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Raftsundet, Cestovni most pokraj Lofotena u Norveškoj. GraĎen 1996.-

1998. Rasponska konstrukcija: prednapregnuti beton, stupovi: armirani
beton. Ukupna duljina 711 m, glavni raspon 298 m.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Neckartalbrücke, Njemačka. Cestovni most preko doline Neckar blizu

Weitingena u Njemačkoj. GraĎen 1975.-1977. Stupovi su armirano
betonski, dok je rasponska konstrukcija čelični sanduk.
Ukupna duljina 918 m, glavni raspon 263 m. Visina nad dolinom 267 m.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Pont de Normandie (Most Normandija), (1989.-1995.) Le Havre,

Francuska. Projektant Michel Virogleux. Glavni raspon 856 m, visina
pilona 215 m, ukupna dužina 2141 m. Piloni armirano-betonski, glavni
raspon prednapregnuta ploča i čelik.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Most Øresund
IzmeĎu Malmöa,
Švedska i
Copenhagena,
Danska. Glavni
projektant Klaus
Falbe-Hansen.
Glavni raspon 490 m,
ukupna duž. 7845
m, svjetla visina 57
m, visina pilona
204 m. Piloni i
stupovi su od arm.
betona, a
kolovozna konstr.
čelična rešetka
(dva nivoa).
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Tsukuhara bridge, (1998.) Hyogo, Japan. Glavni raspon 180 m, visina

pilona 16 m iznad kolovoza, ukupna dužina 323 m. Piloni armirano-
betonski, glavni raspon prednapregnuti beton.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA
Ikutsuki, (1991.) Japan.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA

Akashi Kaikyo (1998.) izmeĎu otoka Honshu i Shikoku, Japan. Glavni raspon je
1991.0 m, a visina pilona 300 m. rasponska konstrukcija je čelična, a piloni su
betonski. Temelji su 60 m ispod mora, a osnova temelja počiva na valjkastim
čeličnim kesonima ispunjenim betonom koji su projektirani da izdrže plimne
struje od 4.5 m/s.
Most je projektiran na brzinu vjetra od 80 m/s (cca 290 km/h) i testiran je
vjetrovnom tunelu (model 1:100). TakoĎer je projektiran za 8.5 stupanj potresa
prema Richteru.
 POVIJEST MOSTOVA – MOSTOVI NOVOG DOBA
A bridge can be regarded as a feat of engineering. In bridge design, there is a
certain exercise in Engineering Aesthetics to be undertaken, and I feel that the
integration of technology and aesthetics deserves special attention
Santiago Calatrava (1951.-)

Punte de Allamilo (Most Alamillo u Sevilli, Španjolska, preko rijeke

Guadalquivir), (1992.). Cestovni most, glavni raspon 200 m, ukupna
duljina 250 m. Visina pilona 142 m, nagib 58º. Projektant: S. Calatrava.
 MOSTOVI BUDUĆNOSTI
Gum-Ga Dae Gyo, Chung Ju, Južna Koreja (2005.)

Pyung Yeo 2, Yeosu, Južna Koreja (2005.)

Dva moderna mosta u Koreji (mostovi s jedrima).

 MOSTOVI BUDUĆNOSTI

Most preko Mesinskog tjesnaca

(kopno - Sicilija). PredviĎena
gradnja 2006.-2012.
PredviĎena cijena 4.6 miljardi
€. Ukupna dužina 5 km, glavni
raspon 3300 m. Računat na
udar vjetra 215 km/h. Za
cestovni i željeznički promet.
 MOSTOVI BUDUĆNOSTI

Most preko Gibraltara

(Španjolska – Maroko). Ukupna
duljina koju je potrebno
premostiti 9 milja. PredviĎena
cijena 18 miljardi $.