Sveuilite u Splitu GRAEVINSKO-ARHITEKTONSKI FAKULTET Matice hrvatske 15 Split

GRAENJE MOSTOVA
- Graenje mostova predstavlja poseban inenjerski izazov. Pojedini naini graenja su pria za sebe. - Donedavno graenje mostova se provodilo iskljuivo na skelama, koje su ponekad bile unikatne graevine, esto sloenije od samog mosta. - U novo vrijeme tenja za brzom i jeftinom izgradnjom dovela je do razvoja itavog niza postupaka koji pojednostavnjuju i pojeftinjuju izgradnju. Dakako da sa stajalita korisnika ovi postupci nisu zanimljivi, ve se ocjena mosta mora dati sa stajalita oblikovne vrijednosti i svrsishodnosti mosta.

G R A E NJ E MOSTOVA
NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Jure Radni dr. sc. Radni Prof. dr. sc. Alen Harapin dr. sc. Prof. dr. sc. Domagoj Matean dr. sc. Mate

- Stanoviti postupci gradnje utjeu i na konstruktivni sustav mosta, pri emu se znatno razlikuju mostovi izvedeni na fiksnim skelama od mostova izgraenih modernim postupcima. - Kod gradnje mostova esto se naglasak stavlja na gradnju rasponske konstrukcije, iako ima primjera da je izvedba temelja bila skuplja od izvedbe rasponske konstrukcije. - Bitno je poznavati to vie uhodanih i posebnih naina izvedbe mostova da bi mogli ocijeniti koji je nain najprikladniji sa stanovita svih bitnih zahtjeva na most. Pri tome valja imati na umu da postoje i naroiti mostovi ija vrijednost izlazi izvan zanatskih okvira. Konkretni odabir postupka gradnje ovisi o vie inilaca, a esto je mjerodavni inilac oprema i tehnologija kojima raspolae firma koja most gradi.

OPI POSTUPCI GRADNJE

MONOLITNI

POLUMONTANI

MONTANI

GRAENJE TEMELJA UPORNJAKA I STUPOVA

Temelji upornjaka i stupova, kao uostalom i drugih graevinskih konstrukcija, mogu se izvoditi kao plitki temelji (kada su uvjeti za temeljenje dobri - kvalitetno tlo), ili kao duboki temelji (piloti, bunari, kesoni) kada uvjeti za temeljenje nisu dobri. Kod plitkih temelja uvijek se nastoji dno temelja osloniti na vrstu stijenu - "zdravicu". Ako to nije mogue potrebno je paziti na mogue potkopavanje ili podlokavanje temelja. Temeljenje na pilotima koristi se u uvjetima kada nije mogue iskopati tlo do vrstog. Naelno se razlikuju zabijani i bueni piloti, pri emu su bueni piloti danas najei. Promjeri im se kreu od 80-300 cm, a ima mnogo razliitih sustava, licenci i patenata. U izrazito loim tlima (mulj, movara i sl.) za izradu temelja se koriste bunari ili kesoni.
Izvedba temelja upornjaka za nadvonjak Mercatone, Katel Suurac

GRAENJE UPORNJAKA
Upornjaci mostova su obino takvi da ih je najpovoljnije graditi na klasian nain. Obino se radi o niskim zidovima i slinim konstrukcijama za koje su postupci graenja analogni
Izvedba temelja upornjaka za most Dubrovnik

onima u visokogradnji. Upornjaci mogu biti i vrlo sloene graevine. Tada je njihova gradnja stvar posebne tehnologije.

Izvedba upornjaka za nadvonjak Mercatone, Katel Suurac Izvedba upornjaka za most Krka

GRAENJE STUPOVA
Za izbor pogodnog naina izvoenja stupova vrlo je bitna njihova visina kao i broj stupova na mostu. Ako most ima samo niske stupove tada je redovito postupak njihovog graenja jednostavan. Ako su stupovi visine 10-15 m, moemo ih sagraditi na klasian nain s potpunim oplatama, postavljenim odjednom po itavoj visini stupa. Na takvim visinama mogu se graditi i polumontani i montani stupovi od jednog komada po visini. Ako su stupovi mosta vii, pogotovo ako su vii od 30 m, tada u obzir dolaze segmentni naini gradnje, na licu mjesta ili polumontani postupak. -

GRAENJE UPORNJAKA I STUPOVA

Oblik stupova bitno uvjetuje tehniku graenja stupova. Ako su stupovi jednostavnog oblika, vertikalnih ili blago zakoenih ploha, njihova izvedba i u sluaju visokih stupova ne predstavlja znatniju potekou. Meutim, ako su stupovi razgranati, sa isturenim rukama i slino, a pogotovo kada su i visoki, tada je potrebno detaljno razraditi nain graenja stupova.

NEKE UOBIAJENE METODE GRAENJA STUPOVA

MONOLITNI POLUMONTANI / MONTANI

Potpuna oplata
-

Pod ovim pojmom se podrazumijeva oplata sastavljena za cijelu visinu stupa. Ova oplata moe biti prenosiva ili neprenosiva. Prednost rada u ovim oplatama je to oplate i njihovi sastavci mogu biti izraeni vrlo precizno, to uvjetuje jednoline i precizne plohe, to je za estetsku vrijednost mosta vrlo znaajno.

Potpuna oplata Sektorska oplata Klizna oplata

Sektorska oplata
Kada su stupovi visoki izraujemo ih u odsjecima od 3-5 m, koje nazivamo sektorima ili katovima. Sektorske oplate moraju biti tako konstruirane da ih je jednostavno premjetati po visini. Oplate i njihovi nosai premjetaju se po visini stupa, uz otputanje od betona prethodnog sektora (kata). Pri napredovanju radova u visinu oplata i ukruenja se oslanjaju na donji, prethodno izvedeni sektor, pri emu je, naravno, potrebno priekati da taj sektor dostigne odgovarajuu vrstou. Sektorske oplate su prikladne za stupove vie od 15 m. Osim s jednom, raditi se moe s dvije ili tri sektorske oplate istovremeno. Rad s vie oplata bitno ubrzava cijeli radni proces, a ujedno se moe postii da beton donjeg kata bude jo svje kada se na njega dodaje beton gornjeg kata, to bitno poveava kvalitetu gotove konstrukcije.

Sektorska oplata

Sektorska oplata
Premjetanje oplate du stupa moe se vriti dizalicama (fiksne, kabel-kran, plovne ili sl.), moe se potiskivati preama koje se oslanjaju na ve izraene sektore ili se mogu podizati pomou jarbola koji se montira na vrh izraenog sektora. Oplate se mogu izvesti i na nain da im se dimenzije mogu mijenjati, pa je na taj nain mogue izvoditi i stupove promjenjiva oblika.
-

Klizna oplata
Premjetanje oplata i ureaja moe se odvijati neprekidno stanovitom brzinom, a to mora pratiti i betoniranje. Zato se rad s kliznim oplatama mora organizirati neprekidno, to uvjetuje odreene specifine mjere kod takvih radova. Klizanje oplate vri se brzinama od 15 do 25 cm/sat. Oplata se oslanja na specijalne vodilice (najee ipke profila 32-36), koje trajno ostaju zabetonirane u tijelo stupa Osim stupova konstantnog poprenog presjeka, kliznim oplatama se mogu izvoditi i stupovi kojima postoji promjena debljine stijenki. Tako su kliznom oplatom izvedeni stupovi "Europa Brcke" kraj Innsbrucka u Austriji, koji su visine 146 m, upljeg poprenog presjeka debljine stjenki od 55 do 35 cm. Srednja brzina kretanja je bila 5.4 m na dan.

Neke napomene
Neki specifini problemi kod rada s kliznim i sektorskim oplatama - Armaturu stupa je potrebno uskladiti s visinom sektora, jer ipke nije mogue voditi cijelom visinom stupa. - Poto se rad odvija esto na velikim visinama, potrebno je osigurati nain komotnog i laganog prilaza platformi za rad, a takoer i tu platformu prikladno osigurati. - U projektu graenja potrebno je rijeiti problem demontiranja i sputanja oplate. - Kod rada sa sektorskim i kliznim oplatama valja izbjegavati naglavnice, jer one znatno kompliciraju zavretke stupova. Uz navedene prednosti i nedostatke ovih postupaka, korisno je istaknuti da se ovim nainima dobivaju monolitni stupovi koji se mogu prikladno zatititi od propadanja zbog prodiranja vlage i vode u unutranjost betona.

Izvedba polumontanih i mont. stupova

Stupovi (i upornjaci) mogu biti izvedeni od komada koji su izraeni izvan mosta te pomou odreenih naprava dopremljeni i montirani u konani poloaj. Stupovi, ako su kratki mogu se u potpunosti izraditi u pogonu, dopremiti na gradilite i montirati. Visoke stupove je potrebno montirati u komadima, no poto su stupovi preteno tlano optereeni elementi, za njih je i pogodno sastavljanje od komada manjeg presjeka, jer to znaajno smanjuje masu komada i omoguava laki rad. U svakom sluaju, pri izboru montanog postupka graenja mostova uvijek je pogodno izabrati komad onolike mase koliku je mogue podii dizalicama, tako da visina stupa ne bude prepreka podizanju komada. Kod montanog postupka, montani komadi su uglavnom potpuno gotovi i potrebno je samo izvriti monolitizaciju. Kod polumontanog postupka, montani komad najee slui kao izgubljena oplata u kojoj se betonira monolitni dio stupa.

Izvedba polumontanih i mont. stupova

Most Erasmo u Rotterdamu

Montiranje pilona mosta

Most Aikinada (Japan), montiranje dijela pilona

Privremeni montani mostovi

U svijetu ima vie tipova izvedbe montanih, uglavnom privremenih mostova. Jedan od najpoznatijih su tzv. Bailey mostovi. Konstruirao ih je 1939. Sir Donald Bailey, britanski inenjer za potrebe brze izvedbe mostova u ratnim uvjetima elementi su tako konstruirani i izvedeni da ih 8 vojnika moe bez problema runo prenjeti i montirati. Projektirani su za nosivost do 40 t. Neki Bailey mostovi koriste se kao trajni mostovi.

GRAENJE RASPONSKIH KONSTRUKCIJA I LUKOVA MOSTOVA

betoniranje dugih odsjeaka na mjestu gradnje

betoniranje kratkih odsjeaka na mjestu gradnje

postavljanje prefabriciranih dugih elemenata

postavljanje prefabriciranih kratkih elemenata

GRAENJE RASPONSKIH KONSTRUKCIJA I LUKOVA MOSTOVA

Kod svakog od ovih postupaka vrlo bitni su naini obrade radnih (spojnih) reki. Kod betoniranja na mjestu gradnje dugih odsjeaka, meka armatura se nastavlja preklapanjem ili varom, a prednapeti kablovi specijalnim spojnicama. Kod betoniranja na mjestu gradnje kratkih odsjeaka (npr. balansni postupak), odreeni broj kabela se sidri, a ostali prolaze skroz, a nastavlja se samo meka armatura. U oba sluaja presjek se moe djelomino prednapinjati. Spajanje prefabriciranih dugih i kratkih elemenata uvijek se vri prednaprezanjem. Radna reka se moe ispuniti betonom (obinim, mikrobetonom, epoksidnim mortom ili cementnim mortom), a moe ostati i neispunjena. U nekim sluajevima moe se vriti i lijepljenje segmenata epoksidnim premazima. Prefabricirani elementi uvijek moraju biti potpuno prednapregnuti da pri punom optereenju ne doe do razdvajanja reki.

GRAENJE RASPONSKIH KONSTRUKCIJA I LUKOVA MOSTOVA

U sluaju elinih i drvenih mostova gotovo uvijek je prisutno montiranje dugih elemenata. Spajanje se vri spojnim sredstvima (vijci, avli, zakovice) ili varenjem (elik). Svi spojevi trebaju biti obraeni i zatieni.

Izvedba mostova na nepokretnim skelama

Tehnika izvedbe mostova na nepokretnim skelama spada u betoniranje na licu mjesta dugih odsjeaka i do nedavno (sredina 20. stoljea) se gotovo iskljuivo koristila za izradu mostova. Domiljatost inenjera u konstruiranju i postavljanju, a i u otputanju skele je dala trajni peat nekim mostovima, tako da su sami mostovi potisnuti u drugi plan. Poznat je i niz projektanata koji su se specijalizirali samo za skele (npr. R. Coray). Nepokretne skele masivnih mostova obino su se izraivale od drveta. Drvo je izrazito prikladan materijal jer trajnost nije bitna (skele izraujemo samo za kratko vrijeme), a pogodno je da su takve konstrukcije lagane i da se gradivo moe lako obraditi te dijelovi lako rastavljati i sastavljati. eline skele su pogodne kod mostova koji imaju vie jednakih otvora ili ako moramo izgraditi vie jednakih mostova, dakle u svim sluajevima kad ih moemo iskoristiti vie puta bez veih izmjena. Kod manjih mostova kao skela i oplata mogu se koristiti standardne montane oplate koje se koriste u visokogradnji. eline skele su osjetljivije na utjecaj temperature od drvenih skela, dok su drvene osjetljivije na promjenu vlanosti. Po namjeni se razlikuju skele grednih i lunih mostova.

Tipovi fiksnih (nepokretnih) skela

Drvene i metalne skele izvode se kao tapaste (reetkaste) konstrukcije koje mogu sainjavati razliite statike sustave. Izbor tipa skele i njenog naina oslanjanja bitno ovisi o nizu imbenika, kao npr. prikladnost tla za temeljenje, oblik uvale, potreba za slobodnim prolazom ispod skele za vrijeme gradnje i sl.

FIKSNE SKELE (podjela prema broju otvora)

Skele na dva oslonca (slobodne skele) - koje je openito tee izraditi i montirati (esto je potrebna pomona skela za izradu same skele), no lake je proraunati i otpustiti, a openito i zahtjeva manje grae; Skele na vie oslonaca (poduprte skele) - koje je openito lake izraditi i montirati, no zahtijevaju vie grae i tee ih je proraunati i otpustiti.

FIKSNE SKELE
Primjer skele na dva oslonca: skela mosta preko rijeke Inn, Cinuskel, vicarska (1911 god.), raspon luka 47 m, visina uvale 50 m Podjela prema materijalu Drvene eline Aluminijske Kombinirane Drvena skela mosta na rijeci Limmat u Badenu (Njemaka); Raspon svoda 72 m, a visina 26 m Podjela prema obliku Radijalne Lepezaste Skele na stupcima

Primjer skele na vie oslonaca za neki gredni sklop

Drvene fiksne skele

Kombinirana lunolepezasta skela od lunog dijela koji slijedi intrados i dviju lepezastih podupora. Pri donjem dijelu lepeze dodani su kosnici za osiguranje poprene stabilnosti Skela cestovnog mosta Bezergues, Tarn, Francuska; luk raspona 82 m, a strelica 16 m

Drvene fiksne skele

Luna skela mosta Canton i sami most, kotska 1936.

Primjer slobodne razuporne skele za vrijeme njezine izgradnje Most preko rijeke Like u Kosinju, Hrvatska

Skela za svod mosta Pont de la Calle (1930.) otvor svoda 137 m, raspon luka skele 125 m

Skela mosta na Tari i sami most, Crna Gora projektant Trojanovi, skela Coray

Skela i Most Perolles na rijeci Saane, Freiburg (1920.-1922.)

Pogled na skelu mosta Salginatobel, i sam Most

Skela vijadukta Wiesener i sami vijadukt; primjer tzv. skele na katove

eline fiksne skele

Projekt skele mosta preko rijeke Korane kod Plitvikih jezera Primjer skele od elinih cijevi

eline skele su sredinom 20. stoljea poele istiskivati drvene skele iz upotrebe, no nain postavljanja i uvrivanja skela ostao je manje-vie nepromijenjen. Najee eline skele su cijevne skele koje se lako montiraju i demontiraju te ih se moe koristiti mnogo puta. Meutim, ovisno o zadatku kojeg moramo obaviti, elina konstrukcija skele moe biti i unikatna konstrukcija.

Detaljni crte drvene lune skele mosta Aare, Bern, vicarska

Primjer lepezaste skele od elinih cijevi

Izvedba mostova na pokretnim skelama

Primjer skele od standardnih reetkastih elinih nosaa Pokretnim skelama nazivamo klasine nosive skele koje se bez rastavljanja mogu premjetati uzdu i/ili poprijeko na most. Kod grednih mostova ovakve su skele pogodne ako je tlo ispod mosta ravno i dobro nosivo, ako most nije uzdignut visoko iznad tla i ako ima vie polja. I lune skele se mogu premjetati, kao to je npr. napravio Freyssinet na mostu Plougastel. Slian primjer je i most Gladesville u Australiji.

Premjetanje drvene lune skele na mostu Plougastel Primjer eline skele izgraene od standardnih dijelova Primjer eline skele za jedan prsten luka mosta Gladesville

10

Izvedba mostova pomou lansirnih skela

elina reetkasta skela za betoniranje dugih odsjeaka na licu mjesta Gredni mostovi velikih duina, kad je tlo neravno, a most visoko uzdignut iznad tla, izvode se pomou elinih lansirnih skela betoniranjem polje po polje. Ovim postupkom izvode se mostovi do cca 50 m raspona, jer s poveanjem raspona znatno raste cijena lansirnih skela. Lansirne se skele oslanjaju u pravilu samo na stupove mosta, a iznimno se u jednom veem rasponu mogu osloniti i na privremeni stup. U svijetu je razvijen i patentiran veliki broj razliitih sustava lansirnih skela, ali se svi openito zasnivaju na dva principa rada: - skela se u slijedee polje premjeta (lansira) u dijelovima, - skela se u slijedee polje premjeta (lansira) odjednom. Izrada jednog polja obino traje dva tjedna. Prednost rebrastih poprenih presjeka naspram sanduastih, je u tome da se itava oplata moe premjestiti skupa sa skelom, dok se kod sanduka unutranja oplata mora posebno transportirati, ime se znaajno poveavaju trokovi.

Prikaz faza graenja pomou pokretne skele

Lansirna skela koja se premjeta odjednom - most land princip rada

Lansirna skela koja se premjeta odjednom - most land

11

Izvedba polumontanih mostova pomou dizalica

Postavljanje polumontanih i montanih rasponskih nosaa moe se vrlo jednostavno izvesti raznim vrstama dizalica. Ova tehnika izvedbe mostova spada u postavljanje prefabriciranih dugih elemenata. Najjednostavniji tehnoloki proces predstavlja montiranje nosaa s tla, ali se on moe provesti samo u sluaju kada most ima nisku niveletu i kad je tlo pod mostom ravno. Uporabom dvije ili vie dizalica koje simultano diu rasponske nosae nije ograniena veliina ni teina nosaa, iako je, dakako, znatno lake raditi s manjim i lakim nego s velikim i tekim nosaima. Postavljanje montanih nosaa nekog grednog nadvonjaka uz pomo dviju auto dizalica Montiranje rasponske konstrukcije mosta rnovnica, s pomou dvije auto-dizalice

Ako za montiranje nosaa koristimo dizalicu koja se kree po mostu, tj. onom dijelu mosta koji je izgraen, tada postupak montae ne ovisi o dubini uvale koja se premouje. No ovakvim se nainom mogu graditi samo mostovi manjih otvora, jer je duina kraka dizalice, kao i njena nosivost ograniena. Kada se most gradi nad vodom (rijeka, jezero, more), a visina uzdizanja mosta nad vodom nije velika, tada se za montiranje nosaa mogu koristiti i plovne dizalice. Takoer vrlo esto se rabe kombinirani postupci s vie dizalica, ili postupci kojima se polumontani komadi dopremaju na lice mjesta maonama, a zatim podiu i montiraju dizalicama s mosta (Dubrovaki most).

Montiranje rasponskog sustava nekog elinog grednog mosta s pomou dizalica kratki segmenti montiraju se na pomonu skelu

Prikaz postavljanja montanih nosaa s pomou dizalice koja se kree po mostu. Rasponi mosta oko 13 m

12

Montiranje rasponske konstrukcije nekog elinog grednog mosta preko privremene eline skele, dizalicom sa samog mosta

Montiranje rasponskog sustava nekog grednog mosta s pomou dizalica oslonjenih na stupove

Montiranje rasponske konstrukcije nekog elinog grednog mosta preko privremene eline skele, dizalicom sa samog mosta

Ponekad se kompletni most moe napraviti u radionici ili na samom gradilitu, te montirati u konani poloaj.

Transport nosaa nekog mosta rijekom

13

Montiranje rasponskog nosaa mosta resund plovnom dizalicom

Montiranje kompletnog rasponskog sustava nekog mosta

Most Firth of Fort, kotska montiranje sredinjeg raspona

Pomona skela ili privremeni stupovi

Vrlo esto se pri montai ili betoniranju dugih odsjeaka, koristi pomona skela ili privremeni stupovi koji omoguavaju lake montiranje, a istovremeno smanjuju statike utjecaje. Privremeni stupovi na mostu Dubrovnik

14

Prikaz faza izrade elinog grednog mosta oslanjanjem na privremene stupove

15

1600 2000 2000 1700 1700 1700 1700 2000 2000 1600

16

17

Kod mostova s privremenim osloncima nikako zaboraviti vratiti u sustav sile koje su nam ostale na osloncima! Optereenje otputanjem oslonaca u drugom polju:
-1220.0 -1274.3

-1220.0

M
0 0

16902.6

659.3

301.8

301.8

659.3

1 -306.1

17143.2

-614.7

-1834.7

-1834.7

-614.7

-306.1

18

Montiranje glavnih nosaa grednog mosta preko privremene eline skele

Montiranje glavnih nosaa grednog mosta preko privremene eline skele

Izvedba mostova pomou lansirnih prenosila

1/2

Jedan od vrlo esto koritenih naina montiranja prefabriciranih rasponskih nosaa koji seu od jednog do drugog stupa mosta je montaa pomou lansirnih prenosila - lansirki. Ovaj postupak je naroito pogodan za izradu mostova kojima je glavni nosai prednapregnuti rebrasti nosai. Lansirke su najee eline reetkaste konstrukcije, ukupne duine vee od dva polja mosta. Na njima se nalaze elektrina vitla pomou kojih se element pomie uzdu lansirke. Princip rada jednog lansirnog prenosila vidljiv je na slici. Kod ovog prenosila izmeu dva stupa je ostavljena upljina kroz koju se podie montani dio, koji se zatim prenosi uzdu prenosila i montira u konani poloaj.

ei nain rada je da se dio doprema po gotovom dijelu konstrukcije, prihvaa ureajem, te uzduno transportira nad otvor mosta u kojem se trenutno montiraju nosai. Kad stigne nad otvor prihvaaju ga vjealjke za popreno smjetanje. Takvim ureajem dostupan je svaki poloaj na mostu, a itav proces radova odvija se na vrhovima stupova te tako ne ovisimo o prilikama ispod mosta. Ovakav sustav prenosila danas se smatra najsuvremenijim i postoje prenosila koja mogu prenijeti nosae mase i do 400 t. Slinih postupaka u praksi graenja mostova ima mnogo i razlikuju se vie u formama pomonih ureaja nego u postupcima. Stanovite razlike meu njima odnose se na nain prihvaanja elementa, kako se element prenosi du prenosila, da li je ureaj irok koliko i rasponski sklop ili je uzak, pa se moe premjetati u poprenom smjeru i sl.

19

Primjer lansirnog prenosila na mostu Dabar

Izvedba mostova slobodnim konzolnim postupkom

Konzolni postupak se, prema njemakom izvorniku: "Freivorbau", naziva jo i slobodnom gradnjom. Za graenje nosivih sklopova po ovom postupku koriste se jedna ili vie pokretnih radionica u kojima se izrauje dio po dio konstrukcije. Pri tome se moe graditi betoniranjem na licu mjesta ili postavljanjem kratkih montanih komada. Ovim nainom mogu se graditi i lukovi i grede. Kod konzolnog naina gradnje izrazito dugih vijadukata razvile su se i specijalne radionice koje napreduju po vrhovima stupova i izrauju dio po dio, ili cjelovitu rasponsku konstrukciju izmeu stupova. Takve pokretne radionice mogu biti zatvorene, tako da je rad neovisan o vremenskim prilikama. Jedan takav ureaj prikazan je na slici.

Vrlo je korisno konzolni postupak vriti istodobno (simetrino) s obje strane stupa. Za takav postupak gradnje je uvrijeeni naziv "balansni postupak". Shematski prikaz napredovanja gradnje u konzolnom postupku (balansnom postupku) prikazan je na slici, na primjeru mosta u Koblenzu.

Betoniranje sektora na licu mjesta

Pri tom konzolnom postupku graenje poima na unaprijed dovrenim stupovima, tako da postupno nastaju konzolni dijelovi prikladno privreni za stup. Upeta veza grede i stupa moe ostati trajno, ali se i veza sa stupom, kada je most gotov moe pretvoriti u leaj, pomini ili nepomini. Prema tome, konani sustav nosaa moe biti i kontinuirana greda. Dakle, radovi teku sljedeim slijedom. Na vrh stupa se postavi skela i oplata za jedan krai sektor, taj sektor se betonira i pritegne prednapetim kablovima. Na taj leajni sektor nastavljaju se, konzolno s obje strane stupa kratka postolja u kojima se postupak ponavlja s odreenom oplatom. Konzolni sektori veu se meusobno mekom armaturom i prednapetim kablovima, a eventualno lijepljenjem epoksidnim malterima

Balansni postupak gradnje - primjer most u Koblenzu

KONZOLNA GRADNJA
Betoniranje sektora na licu mjesta Montiranje konzolnih sektora

Prikaz nastajanja konzolnog sklopa

Shematski prikaz konstrukcija pokretnih postolja za konzolno graenje

20

Primjer slobodne konzolne gradnje (balansni postupak) na mostu Weidatal Primjer slobodne konzolne gradnje (balansni postupak) na mostu Dubrovnik

Most na autocesti blizu Praga

Most Donau

Primjer slobodne konzolne gradnje dijela luka lunog mosta Kashirajima, Japan Prvi dio luka se betonira u sektorima na licu mjesta i i pridrava za stup. Sredinji dio luka se montira plovnom dizalicom.

Primjer pridranja luka privremenim zategama Konzolna gradnja Most preko rijeke Krke

21

Montiranje konzolnih sektora

Pojedini dijelovi rasponskog sklopa ili luka mogu se izraditi izvan mosta te konzolno ugraditi na svoja mjesta u mostu. Veza takvih komada obino se vri potpunim unutarnjim ili vanjskim prednaprezanjem.

Statika razmatranja
Prilikom konzolne izvedbe nosa prolazi kroz razne statike faze. Tokom graenja je ista konzola (to je statiki izrazito nepovoljno), dok u konanici prelazi u gredni, luni ili okvirni sustav (to predstavlja statiki povoljnije stanje). Zbog toga se prilikom gradnje nastoji ublaiti statiki nepovoljne utjecaje, pa se vri pridravanje cjelokupnog sustava. Pridravanje sustava moe se vriti postavljanjem kosih zatega preko privremenog stupa. Ovakav sustav primijenjen je kod nas prvi put na ibenskom mostu, te na Pakom, Maslenikom i mostu preko Krke gdje je svugdje koriten za izradu luka.

Postavljanje konzolnog sklopa uz pomo derrick dizalice Prikaz postavljanja montanih komada pomou posebnog prenosila

Montani ureaj sa gradnje mosta na rijeci Don u Rostovu

Konzolni postupak s kosim zategama primijenjen na ibenskom mostu Prikaz montiranja reetkastog konzolnog sklopa uz pomo plovne dizalice

Statika razmatranja faze izvedbe grednog mosta

1
1

Statika razmatranja faze izvedbe lunog mosta

6

4
2

5
3 8

10

22

Izvedba rasponske konstrukcije nekog lunog mosta s podizanjem montane rasponske konstrukcije vitlima okaenima na luk

Konzolna gradnja elinog lunog mosta. (New River Gorge Bridge, West Virginia, USA)

Primjer slobodne konzolne gradnje na mostu Dubrovnik

Primjer pridranja luka privremenim zategama Most preko rijeke Krke

Pridravanje sustava takoer se moe vriti obrazovanjem privremene reetke. Ovaj postupak vue porijeklo iz graenja elinih mostova, a primjenjuje se za izgradnju lunih mostova najveih raspona. Kod nas se koristio pri izgradnji Krkog mosta. Gornji pojas i dijagonale reetke su vlani elementi (sastoje se od krutih elinih profila i prednapetih kabela) i sidre se u stijenu prednapetim sidrima. Luk i stupovi predstavljaju tlane elemente.

Konzolni postupak s obrazovanjem privremene reetke na Krkom mostu

23

Mjeoviti postupak: Slobodna konzolna gradnja dijela luka pri osloncima s montiranjem sredinjeg dijela luka.

Konzolni postupak s kosim zategama preko pomonog stupa

Konzolni sustav se dominantno primjenjuje za gradnju ovjeenih mostova. Pri gradnji se izvedeni konzolni sektori direktno pridravaju kosim uadima ili vjealjkama.

Izvedba mosta Tatara (Japan) most s kosim zategama

Izvedba mosta s kosim zategama, pri emu se rasponska konstrukcija pri izvedbi oslanja na privremene stupove

24

Izvedba mostova postupkom navlaenja (potiskivanja)

itavu rasponsku konstrukciju ili pojedine njezine sektore moemo izraditi na obali, a zatim ih uzduno premjetati na njihova konana mjesta na mostu. Ovisno o tome da li se konstrukcija sustavom uadi i vitala navlai, ili se sustavom prea gura na svoje mjesto govorimo o postupku navlaenja ili potiskivanja. Tehnoloki proces je sljedei: iza upornjaka betonira se dio rasponske konstrukcije duine 10-30 m (l/4 l/2) u posebno konstruiranoj oplati. Nakon otvrdnjavanja betona obavlja se prednaprezanje i potom se konstrukcija preko teflonskih leajeva potiskuje naprijed pomou hidraulikih prea. Na elu prvog odsjeka privren je elini kljun.

Sljedei odsjeak betonira se izravno na stranje elo prethodnog, a armatura prolazi kroz radnu reku. Postupak se ponavlja po taktovima, koji u pravilu traju tjedan dana. Kad je konstrukcija u konanom poloaju prednapinju se kabeli za uporabno optereenje. Kontinuitet odsjeaka se postie mekanom i prednapetom armaturom. Iako je postupak prikladan za gredne sklopove, u praksi je bio primijenjen i za neke drugaije sustave nosaa. Postupak je racionalan za mostove duine vee od 150 m i s najmanje 3 polja. Rasponi se mogu kretati od 30 do 140 m, ali se ne smiju meusobno znatno razlikovati. Ako je razlika u rasponima velika, tada se izvode privremeni stupovi koji se nakon izvedbe cjelokupne konstrukcije rue, ili se na konstrukciji izvodi pomoni stup (pilon) s kosim zategama. Ovaj postupak primjenjiv je, osim za mostove u pravcu i za mostove s konstantnom horizontalnom zakrivljenou (mostovi u krunim krivinama). Iako je najjednostavnije izvoditi mostove konstantnog poprenog presjeka, postoje patenti po kojima se ovim postupkom mogu izvoditi i mostovi promjenjivog poprenog presjeka.

Prikaz ureaja za pomicanje rasponskog sklopa smjetenog na jednom stupu

Naguravanje eline rasponske konstrukcije nekog grednog mosta preko osnovnih i privremenih stupova

Primjer primjene postupka naguravanja u izgradnji mosta Drage

25

Uzduno premjetanje moe se primijeniti i na mjestima gdje se ispod mosta nalazi voda, tako da konstrukciju oslonimo na plovilo. Tako se mogu prenositi i vrlo teki dijelovi, a mogu se premjetati i cjelokupne konstrukcije

Naguravanje eline rasponske konstrukcije nekog grednog mosta preko osnovnih i privremenih stupova

Razne mogunosti uzdunog premjetanja rasponske konstrukcije pomou plovila

Izvedba lukova postupkom zakretanja

Lukovi mostova mogu se izraditi na obali, ili izvesti na licu mjesta u vertikalnom poloaju, pa se zatim zakretanjem dovesti u definitivni poloaj Postupak s vertikalnim zakretanjem pogodan je za mostove s jednim ili vie otvora, nad kojim tada sastavljamo nosivi sklop od polulukova. Poto su polulukovi u fazi montae prihvaeni kao konzole, potrebno ih je ispravno proraunati za tu fazu. Zglob koji slui pri zakretanju u konanici se moe ostaviti (dvo i trozglobni lukovi) ili monolitizirati (upeti lukovi).

Izgradnja mosta naguravanjem cijele rasponske konstrukcije

Prikaz postavljanja luka uz zaokretanje u vertikalnoj ravnini

26

Izvedba viseih mostova

Visei mostovi se uobiajeno rade na nain da se izgradi pilon, prebaci nosivo ue preko njega, te na nosivo ue vjeaju vjealjke i kolovozna konstrukcija.

Most na Strom River, Juna Afrika u graenju

Princip postavljanja ueta na visei most

Faze izgradnje viseeg mosta Aikinada, Japan Faze izgradnje viseeg mosta Akashi Kaikyo, Japan

27

Graenje mostova...
Dakako da opisanim nainima nisu iscrpljene sve mogunosti graenja mostova. Neki postupci graenja predstavljaju originalna rjeenja koja su iskoritena samo na jednom mostu i nikad vie. Takvi postupci nisu predmet ovih zapisa, i o njima nije bilo rijei. Dakako da nije mogue dati ni najbolji postupak graenja. Za svaki most on je svojstven samo njemu i jedino inenjerska ingenioznost i pravilan nain razmiljanja mogu inenjera dovesti do optimalnog naina gradnje.

Ruenje mostova
Tokom povijesti izgradnje mostova dogodio se i niz sluajeva ruenja mostova. U nastavku su nabrojani samo neki specifini, s uzrocima nesree.

Most Maracaibo, Venezuela, prikaz graenja

Broughton Suspension Bridge, Engleska. Sruio se nakon to je vojska prela preko njega strojevim korakom, 1831. Vjerojatni uzrok je greka u proraunu. 20 ozlijeenih.

Tacoma Narrows Bridge: Washington, USA Uzrok ruenja je rezonantno djelovanje vjetra od 67 km/h, 1940.; 0 poginulih

28

Second Narrows Bridge, Vancuver, Kanada Uzrok ruenja je greka u proraunu glavnih nosivih elemenata, 1958. 19 poginulih i 79 ozlijeenih. Nanovo izgraen.

Silver Bridge, izmeu: Point Pleasant, West Virginia i Kanauga, Ohio, USA Uzrok ruenja je greka u materijalu i korozija, 1967. 46 poginulih i 9 ozlijeenih. Inspirirao knjigu i film: Mothmanovo proroanstvo

Cypress Street Viaduct, Oakland, California United States Sruio se tokom potresa, 1989. 42 poginula.

Nadvonjak, Kobe, Japan Sruio se tokom potresa, 1995. Nakon ovog potresa Japan je znaajno izmijenio svoje propise o gradnji u seizmikim podrujima

29

Queen Isabella Causeway, Port Isabel i South Padre Island, Texas, USA 4 natovarene maone udarile su u stup mosta uzrokujui djelomino ruenje rasponske konstrukcije mosta, 2001. 8 poginulih. Ruenje mosta imalo je ozbiljne ekonomske posljedice jer su preko mosta prelazila vodoopskrba i elektro napajanje otoka. Obnova je kotala 5 mil. $.

I-40 most, Webbers Falls, Oklahoma, USA Maona je udarila u stup mosta uzrokujui djelomino ruenje, 2002. 14 poginulih.

Big Springs, Nevada, USA Voza kamiona je izgubio kontrolu nad vozilom, te se zabio u stup nadvonjaka. 2003.

Can Tho Bridge, Vijetnam Izvijanje dijela presjeka tijekom izgradnje. Istraga jo traje. 2007. 60 poginulih.

30