Rebrasti gredni mostovi

Graevinski fakultet Sveuilita u Zagrebu

predmet: MASIVNI MOSTOVI
Skripte uz predavanja




3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI



SADRAJ:

3. REBRASTI GREDNI MOSTOVI ................................................................................................................. 0
3.1. OPENITO................................................................................................................................................. 1
3.2. PRORAUN PLOE KOLNIKA U POPRENOM SMJERU................................................................................. 3
3.2.1. Proraun reznih sila ........................................................................................................................... 3
3.2.2. Proraun poprenih sila ..................................................................................................................... 6
3.2.3. Popreno prednaprezanje ploe kolnika............................................................................................. 6
3.3. PRORAUN GLAVNIH NOSAA U UZDUNOM SMJERU ............................................................................... 7
3.4. REBRASTI GREDNI MOSTOVI S JEDNIM GLAVNIM NOSAEM.................................................................... 11
3.5. REBRASTI GREDNI MOSTOVI S DVA I VIE GLAVNIH NOSAA.................................................................. 12
3.6. ARMATURA REBRASTIH GREDNIH MOSTOVA .......................................................................................... 18
3.6.1. Ploa kolnika .................................................................................................................................... 18
3.6.2. Glavni nosai .................................................................................................................................... 19
3.6.3. Popreni nosai ................................................................................................................................ 20
3.7. PREDNAPREZANJE REBRASTIH GREDNIH MOSTOVA ................................................................................ 21























Zagreb, veljaa 2002.
0
Rebrasti gredni mostovi

3.1. Openito

Pri rasponima grednih mostova srednjih raspona od 15 do 40 m u nas se najvie primjenjuju
polumontani rebrasti sklopovi. Izrauju se najee sprezanjem montanih prostih greda s
naknadno betoniranom kolnikom ploom. S ekonomskog gledita spadaju u najracionalniji
oblik poprenog presjeka ravnih mostova, posebno za preuzimanje pozitivnih momenata
savijanja. Izvode se monolitno, polumontano ili montano. Izrada u montanoj izvedbi nije se
u praksi odrala posebno zbog sve izraenije agresivnosti okoline (problem radnih reki).
Nosivost u uzdunom smjeru osiguravaju glavni nosai - rebra, povezani kolnikom ploom
koja osigurava nosivost u poprenom smjeru i preraspodjelu optereenja. Broj i razmak
uzdunih nosaa ovisi o irini mosta i nainu izvedbe. Ovisno od visine iznad tla ili vode,
montane grede postavljaju se na stupove autodizalicama, plovnim dizalicama ili navlanim
reetkama.

Da bi takva izvedba bila to trajnija potrebno je:
upotrijebiti to manje prijelaznih naprava,
upotrijebiti to manje leaja,
konstrukciju uiniti to manje osjetljivom na djelovanje soli,
postii jednaku nosivost kao kod mostova betoniranih na licu mjestu.

Pri projektiranju rebrastih grednih mostova treba pripaziti na sljedee:

1. Broj glavnih nosaa
Broj glavnih nosaa kree se od 1 do 10 ovisno o irini mosta i nainu izvedbe. Ukoliko se
rasponska konstrukcija betonira na skeli (to je rjei sluaj), primjenjuje se manji broj glavnih
nosaa na razmacima 5 do 8m. Kod montanih glavnih nosaa, razmak osi nosaa kree se od
2.5 do 3.5m. Vitkosti nosaa (L/h) za kontinuirani statiki sustav kreu se od:
15 25 - za prednapeti beton,
10 15 - za armirani beton.


Slika 0.1. Popreni presjek rebrastog grednog mosta - pojmovi i nazivi dijelova mosta.
1
Rebrasti gredni mostovi
2. Broj poprenih nosaa
Na svim osloncima rasponske konstrukcije (upornjaci i stupovi), potrebno je izvesti popreni
nosa. Popreni nosa ima dvije vane uloge:
torzijski ukruuje glavne nosae i
zajedno sa stupovima ini okvir za prijenos horizontalnih sila potresa i vjetra.

Popreni nosa se moe izbjei, no u tom sluaju glavni nosai moraju biti upeti u stupove.
Radi bolje raspodjele tereta moe se izvesti jedan popreni nosa u polovici raspona. Zbog
sloenosti izvedbe popreni nosai u polju se rijetko izvode te se rotiljno djelovanje ostvaruje
samo krutou na savijanje kolnike ploe.

Slika 0.2. Primjeri rasporeda poprenih nosaa kod rebrastih mostova.

3. Debljina rebara glavnih nosaa
Radi smjetaja kabela ili glavne armature kod veeg razmaka glavnih nosaa potrebno je izvesti
deblja rebra. Kod manjeg razmaka glavnih nosaa rebra su tanja i esto imaju ojaan donji
pojas. Debljina rebra ima utjecaj i na torzijsku krutost glavnih nosaa koja odreuje stupanj
upetosti kolnike ploe.

Slika 0.3. Debljina rebra ovisi o konstruktivnim potrebama.
Kolnika ploa ima viestruku namjenu:
prenosi prometno optereenje na grede, i razdjeljuje teke pojedinane terete na sve
grede.
djeluje kao gornji pojas grede
djeluje kao ploni nosa disk za sve horizontalne sile
pomie teite poprenog presjeka prema gore iznad h/2

Iz tog razloga u donjem pojasu glavnog nosaa nastaju deformacije i naponi koji su mnogo vei
nego u gornjem pojasu. Kod negativnih momenata savijanja, iznad stupova kontinuiranih
nosaa dolazi do poveanja tlanih napona iznad doputene granice. U tom sluaju potrebno je
podebljati rebro ili izvesti tlanu plou na donjem pojasu nosaa u podruju leaja.
Neovisno o obliku poprenog presjeka razlikujemo dva globalna statika prorauna:
proraun u poprenom smjeru i
proraun u uzdunom smjeru.

2
Rebrasti gredni mostovi
3.2. Proraun ploe kolnika u poprenom smjeru

3.2.1. Proraun reznih sila

Momenti savijanja m
x
,m
y
i m
xy
, kao i poprene sile, odreuju se pomou utjecajnih ploha
(Homberg, Rsch), a koje su izraunate na osnovi teorije ploa. Ove utjecajne plohe izraene su
za dva granina sluaja oslanjanja:
za ploe slobodno oslonjene na rubovima i
za ploe potpuno upete u rebra glavnih nosaa

Slika 0.4. Utjecajna ploha za moment u polju m
x
. Ploa slobodno oslonjena na dva ruba.



Slika 0.5. Utjecajna ploha za moment u polju m
y
. Ploa slobodno oslonjena na dva ruba.


Slika 0.6. Utjecajna ploha za moment na leaju m
x
. Ploa upeta na dva ruba.

3
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.7. Rubni uvjeti ploe kolnika.
Stvarni stupanj upetosti potrebno je odrediti na osnovi torzijske krutosti glavnih nosaa.
Raunske momente pri tom je potrebno interpolirati izmeu ovih graninih vrijednosti. Ploa je
po duini oslonjena na glavne nosae, a na osloncima i na poprene nosae. Stupanj upetosti u
rebra glavnih nosaa ovisi o odnosu torzijske krutosti rebra naprema krutosti na savijanje ploe.
Stupnjem upetosti oznaava se odnos izmeu stvarnog momenta i momenta pune upetosti:
2
pl
T
1
I
0.62 L
1
b I
=

+
(3.1)
gdje je:
pl
I - moment tromosti ploe [m
4
/m] L - razmak poprenih nosaa
T
I - torzijski moment rebra [m
4
] b - razmak glavnih nosaa
Stupanj upetosti raste postavljanjem poprenih nosaa u polju. Na cijeloj duini nosaa moe se
raunati s potpunom upetosti na leaju ako se tako odreeni momenti u polju poveaju za oko
10%. Granine vrijednosti momenata ploe oslonjene na 3 strane mogu se odrediti izravno iz
tablica, jer je ovdje posve ispunjen uvjet potpune upetosti =1.

Slika 0.8. Ukljetenje ploe kolnika u glavne nosae. Gore potpuno ukljetenje.
Dolje torziono zakretanje glavnih nosaa.
4
Rebrasti gredni mostovi
Jednostrano nesimetrino optereenje izaziva razliite progibe glavnih nosaa zbog kojih u
ploi kolnika nastaju dodatni popreni momenti savijanja. Ti momenti rastu smanjivanjem
razmaka glavnih nosaa i njihove krutosti na savijanje. Pri tom je potrebno obratiti panju na
pozitivne momente savijanja u ploi iznad hrptova, gdje pod utjecajem tereta inae nastaju
negativni momenti savijanja.

Slika 0.9. Momenti savijanja u ploi uslijed razliitih progiba glavnih nosaa.
Torziju glavnih nosaa uslijed djelovanja vlastite teine nastoji se eliminirati izvedbom
konstantnog razmaka glavnih nosaa (b) i konzolom ploe kolnika duljine (0.3b). Momenti
upetosti lijevo i desno od glavnog nosaa na taj nain se izjednaavaju, pa se torzija javlja samo
uslijed djelovanja pokretnog tereta.

Slika 0.10. Dijagram momenata savijanja u ploi od vlastite teine.
Kod duljih konzola ploe kolnika, radi smanjenja progiba i opasnosti od vibracija potrebno je
predvidjeti popreni nosa za ukruenje.

Slika 0.11. Konzolna ploa vee duljine.

Slika 0.12. Pojednostavljeni rubni uvjeti ploe kolnika.




5
Rebrasti gredni mostovi
3.2.2. Proraun poprenih sila

Pri odreivanju vrijednosti poprenih sila od pojedinanih koncentriranih tereta (kota vozila),
moe se raunati sa irinom rasprostiranja pod kutom od 45 u tlocrtu. Optereenja koja su od
ruba rebra udaljena za manje od 1.2h ne izazivaju nikakve glavne kose vlane napone, nego se
poput kratke konzole, putem tlane dijagonale predaju izravno na leaj. Horizontalna vlana
komponenta pritom je prihvaena gornjom armaturom ploe. U pravilu, u kolnikim ploama
nikad nije potrebna posmina armatura.

Slika 0.13. Lijevo - irine rasprostiranja od pojedinanih tereta
Desno - pojedinani tereti na duini manjoj od 1.2h.

3.2.3. Popreno prednaprezanje ploe kolnika

Kolnike ploe trebalo bi popreno prednapinjati ako je irina mosta vea od 10m i kod veih
razmaka glavnih nosaa. Uz osnovna optereenja (stalno i prometno) u ploi djeluju i
optereenja od temperature te puzanja i skupljanja betona, a koja mogu dovesti do pojave
pukotina. Iz tog razloga poeljno je lagano popreno prednaprezanje. Da bi smanjili progibe
ploe, pojavu pukotina veih od doputenih i smanjili promjenu napona u eliku, stupanj
prednaprezanja treba odabrati tako da pri optereenju g+0.3q u ploi nema vlanih napona u
poprenom smjeru.


Slika 0.14. Voenje kabela u prednapetoj ploi preko vie polja



6
Rebrasti gredni mostovi


Slika 0.15. Sidrenje kabela kod konzola veih duina


Slika 0.16. Popreni kabeli u ploi kolnika vode se iznad uzdunih kabela glavnog nosaa

3.3. Proraun glavnih nosaa u uzdunom smjeru

Dijelovi glavnih nosaa:
gornji pojas (kolnika ploa sudjelujue irine)
rebro (hrbat, konstantne ili promjenjive debljine)
donji pojas (ukoliko nije izraen - kao dio rebra visine 0.2h)

Gornji pojas
Gornji pojas kao ploa kolnika napregnut je na savijanje u dva meusobno okomita smjera.
Trajektorije tlanih napona pri leaju mijenjaju smjer i nagnute su prema rebru. Okomito na
trajektorije tlanih napona djeluju glavni vlani naponi. U podruju negativnih momenata
savijanja gornji je pojas koso napregnut na vlak, koji se mora preuzeti uzdunom i poprenom
armaturom. Pri tom je potrebno provjeriti posmik na spoju ploe i rebra. Model reetke daje i za
gornji pojas glavnog nosaa ispravne vrijednosti. U tlanom pojasu tlani tapovi, dijagonale su
nagnute pod kutom 30, dok su u vlanom pojasu tlani tapovi nagnuti pod kutom 45.
Ako je jedan glavni nosa jae optereen nego drugi, gornji je pojas osim toga napregnut na
posmik, jer e se jae optereen pojas skratiti vie od manje optereenog.

Gornji pojas glavnih nosaa dio je ploe kolnika koja ima zadau da kao disk preuzima
horizontalne sile u svojoj ravnini (vjetar i potres).

Naponi u ploi za svako od ova etiri djelovanja promatraju se uvijek odvojeno. Armaturu za
savijanje u poprenom smjeru i za posmik u istom smjeru potrebno je zbrojiti ako su sluajevi
optereenja isti.

7
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.17. Modeli reetke prema Bachmannu daju toniju raspodjelu poprene armature


Slika 0.18. Trajektorije glavnih napona u ploi kolnika pri jednolikom optereenju
8
Rebrasti gredni mostovi
Rebro (hrbat)
Glavna je zadaa rebra da preuzme posmine sile izmeu dvaju pojasa. U rebru se pojavljuju
glavni naponi koji proizlaze od djelovanja momenata savijanja i poprenih sila u uzdunom
smjeru te popreni momenti savijanja od upetosti ploe u rebro. Ukoliko je na donjoj strani
rebra objeen iroki pojas ili konzolne ploe pjeakih staza, rebro je jo dodatno napregnuto na
vlak u vertikalnom smjeru. Stoga svi dijelovi konstrukcije koji lee ispod teine linije rebra
skupa s optereenjem koje na nju djeluju moraju biti objeeni za tlani pojas.
Kao i kod prorauna gornjeg pojasa sva etiri navedena sluaja naprezanja rebra zbrajaju se i
zahtijevaju odvojen proraun i dimenzioniranje.

Slika 0.19. Momenti savijanja u poprenom presjeku pri sprijeenom zaokretanju gl. nosaa

Donji pojas
U donjem pojasu pojavljuju se samo vlane i tlane sile. U blizini srednjih leaja kontinuiranih
nosaa, zbog prekoraenja tlane vrstoe betona, donji pojas se moe proiriti u obliku tlane
ploe koja se prua od rebra do rebra. Rasprostiranje tlane sile u donjem pojasu moe se uzeti
pod kutom od 35 prema rebru.

Momentni dijagram od vlastite teine na cijelom sustavu vremenski je promjenjiv, za razliku od
ostalih optereenja (dodatno stalno i pokretno) koje djeluju na konanom kontinuiranom
sustavu. Deformacije koje nastaju od puzanja i skupljanja betona, u statiki neodreenim AB
konstrukcijama izazvat e promjenu reznih sila i reakcija. Kod statiki odreenih AB
konstrukcija reoloka svojstva betona, zanimljiva su samo u graninim stanjima uporabljivosti.

Ukupna deformacija nekog AB elementa sastoji se od tri dijela:
- elastine deformacije ,
c,el

- deformacije puzanja i ( )
cc
t
- deformacije skupljanja ( )
cs
t
( ) ( ) ( ) t t t
cs cc el , c c
+ + =
( )
( ) (t d t , t
E E
t
cs 0
t
to 28 , c
n
c
+

) (3.2)
Diferencira li se taj izraz po vremenu dobivamo Dischingerovu diferencijalnu jednadbu, tj.
jednadbu kontinuiteta u nekom vremenskom intervalu dt.

( ) ( ) ( ) ( )
c c c
c c
d t d t t d t
1 d
dt E dt E dt dt

= + +
cs
(3.3)
Prilikom rjeavanja ovakvih zadataka najbolji rezultati postiu se upotrebom algebarskog izraza
po Trostu ili upotrebom odnosa izmeu sile i pomaka po modificiranoj teoriji starenja.
9
Rebrasti gredni mostovi
Algebarski izraz za odnos izmeu napona i deformacije po H. Trostu glasi:
(3.4) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) ( ) (
c cs 0 0 c c 0 0 c c c
E t t , t 1 t t t , t 1 t t E + + + + = )

Problem e se rijeiti metodom sila, uz upotrebu algebarskog izraza za odnos izmeu sile i
pomaka po Trostu. Uzet e se da su grede jednakog raspona i krutosti.

Nepoznata sila X sastoji se od elastinog dijela X , koji e se odrediti za poetni uvjet
t=t
( ) t
1 1,el
1
i plastinog dijela , vremenski promjenjivog, a koji nastaje zbog puzanja betona: ( )
1
X t
(3.5) ( ) ( ) t X X t X
1 el , 1 1
+ =

Na sljedeem primjeru prikazat e se primjena jednadbe (3.4).


Slika 0.20. Promjena momentnog dijagrama u vremenu.

Grede G
1
i G
2
u ovom primjeru su montane grede razliite starosti. U trenutku t = t
1
grede se
ponaaju kao dvije proste grede (moment na leaju je jednak nuli). Nakon uspostavljanja
kontinuiteta, vremenom se moment na leaju poveava i asimptotski se pribliava onom na
kontinuiranom sustavu.

Jednadba kompatibilnosti u opem obliku glasi:
(3.6)
( ) ( )
( ) ( ) ( )
G1 G2 G1 G2
1v 1 1v 2 1,el 11 1 11 2
G1 G2
11 1 1 11 2 2
X 1 1
X t 1 1 0
( + + + + + +

( + + + =

0
)
(3.7)
1,el
X =

Nepoznata sila iznosi: ( )
1
X t
( )
( ) (
G1 G2
1v 1 1v 2
G1 G2
11 1 1 11 2 2
X t
1 1
+
=
+ + +
(3.8)
( )
( )
( ) ( )
G1 G2
1v 1v
G1 G2
11 11
X t
1
+
=
+ +
(3.9)
10
Rebrasti gredni mostovi
( )
( )
1,kont
X t X
1

=
+
(3.10)

Moment na leaju u nekom trenutku vremena:
( )
( )
k
M t M
1

=
+
(3.11)

Momentni dijagram na gredi u nekom trenutku vremena:
( ) ( )
( )
0 k 0
M t M M M
1

= +
+
(3.12)



Slika 0.21. Promjena momentnog dijagrama u vremenu.
U sluaju da su krutosti i povrine momentnog dijagrama od jedinine sile jednake ( ),
koeficijent
1 2
11 11
=
G G

i moemo pisati kao aritmetiku sredinu:

1
2


+
= =
2
(3.13)

3.4. Rebrasti gredni mostovi s jednim glavnim nosaem

Ovakav oblik poprenog presjeka prikladan je jedino za pjeake mostove i mostove na
poljskim putevima irine do 7m. Rebro glavnog nosaa mora biti vee debljine da bi moglo
preuzeti momente torzije koji ovdje spadaju u glavne sile. Moment torzije na leaju preuzimaju
se dvostrukim leajima smjetenim na to veem meusobnom razmaku. U tu svrhu na svim
leajima potrebno je izvesti poprene nosae.

Slika 0.22. Preuzimanje momenta torzije kod grednih mostova s jednim glavnim nosaem.
11
Rebrasti gredni mostovi

3.5. Rebrasti gredni mostovi s dva i vie glavnih nosaa

Glavni nosai izvode se kao proste ili kao kontinuirane grede. Pri odreivanju sila u presjecima
glavnih nosaa mora se uzeti u obzir poprena raspodjela (g i q) optereenja.
Ukoliko pri modeliranju promatramo samo jedan od glavnih nosaa potrebno je odrediti
raspodjelu osnovnih optereenja. Postupak se provodi pomou linija poprene raspodjele. Svaki
od nosaa ima drugaiju liniju poprene raspodjele. Utjecajna linija poprene raspodjele je
zakrivljena i ima oblik deformacijske linije poprenog presjeka optereenog jedininim
optereenjem kad jedinina sila stoji na mjestu glavnog nosaa koji se promatra.

Proraun poprene raspodjele po Courbonu
U sluaju kad je odnos raspona L i razmaka rubnih nosaa b, L/b2 moe se uzeti da je
popreni nosa apsolutno krut i da se deformira po pravcu, pa se optereenje koje otpada na
pojedine glavne nosae moe odrediti analogno naprezanju ravnog presjeka, uzdunom silom i
momentom savijanja prema izrazu:

F M
A I

= (3.14)
gdje je:
i
I - moment tromosti nosaa
i
S - optereenje koje otpada na pojedini nosa

Slika 0.23. Metoda ekscentrinog pritiska
Ovakav postupak prorauna rotilja se esto naziva i metodom ekscentrinog pritiska.
Kad se uvrsti da je

i
i
I
S
= , ,

=
=
n
i
i
I A
1
2
i
i
a
I 2 I
2
| |
=
|
\ .

, i M F x =
i
a
2
= (3.15)

jednadbu (3.14) moemo napisati:
i
2
i i
i
i
S F F x
I I
a
2 I
2

=
| |
|
\ .

i
a
2
(3.16)
i i i
i
i i
I I a x
S F
I I a
| |

=

\ .
i
|
|
(3.17)

Za F=1 i I =const, dobiju se ordinate utjecajne linije:
i
i i
i
i
1 a x
1
n a
| |

\ .

|
|
(3.18)

gdje je n=broj glavnih nosaa.
12
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.24. Primjeri linija poprene raspodjele pri razliitim torzijskim krutostima.


Slika 0.25. Utjecajne linije poprene raspodjele s 4 glavna nosaa.

Rebrasti gredni mostovi najprikladniji su za montani nain gradnje. Takvi mostovi se najee
izvode od vie istih predgotovljenih nosaa koji se polau jedan do drugoga s priljubljenim
gornjim pojasnicama. U tom sluaju nije potrebna dodatna oprema za betoniranje kolnike
ploe. Betoniranjem kolnike ploe na licu mjesta pojedini elementi povezuju se u jednu
monolitnu nosivu konstrukciju. Na taj nain ostvaruje se na neki nain tzv. rotiljno
djelovanje i bez izvedbe poprenog nosaa u polju. Pri proraunu treba obuhvatiti sva stanja
kroz koju je konstrukcija prola tijekom izvedbe.

U poprenom presjeku postoji nekoliko mogunosti za obrazovanje ploe kolnika:

1. Nosai sa irokim gornjim pojasima i s uskom rekom betoniranom na mjestu gradnje.
Poprena armatura nastavlja se na prijeklop u obliku petlje, a ploa kolnika prednapinje se u
poprenom smjeru. irine gornje pojasnice montanih nosaa ograniena je irinama
elemenata u cestovnom prijevozu i pri montai. Glavni nedostatak ovako obrazovane plohe
kolnika je neravnost gornje plohe, jer se uslijed razliite starosti i drugih moguih utjecaja,
svi elementi ne deformiraju jednako. Osim toga potrebna je velika tonost izrade, budui da
se na gornju plohu pojasa nosaa izravno postavlja cestovni zastor s izolacijom.
13
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.26. Nosai sa irokim gornjim pojasima i s uskom rekom betoniranom na mjestu
gradnje.

2. Nosai s uskim gornjim pojasima i s montanom ploom kolnika. Prednost je u brzini
izvedbe rasponske konstrukcije. Jedino se popreni nosai betoniraju na mjestu gradnje, jer
se na mjestima poprenih nosaa izvode ujedno i popreni spojevi ploe kolnika. U
poprenom presjeku s tri glavna nosaa uzduni se spoj kolnike ploe izvodi iznad
srednjeg nosaa. Iznad rubnih nosaa u ploi se na odreenim mjestima ostavljaju otvori u
koje ulazi armatura za vezu pojasa glavnih nosaa i montanih ploa. Nakon postavljanja
ploa ovi se otvori zabetoniraju i na taj nain se formiraju modanici koji osiguravaju
djelovanje T-presjeka. Ploa kolnika armira se obinom armaturom. Glavni nedostatak
ovakve konstrukcije je velika neravnost plohe kolnike ploe, do koje dolazi uslijed
netonosti izvedbe i nosaa i ploa, te od deformacija uslijed puzanja.


Slika 0.27. Popreni presjek konstrukcije kolnika mosta kopno-otok Krk.
Montani nosai i ploa kolnika
3. Nosai s uskim gornjim pojasima i sa irokom trakom izmeu, betoniranom na mjestu
gradnje. Prednosti su ovog poprenog presjeka konstrukcije da razmak izmeu nosaa
moe biti vei i da im je teina manja, jer je bitno proirena traka koja se betonira na mjestu
gradnje. Pogreke u izvedbi kao i izoblienja uslijed puzanja montanih elemenata i ovdje
se odraavaju na ploi kolnika ali u znatno manjoj mjeri.

Slika 0.28. Nosai s uskim gornjim pojasima i sa irokom trakom izmeu, betoniranom na
mjestu gradnje.
14
Rebrasti gredni mostovi

4. Nosai s uskim gornjim pojasima i s ploom kolnika povrh, betoniranom na mjestu
gradnje. Polumontani nain gradnje s ovako koncipiranom rebrastom konstrukcijom danas
je najee primijenjen u graenju mostova raspona 30-50 m. Teina montanih nosaa
kree se i do 2000 kN. Ploa kolnika, debljine najmanje 20 cm, obino se armira mekom
armaturom, a moe se izvesti i kao prednapeta. Betoniranjem ploe na mjestu gradnje lako
se ispravljaju pogreke u geometriji montanih glavnih nosaa, koje mogu nastati zbog
greaka u izvedbi, ili uslijed puzanja betona do trenutka montiranja nosaa (negativni
progibi). Oplata ploe betonirane na mjestu gradnje moe biti klasina, ili se moe izraditi
od gotovih tankih elementa OMNIA-ploa. Ako se umjesto drvene oplate izrauju
montane tanke ploe, tada je racionalno da se u njih odmah smjesti sva armatura koja je
potrebna za preuzimanje ukupnih pozitivnih momenata u ploi od djelovanja stalnog i
prometnog optereenja. Kad se umjesto klasine izrauje oplata od betonskih ploa, tada
treba predvidjeti izvedbu rasponske konstrukcije bez poprenih nosaa. Ovakvi popreni
presjeci konstrukcije mosta zahtijevaju neto jae glavne nosae, ali je izvedba mnogo
jednostavnija, pa se u ukupnim trokovima ovakva rjeenja mogu pokazati ekonominija.

Slika 0.29. Nosai s uskim gornjim pojasima i s ploom kolnika povrh, betoniranom na mjestu
gradnje. Klasina oplata.

Slika 0.30. Nosai s uskim gornjim pojasima i s ploom kolnika povrh, betoniranom na mjestu
gradnje. Oplata od gotovih OMNIA ploa.

5. Nosai s priljubljenim gornjim pojasima i s ploama kolnika povrh, betoniranom na
mjestu gradnje. Ovakvi popreni presjeci konstrukcije mosta ne zahtijevaju niti upotrebu
oplate za plou kolnika, a nije potrebno izvesti ni poprene nosae. Za tipizaciju i
racionalizaciju grednih mostova raspona do 40 m, to su najprikladniji oblici poprenog
presjeka montanih rebrastih konstrukcija.
15
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.31. Popreni presjek nadlunog sklopa Masleniog mosta. Nosai s priljubljenim
gornjim pojasima i s ploom kolnika betoniranom na mjestu gradnje.

Slika 0.32. Nosai s priljubljenim gornjim pojasima i s ploom kolnika betoniranom na mjestu
gradnje.

Kod svih rebrastih konstrukcija s montanim nosaima potrebno je pripaziti da tlani naponi u
prednapetom vlanom pojasu za djelovanje stalnog tereta i prednapinjanja nisu preveliki, jer e
se grede izobliiti prema gore uslijed puzanja. Stoga je za ovakve konstrukcije pogodnije
djelomino prednaprezanje. Kod mostova od prednapregnutog betona irina vlanog pojasa
moe se odrediti i tako da za optereenje g+0.5q ostane rezerva tlaka u prednapetom vlanom
pojasu.

Slika 0.33. Naponi od pozitivnih momenata savijanja.

16
Rebrasti gredni mostovi
Ovakvi presjeci teite imaju podignuto visoko gore pa mogu samo ogranieno preuzeti
negativne momente savijanja.


Slika 0.34. Naponi od negativnih momenata savijanja.

Kod mostova preko vie polja potrebno je ostvariti kontinuitet na leaju. To se moe izvesti na
nekoliko naina:

Uspostavljanjem potpunog kontinuiteta rasponske konstrukcije za optereenja (g+q).
Paralelno s betoniranjem ploe kolnika izvodi se i betoniranje poprenih nosaa na
osloncima. Pri tom se leajni negativni momenti savijanja prihvaaju ili obinom
armaturom ili kabelima.

Uspostavljanjem kontinuiteta rasponske konstrukcije pomou armirano betonske elastine
ploe kontinuitetna ploa. Proste grede i nakon izvedbe kontinuitetne ploe djeluju kao
slobodno oslonjene. Kontinuitetna ploa je prvenstveno napregnuta od zakretanja glavnih
nosaa na leaju.

Slika 0.35. Kontinuiteti na osloncima. Lijevo-potpuni kontinuitet.
Desno-kontinuitet pomou betonske elastine ploe.
Naponi koji se pojavljuju u kontinuitetnoj ploi pojavljuju se uslijed:
dodatnog stalnog optereenja,
prometnog optereenja,
puzanja i skupljanja betona,
elastinog otputanja neoprenskog leaja,
diferencijalnog slijeganja stupa i
zakretanja vrha stupa.
Pozitivni momenti u polju kontinuitetne ploe pojavljuju se od izravnog optereenja (kota
vozila, vl. teina).
17
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.36. Naponi u kontinuitetnoj ploi uslijed zakretanja vrha stupa.

Slika 0.37. Razliite varijacije oslanjanja greda na stupove.
Slika 0.38. Popreni presjeci eljeznikih mostova.



3.6. Armatura rebrastih grednih mostova

3.6.1. Ploa kolnika

U podruju najveih vlanih napona glavna armatura ne smije biti na veim razmacima od 15
cm. Doputena irina pukotina iznosi 0.2 mm. U tlanim podrujima razmaci armature mogu
iznositi do najvie 30 cm. Najmanji profil ipki armature iznosi 12. Poprena armatura u
gornjoj zoni ploe mora biti na razmacima manjim od 15 cm zbog spreavanja i uzdunih
pukotina od skretanja tlane sile u blizini oslonaca (armatura za spoj ploe i rebra).
18
Rebrasti gredni mostovi

3.6.2. Glavni nosai

Donja armatura
Profili uzdune armature ne bi smjeli biti vei od 28mm. Sva uzduna armatura postavljena u
donjem pojasu nosaa na visini 0.2h moe se uzeti u obzir pri dokazu graninog stanja
nosivosti. Minimalna debljina rebra je b
w
=20 cm. Radi povoljnijeg smjetaja donje armature
rebro se moe pri dnu proiriti u obliku donjeg pojasa. Armatura se u nosau smanjuje postupno
prema dijagramu vlanih sila pomaknutog za iznos 0.7d.

Gornja armatura
Uzduna armatura rasporeuje se u gornjoj zoni nosaa na itavoj sudjelujuoj irini. Debljinu
ipaka prema van od rebra treba postupno smanjivati. Vee profile treba smjestiti u rebro (npr.
28), a manje profile (16 do 20) izvan rebra. Prilikom pokrivanja dijagrama vlanih sila
profili smjeteni izvan rebara moraju se na svakom kraju izvesti dulji za l=a
y
, jer se ovi profili
prikljuuju na tlane lanke koji su nagnuti prema rebru pod kutom od 45. (Slika 3.39.)

Slika 0.39. Armatura smjetena u pojasu sidri se s dodatnom duinom a
y.

Uzdunu armaturu za torziju u rebru potrebno je razdijeliti ravnomjerno po itavoj visini rebra,
voditi do kraja grede i tamo usidriti.

Poprena armatura u rebru
Poprena armatura za preuzimanje poprene sile i momenta torzije ima oblik vilica koje s donje
strane obuhvaaju uzdunu armaturu, a s gornje strane su usidrene u plou kolnika. Razmak
vilica ovisi o ogranienju irina pukotina od glavnih vlanih napona. U podruju velikih
posminih napona vilice treba uzeti na razmacima 10 do 15 cm, a u podruju manjih napona od
20 do 30 cm. Profil vilica ne treba birati vei od 16mm kod greda visine h<3m, i manji od
20mm kod greda visine h<5m, jer s gornje strane vrlo esto nisu na raspolaganju dovoljne
duine sidrenja. Dodatna armatura za preuzimanje upetosti ploe kolnika u rebro moe se
postaviti u obliku ipki. Ovakva armatura zavrava se otprilike oko polovice visine nosaa
(h/2).
19
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.40. Armatura rebrastog grednog mosta. Lijevo presjek u polju
Desno presjek na leaju.
3.6.3. Popreni nosai

Popreni nosa u polju
U istim presjecima poprenih nosaa u polju pojavljuju se momenti savijanja razliitih
predznaka. Horizontalna armatura usidrena je u hrptove glavnih nosaa. Gornja armatura iznosi
oko 1/3 donje armature, jer negativne momente u poprenom nosau preuzima prvenstveno
poprena armatura kolnike ploe. Za preuzimanje posmika promjenjivog predznaka u
poprenom nosau potrebne su guste vilice.

Popreni nosai na leajima
Imaju manja posmina naprezanja i ne tako guste vilice kao popreni nosai u polju. Ovdje je
vana horizontalna armatura s kojom se prihvaaju torzijska djelovanja glavnih nosaa i
horizontalne sile od sprijeenih pomaka konstrukcije.

20
Rebrasti gredni mostovi

Slika 0.41. Armatura poprenog nosaa u polju i na leaju.

3.7. Prednaprezanje rebrastih grednih mostova
Poeljno je da se veliina sile po jednom kabelu kree u granicama od 300 do 600 kN. Kotve
takvih kabela nisu prevelike pa ih je lake smjestiti u rubove kolnikih ploa uobiajenih
debljina.

Slika 0.42. Kabeli u donjem pojasu glavnih nosaa i oblikovanje vilica.

Veliinu sile prednapinjanja treba odabrati tako da glavni nosa bude prednapet s najmanje 3
kabela, jer zakazivanje jednog kabela tada jo uvijek nee prouzroiti ruenje. Kabeli se kod
prostih greda u L/2 polau to je mogue nie, ali treba potivati pravila o njihovim minimalnim
udaljenostima i o zatitnom sloju betona. Ako se nosai izrauju s proirenim donjim pojasom
tada se mora voditi rauna da kabeli koji se nalaze izvan vilica hrpta ne mogu poviti u hrbat,
nego se moraju usidriti u podruju donjeg pojasa. Ako se ovi kabeli ele voditi prema gore tada
21
Rebrasti gredni mostovi
se u podruju u kojem se kabeli povijaju popreno vilice moraju oblikovati prema slici 3.42 (S-
kuka na svakoj vilici).
Postotak uzdune armature vlanog pojasa u srednjoj treini raspona nosaa mora iznositi
0.6% - potpuno prednaprezanje
0.9% - ogranieno prednaprezanje
Radi uvoenja u nosa sile i leajne reakcije kraj grede mora se produiti preko osi leaja
najmanje za h/3 ili 60 cm (Slika 3.43.).

Slika 0.43. Voenje kabela u glavnom nosau. Usidrenje na krajevima grede.
Kod prostih greda kabeli se mogu predvidjeti s naizmjenino postavljenim pokretnim i
nepokretnim kotvama. Svi kabeli moraju se uvrstiti posebno oblikovanom armaturom da
prilikom betoniranja i vibriranja zadre projektirani poloaj.

Na mjestima uvoenja sila prednaprezanja krajevi greda moraju se armirati na osnovi sila
cijepanja i skretnih sila. Vlani pojas napregnut visokim tlanim naponima u stanju
prednaprezanja mora se obuhvatiti dodatnim vilicama ili S-kukama povrh kabela kako bi se
sprijeilo uzduno cijepanje pojasa.

Slika 0.44. Prednaprezanje kontinuiranih nosaa iznad srednjih oslonaca.
Paziti na pomak dijagrama vlanih sila.


Slika 0.45. Voenje kabela iznad srednjih oslonaca.

22