11 EC5

DRVENE KONSTRUKCIJE
Doc.dr.sc. Stjepan Taka

NOVI KONCEPT SIGURNOSTI DRVENIH KONSTRUKCIJA

DIO 1.
Osnove za dimenzioniranje, dokaz uporabljivosti, dokaz nosivosti

1. UVOD
1.1 Tehniki komiteti za normizaciju drva i produkta od drva.
Tehniki komiteti CEN-a koji se bave iskljuivo produkcijom drva su: -CEN/TC 38 -trajnost drva i proizvoda na bazi drva, -CEN/TC 112 -ploe na bazi drva, -CEN/TC 124 -drvene graevine, -CEN/TC 175 -oblo drvo i piljena graa -CEN/TC 193 -ljepila

1.2 Pregled Eurocode-a

Euronorme reguliraju: planiranje, proraun i dimenzioniranje graevina visokogradnje i niskogradnje, a podijeljene su u ukupno 9 EUROCODE-a

EUROCODE (EC) EC 1 EC 2 EC 3 EC 4 EC 5 EC 6 EC 7 EC 8 EC 9

SADRAJ Osnove projektiranja i djelovanja na konstrukcije Konstrukcije od armiranog i prednapetog betona Konstrukcije od elika Spregnute konstrukcije elik- beton Drvene konstrukcije Zidane konstrukcije Geotehnika Konstrukcije otporne na potres Aluminijske konstrukcije

DIJELOVI EUROCODE-a 5: DIO 1-1. DIO 1-2. DIO2. Opa pravila dimenzioniranja. Dimenzioniranje za objekte visokogradnje. Opa pravila dimenzioniranja. Dodatna pravila za protupoarnu zatitu objekata ( o normi se jo raspravlja). Drveni mostovi. (Rad na ovim propisima poeo je 1994.)

NACIONALNI DOKUMENTI PRIMJENE (NDP) (Donosi svaka drava-posebnosti podruja, optereenja: vjetrom, snijegom i sl.)

1.3 Osnove novog koncepta

Novi koncept sigurnosti je koncept dimenzioniranja s parcijalnim koeficijentima sigurnosti. On se temelji na statistiki neujednaenim vjerojatnostima pojedinih veliina, naroito utjecaja te karakteristika materijala. Te se vrijednosti obuhvaaju metodama vjerojatnosti i statistike. Kao mjeru sigurnosti uvodi se pojam pouzdanosti. Potrebna pouzdanost temelji se na iskustvu izvedenih konstrukcija, koje su zadovoljile pri dosadanjem dokazu sigurnosti i ekonominosti. Kriteriji koje graevina mora pri definiranim utjecajima ispuniti da bi bila pouzdana jednoznano su odreeni, a to su odgovarajua granina stanja. Cilj novog dokaza sigurnosti je osigurati da granina stanja u jednom definiranom razdoblju s dovoljno velikom vjerojatnou nee nastupiti. Granina stanja su u pravilu podijeljena u dvije kategorije: Granino stanje nosivosti Granino stanje uporabljivosti

Granino stanje nosivosti definirano je blizinom stanja loma ili slinim usporednim stanjem. Granina stanja nosivosti mogu nastupiti: - uslijed gubitka ravnotee, - lomom ili stanjem bliskom lomu presjeka elemenata konstrukcije ili spojeva, - gubitkom stabilnosti, - umorom materijala. Granino stanje uporabljivosti je definirano kriterijima ije neispunjavanje moe ograniiti projektiranu uporabu graevine. Granina stanja uporabljivosti dana su ogranienjima: -deformacija, -oscilacija. Utjecajne veliine koje se u smislu novog koncepta moraju promatrati su: utjecaji (optereenja S) i otpori (otpornost R). Rasipanje utjecajnih veliina obuhvaa se statistikim metodama, srednjom vrijednosti, standardnom devijacijom i tipom podjele. Cilj dimenzioniranja je postaviti dovoljan razmak izmeu utjecaja S i otpornosti R. Dakle, sigurno utvrditi da e gustoa otpornosti R biti dovoljno daleko od svakog mogueg utjecaja S (slika 2.1). Pri realnoj sigurnosti je vano da ne doe do preklapanja ove dvije grupe utjecaja, to e biti u nastavku objanjeno.

Slika 2.1. Prikaz globalne sigurnosti glob

2. OSNOVE ZA DIMENZIONIRANJE
2.1 Ope osnove
OBAVEZNA PRAVILA: sadre opa pravila i postavke kojih se mora pridravati. PRAVILA PRIMJENE: sadre ope poznata pravila, a koja ispunjavaju uvjete obveznih.

2.2 Uvod u novi koncept sigurnosti

2.2.1 Parcijalni koeficijenti sigurnosti
U novom konceptu EC koristi parcijalne koeficijente sigurnosti. Pomou njih je mogue uzeti u obzir: nesigurnosti pri odreivanju utjecaja i materijalnih konstanti, doprinosa raznih kombinacija utjecaja, trajanje utjecaja kao i mikroklime prostora konstrukcije. Novi koncept dimenzioniranja primjenjiv je za sve materijale.

2.2.2 Granina stanja Eurocode razlikuje sljedea granina stanja: Granino stanje nosivosti je stanje konstrukcije pri kome je ugroena sigurnost ljudi, npr. pri gubitku ravnotee ili stabilnosti konstrukcije ili njezina dijela. Pri dokazu stabilnosti mora biti ispunjen uvjet: Sd Rd Sd Vrijednost utjecaja za dimenzioniranje (naponi), Rd Vrijednost otpornosti materijala za dimenzioniranje. (2.1.)

Granino stanje uporabljivosti je stanje pri kome vie nisu ispunjeni uvjeti uporabljivosti objekta. To je sluaj kada su deformacije ili progibi elementa konstrukcije vei od doputenih i mogu dovesti do oteenja. Pri dokazu stanja uporabljivosti mora biti ispunjen uvjet: Ed Cd Ed vrijednost ovisna o utjecajima (progib i sl.), Cd doputena vrijednost (granina vrijednost progiba i sl.). (2.2.)

2.3 Utjecaji, optereenja

2.3.1 Openito Eurocode razlikuje dvije skupine utjecaja: Sile (optereenja) koje djeluju na konstrukciju (izravne) i Pomicanja, npr. uslijed utjecaja topline, vlage, slijeganja (neizravni utjecaji) U odnosu na vremensku promjenjivost razlikuje: Stalne utjecaje (G), Promjenjiva optereenja (Q), Naroita optereenja (A). npr. vlastita teina npr. povremena, snijeg, vjetar itd. npr. potres, udarac vozila i sl.

2.3.2 Karakteristine vrijednosti utjecaja Pod karakteristinim vrijednostima utjecaja treba shvatiti utjecaje koji u predvienom vremenskom trajanju konstrukcije nee biti prekoraeni. Utjecaji na objekte propisuju se u nacionalnim dokumentima primjene. Najznaajnija karakteristina vrijednost je G k ili Q k. Druge reprezentativne vrijednosti su definirane kao: (2.3) -Vrijednosti kombinacije: 0 Q k -Vrijednosti uestalosti: 1 Q k (2.4) (2.5) -Kvazistalna vrijednost: 2 Q k Koeficijenti 0 do 2 su koeficijenti kombinacija.

2.3.3 Vrijednosti utjecaja za dimenzioniranje, parcijalni koeficijenti sigurnosti F Za postizanje dogovorenog nivoa sigurnosti karakteristine vrijednosti utjecaja mnoe se s parcijalnim koeficijentima sigurnosti F. U tom sluaju dobiju se vrijednosti utjecaja za dimenzioniranje (Gd, QFd). Gd = G Gk Qd = Q Qk Parcijalni koeficijenti sigurnosti dati su u tablici 2.1. Tablica 2.1. Parcijalni koeficijenti sigurnosti utjecaja (EC5: Tablica 2.3.3.1)
Sluaj dimenzioniranja Granino stanje nosivosti povoljno djelovanje nepovoljno djelovanje Granino stanje uporabljivosti 1,00 1,35 1,00 1,50 1,00 Stalni utjecaji G Promjenljivi utjecaji Q

(2.6) (2.7)

2.3.4 Vrijednosti optereenja za dimenzioniranje; koeficijenti kombinacija Dimenzioniranje nosive konstrukcije poiva na statikim veliinama presjeka, koje se dobiju iz razliitih vrsta optereenja. Mjerodavno optereenje daje kombinacija razliitih vrsta optereenja. Kako statistiki ne postoji mogunost da sva optereenja istovremeno djeluju punim intenzitetom, Eurocode daje mogunost kombinacije pomou koeficijenata kojim se mogu reducirati pojedina optereenja. Iz tablice 2.2. slijedi da je koeficijent 1, koji se rabi pri dokazu uporabljivosti manji nego pri dokazu nosivosti koeficijent 0. To je utemeljeno na mogunosti razliitih posljedica oteenja pri nastanku tih dvaju stanja. Pravila za primjenu faktora kombinacija vrijede i za istovremeno nastajanje optereenja snijega i vjetra. Tablica 2.2. Kombinacije utjecaja; Faktori kombinacija 0 i 1 (NAD; Tablica 2.2-1)
Utjecaj Pokretno optereenje stropova 2 -Prostorije za stanovanje;biroi, trgovine do 50 m ; prolazi; Balkoni; prostori u bolnicama -Prostorije za skupove; garae i javne garae; sportske dvorane; tribine; hodnici u kolskim objektima; knjinice; arhive -Izlobeni i prodajni prostori; trgovake i robne kue Optereenje vjetrom Optereenje snijegom Svi ostali utjecaji 0 0.7 0.8 0.8 0.6 0.7 0.8 1 0.5 0.8 0.8 0.5 0.2 0.7

Tablica 2.3. Pravila za primjenu faktora kombinacija (EC5: Tablica 2.3.2.2)

Sluaj dimenzioniranja Granino stanje nosivosti temeljno pravilo 1. pojednostavljeno pravilo 2. pojednostavljeno pravilo Granino stanje uporabljivosti 1) ako se promatra samo najnepovoljniji utjecaj 2) ako se promatraju svi nepovoljni utjecaji 3) najnepovoljnija vrijednost iz 1) i 2) je mjerodavna Stalni utjecaji Promjenjivi utjecaji Jedan G Gk G Gk G Gk Gk Q Qk 1,5 Qk1)3) 1,35 Qk2)3) Qk Svi ostali 0 Q Qk 1,35 Qk2) 1 Q k

Iz tablice 2.3. proizlazi da je pri primjeni osnovnog pravila kombinacije

G Gk + Q ,1 Qk .1 + 0,i Q ,i Qk ,i
i2

(2.8.)

reduciranje utjecaja u pravilu je mogue tek nakon drugog promjenljivog. To znai da pored vlastite teine uvijek djeluje najmanje jedno promjenljivo optereenje punim intenzitetom. Dalje je vidljivo da u EC pri dokazu nosivosti pored osnovnog pravila postoje i dva pojednostavljena pravila kombinacije. G Gk +1,5Q k,1 (1. pojednostavljeno pravilo) G Gk +1,35 Qk ,i (2. pojednostavljeno pravilo)
i 2

(2.9) (2.10)

Mjerodavna je ona kombinacija koja daje nepovoljnije rezultate. Ako nastupi samo jedan promjenljivi utjecaj, tada je prvo pojednostavljeno pravilo identino osnovnom pravilu, jer je u pravilu Q jednako 1,5 i udio ostalih optereenja otpada. U tom sluaju otpada i drugo pojednostavljeno pravilo jer ono daje manja optereenja. Ako djeluje vie promjenjivih utjecaja, tada e prvo pojednostavljeno pravilo biti mjerodavno ako su statike veliine najveeg djelovanja Qk,1 vee od statikih utjecaja ostalih promjenljivih; prvo pojednostavljeno pravilo dolazi do primjene kod odnosa Qk,1/ Q k, Re st > 5, gdje Qk, Re st predstavlja sumu ostalih promjenljivih utjecaja.

Ako osnovno pravilo ili (drugo) pojednostavljeno daje ekonominije vrijednosti, prvo ovisi o odnosu promjenljivih utjecaja Qk,1/ Qk, Re st i drugo o pripadajuem faktoru kombinacije . Na slici 2.2 predstavljen je odnos vrijednosti statikih veliina za dimenzioniranje iz pojednostavljenog pravila za kombinacije ( Qd, pojedn) i iz osnovnog pravila ( Qd, osnov) u zavisnosti od tih parametara. Ovdje su vrijednosti kombinacija za promjenljive utjecaje pojednostavljeno uzete kao konstante (=0,6 i =0,7). Iz slike 2.2. vidi se sljedee: Drugo pojednostavljeno pravilo daje samo tada manje vrijednosti za statike veliine presjeka ( Qd,pojedn/ Qd,osnov <1) kada postoji jedno dominirajue djelovanje, ije su rezne sile Qk,1 najmanje 2 do 3 puta vee od sume Qk, Re st ostalih promjenljivih djelovanja (Qk,1/ Qk, Re st > 2 do 3). Ako ne postoji dominirajue promjenljivo djelovanje, tada se na osnovu drugoga pojednostavljenog pravila kombinacija dobiju izrazito vee rezne sile. U pravilu se isplati vei trud na primjeni osnovnog pravila kombinacija. Kod dokaza uporabljivosti (npr. progiba) primjenjuje se detaljna analiza kombinacija, pri dokazu nosivosti doputena pojednostavljena pravila kombinacija predstavljaju samo prividno pojednostavljenje. Zbog toga se pojednostavljena pravila kombinacija vie nee razmatrati.

Za praktinu primjenu pravila kombinacija moe se preporuiti prvo proraunati rezne sile za svaki sluaj optereenja (karakteristina djelovanja prema HRN U.C9.200 za optereenja) bez koeficijenata i , a pravila kombinacija primijeniti tek pri pojedinom dokazu.

Slika 2.2. Prikaz reznih sila od promjenljivog utjecaja iz drugog pojed. pravila i osnovnog. Qk,1= prvi promj. utjecaj, Qk, Re st= suma ostalih

2.3.5 Razredi trajanja optereenja Na svojstva vrstoe i krutosti produkata od drva i na bazi drva utjee i duina trajanja utjecaja, te klime okoline. Ovo svojstvo drva kao prirodnog materijala uzeto je u obzir u EC5 kroz utvrene razrede trajanja utjecaja. Na temelju ovih razreda mogue je otpornost elemenata odgovarajue modificirati (vidi toku 2.4.6.). Za bolje razumijevanje ove podjele na razrede daju se sljedee napomene: Dane vrijednosti trajanja utjecaja ne pripadaju vremenskom prostoru u kome utjecaji ukupno djeluju za vrijeme trajanja objekta. One se trebaju prije shvatiti kao suma svih razdoblja u kojima optereenja nastaju s najmanje svojom punom karakteristinom vrijednosti (vidi sliku 2.3.).

Slika 2.3. Trajanje optereenja (S k = karakteristini utjecaj)

Ovo objanjava zato se npr. snijeg djelomino odreuje kao kratkotrajno optereenje iako u mnogim podrujima ostaje na konstrukciji due razdoblje. Jedini cilj ove podjele na razrede je obuhvatiti utjecaj vremenskog trajanja utjecaja na materijalna svojstva drva i proizvoda na bazi drva. Ovdje dane vremenske prostore treba promatrati u smislu utjecaja na materijalna svojstva, a ne na njihov samostalni utjecaj. Pitanje vremenske dimenzije utjecaja pri tome nema vie znaenja. Ako pri dimenzioniranju treba promatrati vie optereenja s razliitim djelovanjima (npr. stalno optereenje i snijeg) smije se pri dokazu nosivosti uporabiti klasa s najkraim trajanjem djelovanja (vidi lanak 2.4.6.). Tablica 2.4. Razredi trajanja utjecaja (EC5: Tablica 3.1.6)
Razred Stalno Dugo Srednje Kratko Vrlo kratko Trajanje karakteristinog utjecaja Due od 10 godina 6 mjeseci do 10 godina 1 tjedan do 6 mjeseci Krae od 1 tjedna Udarno Primjeri za optereenja Vlastita teina Korisno optereenje u skladitima Pokretno optereenje, snijeg Vjetar, snijeg Naroita optereenja

Tablica 2.5. Podjela utjecaja u razrede po trajanju optere. (NAD: Tablica 3.1-1)
Utjecaj Vlastita optereenja prema DIN 1055 T3 Vertikalna pokretana optereenja (prema DIN 1055 T3) Vertikalna, ravnomjerno podijeljena optereenja krovova, stropova i stubita (ako u nastavku nije drugaije odreeno) -Ravnomjerno podijeljeno optereenje za vodoravne ili do 1:20 nagnute krovove pri dugom zadravanju ljudi -Prefabriciranih stropova s malom nosivosti za vrijeme ugradnje, a u tom vremenu su optereivana transportom betona. -Podovi koji se radi mase poprenog presjeka samo opsluuju -Skladita -Radionice i tvornice sa tekim pogonom -Vertikalno pokretno pojedinano optereenje za krovove -Vertikalno pokretno optereenje za prohodne terase -Platoi na krovu za prihvat helikoptera -Vertikalne pendel sile Horizontalno pokretno opt. (prema DIN 1055 T3) -Horizontalna optereenja na ogradama u visini grudi -Horizontalno optereenje za ostvarenje uzdune i poprene krutosti -Sile koenja i horizontalna optereenja kranova i kranskih staza -Horizontalni udari na stupove i zidove -Horizontalne pendel sile -Horizontalne sile na platou za helikoptere za zatitu od prijelaza ostala horizontalna optereenja Optereenje vjetrom kod objekata koji nisu podloni osciliranju (prema DIN 1055 T4) Optereenje snijegom i ledom (prema DIN 1055 T5) 2 -Regularno optereenje snijegom S n 2.0 kN/m 2 -Regularno optereenje snijegom S n 2.0 kN/m 1) odluiti u pojedinanom sluaju 2) odgovara pripadnom vertikalnom optereenju Razred stalno srednje kratko kratko dugo dugo dugo 1) kratko kratko srednje srednje kratko 2) kratko vrlo kratko srednje vrlo kratko kratko kratko

kratko srednje

2.3.6 Mjerodavne kombinacije optereenja Najvea vrijednost utjecaja (statika veliina) u naelu se dobiva ako svi nepovoljni utjecaji pripadaju istoj kombinaciji optereenja. Za primjenu faktora kombinacije na dijelove statikih veliina pojedinog sluaja optereenja postoji sljedee pravilo: -najvea vrijednost utjecaja za dimenzioniranje, odnosno statika veliina, dobije se ako je pojedini dio statike veliine u punom iznosu (znai sa =1), a iji je produkt Q1 (1-) najvei. Q1 ovdje odgovara statikoj veliini, a pripadajui faktor kombinacije. Proraun tog produkta potreban je samo kada postoje podjednake vrijednosti statikih veliina, a s razliitim faktorom. - ako suprotno tome postoji dominirajui utjecaj ije su statike veliine znatno vee od ostalih one se mogu bez navedene kontrole usvojiti. Kako je u poglavlju 2.3.5. opisano, treba pri dimenzioniranju drvenih konstrukcija uvaiti utjecaj trajanja optereenja. Dok se kod dokaza uporabljivosti treba eksplicitno uvaiti trajanje svakog optereenja, kod dokaza nosivosti moe biti mjerodavno najkrae djelovanje utjecaja. Krutost pojedinog materijala ili spoja s prirastom vremena trajanja optereenja opada (odnos optereenjevrijeme) i mogue je da je mjerodavna ona kombinacija optereenja koja daje najmanje utjecaje, ali je meutim nepovoljnija zbog njegovog trajanja. To znai da je potrebne dokaze nosivosti nuno provesti za sve kombinacije optereenja. Izuzeti su sluajevi kod kojih je mjerodavna kombinacija optereenja jednoznano vodljiva. Tako e na primjer pri jednakim mjerodavnim razredima trajanja optereenja (i s tim jednakim Kmod) stalno biti mjerodavna kombinacija optereenja, koja daje vee statike veliine.

2.4 Karakteristike materijala

2.4.1 Openito

U HRN U.C9.200 i U.C9.300 uvedene karakteristike materijala u vidu doputenih napona i krutosti rezultat su promatranja na izvedenim objektima. Pri utvrivanju doputenih veliina koritene su razliite metode promatranja, tako da nije postojao jedinstveni kriterij izmeu doputenih napona i vrstoe. U Europi postoji gotovo neprebrojivo mnogo propisa za klasificiranje drva kao i vrsta samog drva. Cilj jedinstvenog europskog prostora morao je pronai jedinstveni kriterij klasificiranja. Na taj se nain dobiva i preglednija paleta proizvoda na tritu, U mnogim zemljama to e biti teko provesti, poglavito tamo gdje su jaki nacionalni propisi i norme. Zbog toga u nacionalnim prostorima mnogih zemalja nee se mnogo promijeniti, jer e zadrati svoje tradicionalne proizvode. Za tvrtke suprotno tome usmjerene na izvoz, vrijede jedinstveni kriteriji koji postaju neizbjeni. U EC5 su opisane karakteristike materijala (vidi poglavlje 2.4.3.) koje su sve odreene jedinstvenim normiranim kriterijima. Tako definirane veliine mogu se usporeivati i jednoznano primijeniti. Za nosive i konstrukcije za stabilizaciju prema EC5 moe se uporabiti: PD,LLD, perploe, ukoene i ploe vlaknatice. Zahtjevi za ove materijale na bazi drva su jedinstveno regulirani, tako da ih se moe oznaiti kao normirane materijale. Za nove materijale, kao npr. furnirske uslojene ploe za koje jo ne postoje norme, mogu se dobiti europska tehnika odobrenja za stavljanje u promet.

2.4.2 Karakteristine vrijednosti

Nazivne vrijednosti vrstoe i krutosti utvruju se ispitivanjima pri definiranoj vrsti utjecaja na koji je materijal u graevini izloen. Takoer se moe utvrditi usporedbom slinim vrstama materijala na bazi drva ili poznatim odnosima razliitih karakteristika. Drvo je prirodni graevinski materijal nastao u prirodi rastom stabla pri razliitim prirodnim uvjetima, Zbog toga, ne postoje jedinstveni uvjeti za nastajanje istih vrijednosti vrstoe i modula elastinosti.

Slika 2.4. Raspodjela karakteristika materijala (5% fraktila x05 i srednje vrijednosti xmean). To znai da njihova vrijednost jako varira i pri ispitivanju uzoraka pokazuje veliko rasipanje rezultata (slika 2.4.).

Svrsishodno je pri dimenzioniranju imati vrste vrijednosti karakteristika materijala, a ne statistike; potrebno je lepezu razliitih vrijednosti na odreeni nain karakterizirati. U okviru europskih normi to je uinjeno tzv. karakteristinim vrijednostima gdje se u naelu podrazumijevaju dvije vrijednosti: - 5% fraktil odgovara vrijednosti statistike raspodjele koju se promatra, koja e samo u 5% sluajeva biti manja od oznaene. 5% fraktil je dakle donja granina vrijednost jedne karakteristike, koja u 95% sluaja nee biti manja. Karakteristina vrijednost se prema tomu utvruje ispitivanjima na probnim uzorcima, koji su ispitani pri 5 minutnom trajanju odreenog utjecaja, a uzorak je u stanju ravnotee vlanosti u mikroklimi s 20 oC i 65% relativne vlanosti. Isto vrijedi i za utvrivanje mase drva. - srednja vrijednost karakteristike materijala xmean neke statistike raspodjele je srednja vrijednost svih ostvarenih probnih uzoraka. Pri simetrinoj raspodjeli ta e vrijednost biti prebaena, ili podbaena u polovini ostvarenih sluaja. Uporaba opisanih karakteristinih vrijednosti je prikazana u tablici 2.6. Tablica 2.6. Uporaba karakteristinih vrijednosti materijala pri dimenzioniranju
Sluaj dimenzioniranja Granino stanje nosivosti vrstoe krutosti mase Granino stanje uporabljivosti krutosti mase Karakteristina vrijednost

5%-fraktil

srednja vrijednost 5%-fraktil

Budui da u EC5 nee biti dane karakteristine vrijednosti materijala, vrijednosti koje se daju u nastavku su iz njemakih NAD, odnosno DIN-a.

Odnosi napon-deformacija Kako se karakteristine vrijednosti uzimaju s pretpostavkom linearnog odnosa napona i deformacija, proraun i dimenzioniranje pojedinog elementa mora uslijediti pri takvom linearnom odnosu. Za elemente koji su istovremeno izloeni tlaku i savijanju smije se usvojiti nelinearni zakon materijala (elastino-plastino). Proraunski modeli U naelu se ponaanje konstrukcije kroz proraun optereenja izvodi s linearnim zakonom materijala (elastini odnos). Kod statiki neodreenih konstrukcija kao i kod ostalih oblika konstrukcija koje mogu utjecaje preraspodijeliti, doputeno je uporabiti elasto-plastian postupak za odreivanje raspodjele napona u elementima.

Puno drvo (PD) Karakteristine vrijednosti punog drva dane su u tablici 2.7, a preuzete su iz DIN normi. Svaka drava moe u okviru nacionalnih dokumenata primjene (NDP) za materijale dati svoje karakteristine vrijednosti, utvrene po jedinstvenim propisanim kriterijima. Tablica 2.7. Puno drvo; karakteristine vrijednosti vrstoe i krutosti u N/ mm 2 , karakteristina masa u kg/ m 3 (NAD: Tablica 3.2-1)
Klase prema DIN 4074 T1 S 10/ S 7/ 1) 1) MS 17 S 13 MS 13 1) 1) MS 7 MS 10 16 24 30 35 40 fm, k 2) 0 14 18 21 24 ft, 0, k 3) 0 0,2 0,2 0,2 0,2 ft, 90, k 17 21 23 25 26 fc , 0, k 4 5 5 5 6 fc , 90, k 1,8 2,5 2,5 3 3,5 fv, k 8000 11000 12000 13000 14000 E0, mean 5400 7400 8000 8700 9400 E0,05 270 370 400 430 470 E90, mean 180 250 270 290 310 E90, 05 500 690 750 810 880 Gmean 330 460 500 540 590 G05 350 380 380 400 420 k Vrijednosti u ovoj tablici vrijede za graevinsko drvo sljedeih botanikih vrsta: smreka, bor, jela, 1) strojno klasificirano drvo, raspoloivost ove klase treba provjeriti na tritu 2) za MS 7 vrijedi: ft, 0, k =10 N/mm
2

3) za MS 7 vrijedi: ft, 90, k =0.2 N/mm

Klasifikacija drva mora se obaviti u klase. Nosivi jednodijelni elementi moraju imati minimalne dimenzije od 24 mm debljine i 14 cm2 povrine presjeka (za letve 11 cm2 ), ako nisu potrebni vei presjeci zbog spajala. U tablici 2.7. dane su i klase za strojno klasificiranje (MS) klase. Konstruktor se mora prije projektiranja MS klase uvjeriti da takvo klasificiranje postoji. Iz tablice je takoer vidljivo da s veim klasama rastu vrstoe drva, ali to je znaajno i vrijednosti krutosti. Ovo se naroito reflektira pri dokazu deformacija. Takoer pri poveanju masa drva s veom klasom povlai vee vrijednosti za odreivanje nosivosti spajala. Karakteristine vrijednosti vrstoe na vlak i savijanje odnose se na uporednu visinu presjeka od 150 mm. Za visine presjeka manje od uporedne treba vrijednosti vrstoe mnoiti s faktorom:

(150 / h) 0, 2 k h = min . 1,3

(2.11)

Prema NAD vrijednosti vrstoa dane u tablici 2.7 ne treba modificirati, znai da je kh =1. Ovo se doputa radi prakse piljenja grae u srednjoj Europi, koja iskljuuje uinak djelovanja volumena elementa drva na vrstou. Ako se za spajanje elemenata drvenih konstrukcija primjenjuje zupasti spoj, on se ima izvesti prema DIN 68140.

Lijepljeno lamelirano drvo (LLD) Znanstvena istraivanja na polju lijepljenih lameliranih konstrukcija su najintenzivnija i donose nove rezultate, koji se stalno ugrauju u propise. To je posebno prisutno na rjeavanju strojnog klasificiranja drva, kako bi se izbjegao subjektivni utjecaj ovjeka. Strojno klasificiranje omoguuje piljenje tanjih lamela, ime se postie bolji pregled nad grekama drva koje se odstranjuju, a time se postie vea klasa od one koja se do sada vrednovala kao I klasa. Formiranje nosaa i karakteristine vrijednosti LLD dane su tablici 2.8 i 2.9. Dosadanji postupak dimenzioniranja doputao je uporabu dviju klasa drva (Klasa I. i II.). Ovo je bilo opravdano i zbog toga to se modul elastinosti nije mogao odrediti vizualnim nainom klasificiranja. Proraun napona mogao se provesti kao za homogeni puni presjek, takoer i onda kada su se primijenile dvije klase u jednom nosau. Prema DIN 4074 T1 dan je vei izbor klasa, naroito se otvaraju nove mogunosti kroz strojno klasificiranje. S ovim su povezane odreene promjene, koje se odraavaju na dimenzioniranje LLD. Ako se nosa formira od vie klasa koje sve imaju razliite module elastinosti, takav nosa se mora raunati kao spregnuti nosa od vie materijala. Da bi se izbjeglo nepotrebno poveanje posla pri dimenzioniranju, njemaki NAD je usvojio etiri klase vrstoe. Tako je s tim klasama mogue postupati u proraunu kao do sada tretirajui presjek kao homogen. Ove su klase dane u tablicama 2.8 i 2.9. U tablici 2.8. vidljivo je da prvi put postoje razlike kombiniranih i homogenih presjeka. Ta podjela omoguuje primjenu veih materijalnih konstanta u sluajevima kada je LLD samo od jedne klase, na primjer kod reetkastih nosaa, gdje su pojasnice od jedne vrste i klase drva, a tapovi ispune od druge. Ako se elementi po cijeloj visini presjeka izvode zupastim spojem, tada je isti potrebno izvesti prema DIN-u 68140.

Tablica 2.8. Lijepljeno lamelirano drva; karakteristine vrijednosti vrstoe i krutosti u N/mm2 , karakteristine vrijednosti mase u kg/ m3 (NAD: Tablica 3.3-1)
1) BS 11 k
2)

Lijepljeno lamelirano drvo-klase vrstoe 4) 4) BS 14 BS 16 h

3)

BS 18 k
2)

4)

2)

3)

h 36

3)

fm,g,k 28 32 24 fc,0,g,k 17,5 20,5 18,5 23 23,5 17 ft,90,g,k 0,45 0,45 0,45 fc,0,g,k 27,5 29 28 31 30,5 24 fc,90,g,k 5,5 5,5 5,5 fv,g,k 2,7 2,7 2,7 E0,g,mean 12500 13500 11500 E0,g,05 10000 10800 9200 E90,g,mean 420 450 380 E90,g,05 340 360 300 Gg,mean 780 840 720 Gg,05 620 670 580 g,k 410 410 430 430 410 1) indeks g lijepljeno lamelirano drvo 2) Kombinirano lijepljeno lamelirano drvo uz primjenu lamela iz dviju razliitih klasa 3) Homogeno lijepljeno lamelirano drvo uz primjenu lamela jedne klase 4) Poseban dokaz podobnosti proizvoaa za ostvarivanje zahtjeva proizvodnje zupastog spoja

25 0,45 32 6,5 3,2 14500 11600 480 380 900 720 450

Karakteristine vrijednosti vrstoe na vlak i savijanje odnose se na usporednu visinu presjeka od 600 mm. Za visine presjeka koje su manje od usporedne treba vrijednosti vrstoe mnoiti s faktorom: (600 / h) 0, 2 k h = min . (2.12) 1,15 Vrijednosti vrstoa dane u tablici 2.8. ne treba modificirati, to znai da je kh =1, a prema NAD. Na Prakom sastanku povjerenstva EUROCODE-a 5 1996. godine usvojene su karakteristike LLD dane u tablici 2.8a. Za klase u navedenoj tablici primjenjuju se izrazi (2.11) i (2.12). Ako se elementi po cijeloj visini presjeka spajaju zupastim spojem na mjestu spoja je potrebno karakteristine vrijednosti vrstoa smanjiti za 20%. Utjecaj kvrga u podruju spoja za klase BS 14, BS 16, BS 18 uzima se u obzir uzimanjem klase nie od primijenjene u proraunu. Univerzalni zupasti spoj ne smije se izvoditi s uporabnom klasom 3, ako se pravac vlakana u spoju mijenja.

Tablica 2.8a. Lijepljeno lamelirano drvo; karakteristine vrijednosti vrstoe i krutosti u N/mm2 , karakteristine vrijednosti mase u kg/m3
Klasa LLD fm,g,k fc,0,g,k ft,90,g,k fc,0,g,k fc,90,g,k fv,g,k E0,g,mean E0,g,05 E90,g,mean Gg,mean g,k Lijepljeno lamelirano drvo-klase vrstoe GL24h GL28h GL32h 24 28 32 16,5 19,5 22,5 0,4 0,45 0,5 24 26,5 29 2,7 3 3,3 2,7 3,2 3,8 11600 12600 13700 9400 10200 11100 390 420 460 720 780 850 380 410 430 GL36h 36 26 0,6 31 3,6 4,3 14700 11900 490 910 450

Tablica 2.9. Slog lamela kod LLD u suglasnosti s tablicom 2.8 (NAD: Tablica B.1-1)
Klasa lamela BS 11 k Lijepljeno lamelirano drvo-Klasa vrstoe BS 14 BS 16 h k h BS 18 k MS 17 MS 13 h MS 17 MS 17

Vanjske S 10 S 13 S 13 MS 13 MS 13 lamele Unutranje S 10 S 10 S 13 MS 10 MS 13 lamele 1) inae 1/6 visine nosaa s dviju strana, ali najmanje dvije lamele

2.4.3 Uporabne klase Za vrijeme uporabe objekta u drvu se uspostavlja ravnotea vlanosti koja je ovisna o mikroklimi prostora. Vlanost drva ima veliki utjecaj na mehanika svojstva drva, to se pri dimenzioniranju mora uvaiti. Zbog toga su u EC5 (tablica 2.10) uvedene uporabne klase. Tablica 2.10. Uporabne klase
Uporabna klasa 1 2 3 Ravnotena vlaga u drva u12% u20% u>20%

Primjeri za uporabne klase su dani u tablici 2.11. Uporabne klase zajedno s klasama trajanja optereenja koriste se pri odreivanju koeficijenata modifikacije kmod i deformacije kdef. Tablica 2.11. Uporabne klase s primjerima (usporedi EC5: dio 3.1.5)
Uporabne klase 1 Ravnotena vlaga u drvu u12% Mikroklima prostora 20C i 65% rel. vlage zraka, koja moe biti samo nekoliko tjedana u godini prekoraena 20C i 85% rel. vlage zraka, koja moe biti samo nekoliko tjedana u godini prekoraena Mikroklimatski uvjeti koji dovode do poveanja vlage drva Primjer Grijani prostori

2 3

u20% u>20%

Natkrivene konstrukcije Konstrukcije izloene atmosferilijama

2.4.4 Materijalni koeficijenti za dimenzioniranje Isto kao i kod utjecaja, karakteristine vrijednosti materijala ne mogu se primijeniti bez modifikacije. Karakteristine vrijednosti materijala odreuju se ispitivanjima u definiranoj (referentnoj) mikroklimi 20C i 65% relativne vlanosti te 5-minutnom trajanju optereenja. Razliiti uvjeti od referentnih moraju se pri dimenzioniranju uvaiti modifikacijama. Vrijednosti materijalnih konstanta za dimenzioniranje (Xd) dobiju se kroz sljedee modifikacije karakteristinih vrijednosti (Xk): (2.13) Xd= kmod Xk/ M gdje je: parcijalni koeficijent sigurnosti M kmod faktor modifikacije, koji uvaava utjecaj trajanja optereenja i vlanosti drva na njegova mehanika svojstva. Ova dva faktora e se u nastavku poblie objasniti.

2.4.5 Parcijalni koeficijent sigurnosti M Parcijalni koeficijenti sigurnosti su dani u tablici 2.12. Vidljivo je da se pri dokazu uporabljivosti karakteristine vrijednosti materijala ne moraju smanjivati. Tako se na primjer smije kao raunska uporabiti srednja vrijednost modula elastinosti. Tablica 2.12. Parcijalni koeficijenti sigurnosti materijala (EC5: Tablica 2.3.3.2)
Situacija dimenzioniranja Granino stanje nosivosti Drvo i materijali na bazi drva elik u spojevima Granino stanje uporabljivosti Parcijalni koeficijent

M
1,3 1,1 1,0

2.4.6 Utjecaj trajanja optereenja i uporabne klase; kmod i kdef faktori EC5 za promatranje utjecaja optereenja i mikroklime uvaava dva postupka kako je dano u tablici 2.13. Tablica 2.13. Uporaba faktora za uvaavanje trajanja optereenja i mikroklime prostora
Sluaj dimenzioniranja Granino stanje nosivosti Granino stanje uporabljivosti Faktor kmod kdef

Pri dokazu nosivosti mehanike karakteristike materijala direktno e se modificirati faktorom kmod prema tablici 2.14. Tablica 2.14. Faktor modifikacije kmod
Materijal / Klasa trajanja utjecaja 1 Uporabna klasa 2 3 Puno drvo i LLD, Furnirske graevinske ploe stalno 0,60 0,60 dugo 0,70 0,70 srednje 0,80 0,80 kratko 0,90 0,90 vrlo kratko 1,10 1,10 Pri kombinaciji utjecaja koji pripadaju razliitim klasama trajanja, smije se kmod uzeti za utjecaj najkraeg trajanja

0,50 0,55 0,65 0,70 0,90

To vrijedi za karakteristike vrstoe kao i krutost (npr. pri dokazu po teoriji II reda). Od modifikacije su izuzete vrijednosti mase drva.

Tablica 2.15. Vrijednosti faktora deformacija kdef za graevinsko drvo, materijale na bazi drva i spojeve. (EC5 Tablica 4.1)
Materijal/ Klasa trajanja utjecaja 1 Puno drvo i LLD, 0,60 0,80 stalno 0,50 0,50 dugo 0,25 0,25 srednje 0,00 0,00 kratko Kod punog drva koje u trenutku ugradnje ima vlanost blizu podruja zasienja vlakanaca, a u ugraenom stanju moe isuiti, treba kdef za 1,00 poveati. Pri kombinaciji optereenja, koja pripadaju razliitim klasama trajanja utjecaja, treba komponente progiba iz razliitih utjecaja pomnoiti sa pripadajuom vrijednosti za kdef 2,00 1,50 0,75 0,30 Uporabna klasa 2 3

1)

Suprotno tome, pri dokazu uporabljivosti poetne vrijednosti pomaka odreuju se nemodificiranim karakteristikama krutosti materijala (M =1, kmod =1). Promijenjeni uvjeti optereenja i mikroklime ovdje e se uvaiti preko faktora deformacije k def prema tablici 2.15 u koga je ukljueno puzanje elemenata i spajala.

2.5 Oslabljenja presjeka

Oslabljenja presjeka moraju se raunski uzeti u obzir. U odreenim sluajima to nije potrebno: -kod nebuenih avala promjera do 6 mm -kod simetrino rasporeenih rupa u tlanim elementima (trnovi, vijci, avli) -kod rupa u tlanoj zoni elementa koja je ispunjena materijalom ija je krutost vea od krutosti drva Kod odreivanja efektivnog presjeka treba uzeti u obzir sva oslabljenja koja se nalaze unutar podruja min a/2, gdje je (min a) najmanji razmak spajala. Ako se pojavljuju istovremeno razliita spajala preporua se za (min a) uzeti najveu vrijednost. Primjer za promatranje oslabljenja presjeka dan je na slici 2.5.

Slika 2.5. Primjeri oslabljenja presjeka. (min a=najmanji razmak spajala; T=trn; O=oslabljenje)

3. DOKAZ UPORABLJIVOSTI
3.1 Openito
Dokazom uporabljivosti treba dokazati da nee doi do deformacija (progiba) i oscilacija, koje mogu prouzroiti oteenja (obloga, buke, prozora) ili utjecati na normalnu funkciju graevine. U EC5 su samo oscilacije stropova regulirane. Kako je u poglavlju 2.3.3 i 2.3.5 objanjeno, kod dokaza uporabljivosti e se parcijalni koeficijenti sigurnosti za utjecaje (G, G) kao i parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijal (M) uzeti jednako 1. Pored toga mogu se uporabiti manji koeficijenti kombinacije (1) za promjenljive utjecaje (usporedi tablice 2.2 i 2.3). Globalna sigurnost u odnosu na uporabljivost na taj nain manja je nego pri dokazu nosivosti. Naravno, ovo se moe objasniti razliitim uincima oteenja.

3.2 Deformacije
3.2.1 Deformacije elemenata graevine EC5 doputa provesti dokaz deformacija elemenata sa srednjim koeficijentom krutosti (vidi tablicu 2.6). Ovdje e se prvo proraunati poetna elastina deformacija uinst. Kroz uporabu srednjeg modula elastinosti uvaeni su laboratorijski uvjeti njegova ispitivanja pri 5. minutnom optereenju te 20C i 65% relativne vlanosti mikroklime kojoj je uzorak izloen. Konana deformacija u fin proraunava se tada uvaavajui uvjete u objektu (trajanje optereenja, mikroklima prostora) pomou koeficijenata kdef: (3.0) ufin= uinst (1+kdef ) ufin = konana deformacija uinst = poetna elastina deformacija = faktor uvaavanja teenja (vidi tablicu 2.15). kdef Za razliku od dosadanjeg postupka dimenzioniranja po EC5 mora se teenje materijala uvijek uvaavati. Ako postoji kombinacija utjecaja s razliitom duinom trajanja, a time i razliitim faktorima kdef, tada se komponente progiba iz razliitih utjecaja proraunavaju s pripadajuim faktorima kdef. Ako postoji element izraen od materijala s razliitim koeficijentima teenja (npr. sastavljeni presjek od punog i ukoenog drva), smije se konana deformacija radi pojednostavljenja proraunati s promijenjenim faktorom krutosti. Taj se faktor dobiva na taj nain da se svaki modul krutosti podijeli s pripadajuom vrijednosti (1+kdef).

3.2.2 Klizanja spajala (meusobni pomak elemenata u spoju) Kao i kod elemenata graevine prvo se proraunava poetna elastina deformacija uinst , koja se dobiva na osnovi sile Fd i poetnog modula klizanja Kser spajala kao: (3.1) uinst = Fd / Kser gdje je: = poetna elastina deformacija, uinst = vrijednost za dimenzioniranje sile koja djeluje na spajalo, Fd = poetni modul klizanja spajala, prema tablici 3.1. Kser Kod trnova treba poetno klizanje uinst poveati za 1 mm. Konana vrijednost klizanja spajala ufin proraunava se kao: (3.2) ufin = uinst (1+ kdef) gdje je: = konana deformacija ufin = faktor deformacije (tablica 2.15). kdef Kod trnova treba konanu deformaciju u fin poveati za 1 mm, pri emu se treba uzeti odgovarajua vrijednost u inst za trnove. Konana deformacija spoja elemenata s razliitim karakteristikama teenja (k def,1 i k def,2) proraunava se izrazom: ufin = uinst (1 + k def ,1 ) (1 + k def , 2 )

Tablica 3.1. Vrijednosti za poetni modul klizanja Kser za tapasta spajala (EC5: Tablica 4.2); k u kN/m3 i d u mm.
Vrsta spajala Trnovi, vijci, bueni avli avli (nebueni) Klamfice Drvo-drvo materijal na bazi drva-drvo elik-drvo k k k
1,5

d/20
0,8

1,5

d /25 d /60
0,8

1,5

Za vijke se moe primijeniti poetni modul klizanja trnova. Kod dijelova konstrukcije s razliitim vrijednostima masa k,1 i k,2 treba za k staviti vrijednost k =

k ,1 k , 2

3.2.3 Granine vrijednosti progiba DIN 1052 dio I definira granine veliine progiba kao obavezne, EC5 meutim odgovarajue vrijednosti preporua. Razlika je i u tome to EC5 dokaz progiba trai samo tamo gdje je to umjesno. Na taj nain se projektantu konstrukcije daje vea odgovornost, to znai, da se od njega oekuje da dobro poznaje osjetljivost svih dijelova graevine na progibe. To ve due vrijeme vrijedi u betonu i eliku te je ovo samo podeavanje EC5 prema ostalim materijalima, EC5 razlikuje tri dijela progiba (slika 3.1) Pri proraunu ukupnog progiba unet smije se izvedeno nadvienje u0 uzeti u raun s punom vrijednosti i odbiti od ukupnog progiba: (3.4) unet = u1 + u2- u0 unet = ukupan progib u odnosu na os nosaa Granine vrijednosti progiba dane su u tablici 3.2.

u0

u1 u2

u0 u net

u0 = nadvienje u neoptereenom stanju, u1 = progib od stalnog optereenja (G) u2 = progib od promjenljivog optereenja (Q) Slika 3.1. Dijelovi progiba nosaa (EC 5: slika 4.3.1).

Tablica 3.2. Preporuljive granine vrijednosti progiba

u0

u1 u2

u0 u net

u2,fin ili unet,fin ili

1/200 1/100 kod konzola 1/200 1/100 kod konzola

l= raspon nosaa ili konzole Spregovi: Ukupni progib Progib samo od qd uukupno 1/500 uqd 1/700

EC5 predvia dva sluaja u kojima treba dokazati progib: - u sluajima, kada ja potrebno elastine poetne progibe u2,inst od promjenljivog optereenja ograniiti, ako se ne zahtijevaju posebni uvjeti, preporua se granini progib 1/300 (1/150 za konzole). Ovaj dokaz moe doi u obzir ako npr. preveliki progibi mogu uzrokovati trajna oteenja na nenosivim dijelovima graevine. - u sluajima kod kojih je potrebno krajnje progibe ograniiti (npr. ako preveliki progibi utjeu na koritenje graevine ili naruavaju njen izgled) preporuaju se granine vrijednosti progiba u2,fin i unet,inst 1/200 (1/100 za konzole). Zahtjevi za u2,fin bit e mjerodavni ako se u0 odabere vee nadvienje nego to je krajnji progib u1,fin od stalnog optereenja (znai u0- u1,fin >0 i unet < u2 ). Granine vrijednosti progiba vrijede takoer i za reetkaste nosae, a proteu se na ukupan raspon kao i na tapove izmeu vorova.

4. DOKAZ NOSIVOSTI ELEMENATA I KONSTRUKCIJA

4.1 Osnovni utjecaji
4.1.1 Vlak u pravcu vlakana Vlani napon je nastao pod djelovanjem vanjskog utjecaja, a pri uvaavanju postojeih oslabljenja presjeka, mora zadovoljiti sljedee uvjete: F (4.0) t ,0,d = t ,d f t ,0,d Anetto Jednostrano optereene elemente treba dimenzionirati na 1,5 puta uveanu vlanu silu. Jednostrano optereeni elementi su oni kod kojih je hvatite sile ekscentrino u odnosu na uzdunu os tapa. Taj se sluaj javlja uglavnom kod nastavka elemenata bez vezica. Razlika pri dimenzioniranju EC5 prema sadanjim HRN je u tome to se u proraun uvode vrijednosti za dimenzioniranje utjecaja (statike veliine) i otpor (vrstoa materijala).

4.1.2 Vlak okomito na pravac vlakana EC5 pretpostavlja u dokazu vlanog napona poprenu na pravac vlakana normalnih nezakrivljenih elemenata ravnomjerno rasporeen napon po volumenu V. Ovakav sluaj u praksi gotovo i nije mogu te je i ovaj postupak gotovo neprimjenljiv. Za jedan dakle ravnomjerno optereen volumen V (u m3) mora se zadovoljiti slijedei uvjet: za puno drvo: (4.1) t,90,d ft,90,d za LLD: t,90,d ft,90,d (V0/V)0,2 V ravnomjerno optereen volumen u m3 V0 usporedni volumen =0,01 m3 Dokaz poprenih vlanih napona kod zakrivljenih nosaa od LLD biti e izloen posebno (poglavlje 4.2.2.). gdje je: (4.2)

4.1.3 Tlak u pravcu vlakana Sljedei uvjet mora biti ispunjen: F c ,0,d = c ,d f c ,0,d A Mogunost izvijanja mora se takoer ispitati. 4.1.4 Tlak okomito na pravac vlakana Tlak okomito na pravac vlakana mora zadovoljiti sljedee: F c ,90,d = c ,d k c ,90 f c ,90,d a l A kc,90 Faktor poveanja kod tlane povrine gdje je duina leaja l 150mm (slika 4.1 i tablica 4.1).

(4.3)

l1

(4.4)

Slika 4.1. Tlak popreno na pravac vlakana Tablica 4.1. Vrijednosti faktora kc,90
l 150 mm 150 mm > l 15mm 15 mm >l l1150 mm 1 1 1 a100 mm 1 l1>150 mm a<100 mm. 1

1+

150 l 170
1,8

1+

a (150 l ) 17000

1+a/125

4.1.5 Tlak pod kutom prema pravcu vlakana Tlani napon pod kutom prema pravcu vlakana (slika 4.2) treba zadovoljiti sljedei uvjet: c , ,d k c , f c ,0,d (4.5) gdje je: 1 (4.6) k c , = f c ,0,d 2 2 sin + cos f c ,90,d

sC,a

a
Slika 4.2. Napon pod kutom prema pravcu vlakana

4.1.6 Savijanje Sljedei uvjeti moraju biti ispunjeni:

m, y ,d
f m , y ,d

+ km

m , z ,d
f m, z ,d

(4.7)

km

m, y ,d
f m, y ,d

m , z ,d
f m, z ,d

(4.8)

gdje je: km = 0,7 za pravokutne presjeke = 1,0 za ostale presjeke m,y,d i m,z,d su vrijednosti napona na savijanje za dimenzioniranje oko glavnih osi presjeka (slika 4.3), a fm,y,d i fm,z,d su odgovarajue vrijednosti vrstoe za dimenzioniranje. Mogunost prevrtanja (izboavanja) treba takoer dokazati.
z y

x y z

Slika 4.3. Koordinatni sustav nosaa

4.1.7 Posmik Mora biti zadovoljeno: d fv,d Ako postoji koncentrirana sila u blizini leaja (x 2h), tada je potrebno samo jedan dio rezultirajue poprene sile staviti u proraun, a reducirano prema utjecajnoj liniji: Qv,red = kv,red Qv gdje je: kv,red koeficijent redukcije prema utjecajnoj liniji, Qv teoretska poprena sila F prema statikom proraunu. (4.9) (4.10)

F h

V 2h
Utjecajna linija za V

Qv

kv,redQv Reducirana utjecajna linija

Slika 4.4. Reducirana utjecajna linija za pojedinanu silu

4.1.8 Nosa s oslabljenjem na leaju Kod nosaa koji su s donje strane oslabljeni treba kontrolirati koncentraciju napona u podruju oslabljenja. Ovdje se prvi put razmatra utjecaj veliine nosaa preko visine h (utjecaj volumena). Prema njemakim NAD ovaj dokaz treba ograniiti na sluaje s = he/h 0,5 i x/h 0,4. Dokaz posminog napona proraunava se na aktivnu visinu presjeka he (reducirana), slika 4.5. Sljedei se uvjeti moraju prekontrolirati: V d = 1,5 k v f v,d (4.11) bhe kod gore oslabljenog nosaa (slika 4.5b), kv =1,0 1 k v = min kod dolje oslabljenog nosaa (slika 4,5a). (4.12) k v ,90 k i -faktor kod pravokutnog oslabljenja (slika 4.5a): kn k v ,90 = x 1 2 h (1 ) + 0,8 h -faktor kod kosog oslabljenja (slika 4.5a): 1,1 i 1,5 ki = 1 + h (4.13)

-mjera za energiju loma: kn h x i =5,0 za puno drvo =6,5 za LLD =visina presjeka u mm = he/h 0,5 = razmak leajne reakcije i poetka oslabljenja s x/h 0,4 = nagib oslabljenja 1/ tg a) b)

he

h-he

he

V
x i(h-he)

Slika 4.5 Nosa oslabljen na leaju: a) dolje, b) gore

4.1.9 Torzija Torzijski naponi elementa moraju ispuniti sljedei uvjet: tor,d fv,d (4.15)

fv,d je identino vrijednosti za dimenzioniranje pri posmiku. Prema opoj teoriji elastinosti maksimalni napon torzije tor za pune presjeke mogu se izraunati izrazom: 2T za krune presjeke, (4.16) tor = r3 T tor = za pravokutne presjeke, (4.17) hb 2 gdje je: T moment torzije r radijus krunog presjeka faktor ovisan o odnosu h/b, prema Timoenku:
h/b 1,00 0,208 1,50 0,231 1,75 0,239 2,00 0,246 2,50 0,258 3,00 0,267 4,00 0,282 6,00 0,299 8,00 0,307 10,00 0,313

0,33

Najvei napon torzije nastaje u sredini due stranice.

Kombinacija napona posmika i torzije U nekim sluajima mogu u presjeku istovremeno nastati naponi posmika i torzije. Ograniene spoznaje do sada ne daju jednoznano rjeenje tog problema te zbog toga EC5 ovaj problem ne tretira. Za dokaz kombiniranog napona posmika i torzije u istom presjeku moe se primijeniti izraz:

tor ,d
f tor ,d

v ,d + f v ,d

??

tor ,d
f v ,d

y ,d + f v ,d

z ,d + f v ,d

(4.18)

ftor,d

vrijednost za dimenzioniranje koja je vea od vrijednosti za dimenzioniranje kod posmika

4.1.10 Vlak i savijanje Pri kombiniranom naprezanju vlaka i savijanja mora biti ispunjen sljedei uvjet:

t , 0,d
f t , 0,d

m, y ,d
f m , y ,d

+ km +

m , z ,d
f m, z ,d

1 1

(4.19) (4.20)

t , 0,d
f t , 0,d

+ km

m, y ,d
f m, y ,d

m, z ,d
f m, z ,d

t,0,d je vrijednost za dimenzioniranje pri vlanom naponu i ft,0,d je vrijednost za dimenzioniranje za vlanu vrstou. km = 0,7 za pravokutne presjeke, = 1,0 za ostale presjeke. Kod istovremenog djelovanja vlaka i savijanja vrijede linearni interakcijski odnosi. Ako nastupi dvoosno savijanje , samo jedna komponenta naprezanja djeluje punim intenzitetom, dok se druga korigira faktorom km .

4.1.11 Tlak i savijanje Pri kombiniranom naprezanju tlaka i savijanja, a bez dokaza stabilnosti, mora biti ispunjen sljedei uvjet:
c , 0,d f c , 0,d c , 0,d f c , 0,d c,0,d fc,0,d km m , y ,d m, z ,d + + km 1 f m, y ,d f m, z ,d
2 2

(4.21)

+ k m m, y ,d + m, z ,d 1 (4.22) f m , y ,d f m, z ,d je vrijednost za dimenzioniranje pri tlanom naprezanju i vrijednost za dimenzioniranje za tlanu vrstou, = 0,7 za pravokutne presjeke, = 1,0 za ostale presjeke. Kod istovremenog djelovanja tlaka i savijanja (bez dokaza izvijanja i izboavanja) nastaju nelinearni interakcijski odnosi kod kojih tlani naponi ne ulaze punom vrijednosti. Ovo se objanjava plastificiranjem tlane zone u graninom stanju. Mogunost izvijanja elementa treba kontrolirati (vidi poglavlje 4.3.1).

4.2 Trapezni, zakrivljeni i sedlasti nosai

Iz arhitektonskih te prostornih potreba esto se izvode lijepljeni lamelirani nosai oblika: trapezni, zakrivljeni ili sedlasti. Izvedbom ovih nosaa mogue je ostvariti potreban nagib krovne plohe ili vei unutranji prostor objekta, kao i niz drugih rjeenja. Zbog izvedbe projektiranog oblika nosaa dolazi do kosog presijecanja vlakana. Podruje sljemena sa zakrivljenim izvodnicama donjeg i gornjeg pojasa ili kombinirano, predstavlja naglu promjenu kontinuiteta nosaa. Koso zasijecanje lamela treba se izvoditi u tlanom dijelu nosaa optereenog na savijanje, da bi u vlanom dijelu lamele imale pravac vlakana drva. S obzirom na to da se u podrujima kosog zasijecanja vlakana te u podruju sljemena javljaju karakteristina naponska stanja s nelinearnom raspodjelom napona, moraju se promatrati teorijom anizotropnih ploa. Pri tom se mora uvaiti odnos E0/E90 te E0/G kao i koeficijent poprene kontrakcije. Radi pojednostavljena postupka za praksu mogu se naponi na savijanje linijskih nosaa korigirati odreenim faktorima. Ista je situacija i kod sedlastih i zakrivljenih nosaa jer se raspodjela napona na savijanje ne vri po linearnom zakonu.

4.2.1 Trapezni nosai

Kod trapeznih nosaa (slika 4.6) s pravcem vlakana paralelnim s jednom izvodnicom ruba nosaa i kutom nagiba 10 proraunava se rubni napon savijanja na ravnom rubu izrazom: 6M (4.23) m, 0,d = (1 + 4 tan 2 ) 2d f m ,d , bh te na kosoj izvodnici:
6M d (4.24) bh 2 Maksimalni naponi su na mjestu x, gdje je /x =0. Kada je optereenje nosaa kontinuirano, dobije se za x =l(1+h ap/h s).
A
a<10

m, ,d = (1 4 tan 2 )

A-A hap h

s,m,a,d

hs x l A b

s,m,0,d

Slika 4.6. Trapezni nosa.

Maksimalni rubni naponi na rubu sa zasjeenim vlaknima moraju ispuniti sljedei uvjet: m,,d f m,,d (4.25) gdje je kod tlanih napona u oslabljenom rubu: f m ,d (4.26) f m , ,d = f m ,d 2 2 sin + cos f c ,90,d Ako su rubni naponi na oslabljenom rubu vlani, treba u gornjem izrazu mjesto fc,90,d staviti fc,90,d.

4.2.2 Zakrivljeni i sedlasti nosai Kod zakrivljenih i sedlastih nosaa treba voditi rauna o sljedeem: -o utjecaju oslabljenog ruba nosaa, koji prema leajima smanjuje visinu presjeka. Utjecaj oslabljenog ruba mora se analizirati kao kod trapeznih nosaa. -nelinearnoj raspodjeli napona u podruju sljemena i -o nastanku poprenih vlanih napona u podruju sljemena koji nastaju zbog rezultirajuih sila. Visina nosaa h ap u sljemenu nosaa je: kod nosaa s ravnim donjim rubom. hap = ha + l tg / 2 kod nosaa sa zakrivljenim donjim rubom. Naponi savijanja u podruju sljemena moraju zadovoljiti sljedei uvjet: m,d k r f m ,d (4.27) kr = faktor umanjenja vrstoe zbog savijanja lamela prilikom proizvodnje lijepljenog lameliranog drva.
hap = ha + l (tg tg ) / 2 + rin (sin tg + cos 1)

U podruju sljemena naponi savijanja raunaju se izrazom: 6 M ap m , d = k1 2 bhap hap, r i prema slici 4.7
hap hap hap k 1 = k1 + k 2 r + k3 r + k 4 r gdje je: k1 = 1 + 1,4tg + 5,4tg 2 k 2 = 0,35 8tg k 3 = 0,6 + 8,3tg 7,8tg 2
2

(4.28)

(4.29) (4.30) (4.31) (4.32) (4.33)

k 4 = 6tg
2

1 kr = 0,76 + 0,001rin / t
t =debljina lamela

za rin / t 240 za rin / t 240

(4.34)

U podruju sljemena javlja se najvei popreni vlani napon koji mora zadovoljiti sljedei uvjet: 6 M ap 0, 2 t ,90,d = k p k dis (V0 / V ) f t ,90,d (4.35) 2 bhap gdje je: 2 hap hap k p = k5 + k6 (4.36) r + k7 r k 5 = 0,2tg (4.37) a) Sedlasti nosa s ravnim donjim pojasom

Podrucje sljemena V hap

sm st,90

hap

ha

0,5 hap 0,5 hap

hap/r=0

b) Sedlasti nosa sa zakrivljenim donjim pojasom

h=hap

Podrucje sljemena

ha rin l r=rin +0,5hap r

hap
sm

b
a=0

c) Zakrivljeni nosa
Podrucje sljemena V hap
sm st,90

hap

ha

0,5 hap 0,5 hap

hap/r=0

Slika 4.7. Tipovi nosaa

k 6 = 0,25 1,5tg + 2,6tg 2

(4.38)

k 7 = 2,1 tg 4 tg 2 (4.39) kdis =faktor korekcije radi nelinearne raspodjele napona u podruju sljemena. =1,4 za sedlaste nosae s ravnim donjim pojasom i zakrivljene nosae. =1,7 za sedlaste nosae s zakrivljenim donjim pojasom. = 0,01 m 3 usporedni volumen V0 V = volumen podruja sljemena u m 3 pod utjecajem poprenih vlanih napona. Kao najveu vrijednost volumena V treba staviti 0,75 Vb , gdje je Vb ukupan volumen nosaa. Proraun volumena pod utjecajem poprenih vlanih napona: -Kod sedlastih nosaa s ravnim donji pojasom (sl.4.7): 2 V = bhap (1 0,25tg ) (4.40)

Radi pojednostavljenja izraz u zagradi moe se staviti da je1, jer kod kutova 20 daje vrijednosti vee od 0,9, tako da je pogreka uglavnom manja od 2%, a k tome je na strani sigurnosti.

-Kod zakrivljenih nosaa prema slici 4.8: hr = [ha + (1 / 2 rin sin )(tg tg )]cos(( + ) / 2) a) koncentrino zakrivljeni nosa
V = V1 = bh 2
2 r

(4.41)

180

(0,5 + rin / hr )

v3 v2
(4.42)

v1

Slika 4.8. Dijelovi volumena zakrivljenog nosaa s poprenim vlanim naponom.

hr
a

rin
b) zakrivljeni nosa s konstantnom visinom = , V = V1 + V2 V2 = bhr2 (1 + rin / hr ) 2 (sin 2 tg + sin cos / 180 ) c) sedlasti nosa s promjenljivom visinom, V = V1 + V2 + V3
V3 = bh (1 + rin / hr ) sin (tg tg )
2 r 2 2

(4.43) (4.44) (4.45) (4.46)

4.3 Dokaz stabilnosti

4.3.1 Tlani elementi s izvijanjem Kod tlanih elemenata moraju se uzeti u obzir dodatni naponi savijanja koji nastaju zbog poetnih imperfekcija, zakrivljenja ili deformacija po teoriji II. reda. Treba provesti sljedei dokaz:

c ,0,d
kc

f c , 0,d
= koeficijent izvijanja (kao 1/ po starim HRN U.C9.200)

(4.47)

gdje je: kc

k = 0,5 (1 + c ( rel 0,5) + 2 ) rel c = 0,2 za puno drvo = 0,1 za LLD f c , 0,k f c , 0,k = rel = c ,crit 2 E 0,05

1 / k c = k + k 2 2 rel

(4.48) (4.49)

(4.50) (4.51)

c ,crit

2 E 0,05 = 2
= koeficijent vitkosti tapa

EC5 uvaava kapacitet rada drva u pravcu vlakana pri plastinim deformacijama te time omoguava veu nosivost u podruju vitkosti 30 80. Za vitkosti 30 (rel 0,5) dobije se kc=1, tako da nije potrebno provoditi dokaz izvijanja, nego dokaz iz poglavlja 4.1.11. U svim drugim sluajima dokaz se provodi prema poglavlju 4.3.3. Prema EC5 dokazuje potrebno provesti u pravcu glavnih osi inercije presjeka to znai za koeficijente vitkosti kc odrediti kc,y i kc,z . Pri jednoosnom savijanju (oko osi y) mora se uzeti u obzir i koeficijent kc,y za izvijanje oko osi z. Za sluaj dvoosnog savijanja treba poglavlju 4.3.3. staviti pune napone savijanja koji odgovaraju koeficijentu kc , dok se momenti savijanja koji djeluju okomito na ravninu izvijanja mnoe koeficijentom km.

4.3.2 Nosai optereeni savijanjem s izboavanjem

Poetne materijalne ili geometrijske imperfekcije nosaa optereenih na savijanje mogu uzrokovati njegovo izboavanje (slika 4.9). Potrebno je provesti dokaz izboavanja kako slijedi:

m,d

k crit gdje je:

f m ,d

(4.52)

1 k crit = 1,56 0,75 rel ,m 1 / 2 ,m rel f m,k rel ,m =

rel ,m 0,75 za 0,75 < rel ,m 1,4 za 1,4 < rel ,m

za

(4.53)

m ,crit

(4.54)

Za nosae optereene savijanjem pravokutnog presjeka moe se m,crit izraunati izrazom: b 2 E 0,05 Gmean (4.55) m,crit = l ef h E 0,mean

lef = duina nosaa u mm. Za nosa sa viljukastim leajima i konstantnim momentom savijanja lef je jednako rasponu l.

Slika 4.9. Izboavanje proste grede pri konstantnom momentu savijanja.

4.3.3 Nosai optereeni savijanjem i tlakom s izboavanjem U sluaju da je nosa optereen savijanjem i tlakom uz mogunost izboavanja potrebno je provesti dokaz stabilnosti prema:

c , 0,d

k c , y f c , 0,d

m , y ,d

k crit , y f m , y ,d

+ km +

m, z ,d

k crit , z f m , z ,d

1 1

(4.56) (4.57)

c , 0,d
k c , z f c , 0,d gdje je: km =0,7 =1,0

+ km

m, y ,d
k crit , y f m , y ,d

m, z ,d
k crit , z f m , z ,d

kod pravokutnih presjeka, kod svih ostalih presjeka.

4.4 Ravninski okviri i lukovi - dokazi prema teoriji II. reda

Geometrijske i strukturne imperfekcije sustava pri vrijednostima utjecaja za dimenzioniranje uzrokuju dodatne statike utjecaje, koji se moraju uzeti u obzir. Odstupanje izmeu teita presjeka projektiranog geometrijskoga sustava i stvarnog u praksi je realno. Nehomogenost materijala naroito drva, ima takoer za posljedicu imperfekciju teita presjeka u odnosu na projektirani poloaj. Teorijom II. reda preko poetnih imperfekcija simuliraju se mogue imperfekcije u stvarnosti. Pri dokazu nosivosti prema teoriji II. reda treba uzeti u obzir dodatne momente savijanja koji nastaju uslijed imperfekcija geometrijskog sutava. Poetne imperfekcije dodaju se na nedeformirani sustav ta proraunavaju statiki utjecaji uslijed njih. Iteraktivno se analiziraju elastine deformacije pri djelovanju vrijednosti utjecaja za dimenzioniranje. Teorija II reda ima slijedee prednosti: nije potrebno odreivati kritine napone kroz proraun faktora kc i kcrit , - nije potrebno proraunavati srednje sile spajala u spojevima radi imperfekcija, izvijanja i izboavanja, nije potrebno odreivati sile stabilizacije sustava, ako se radi trodimenzionalna simulacija grupe okvira ili lukova.

4.4.1 Poetne imperfekcije Moe se provesti dokaz sigurnosti nosivosti sustava po teoriji II. reda sa sljedeim pretpostavkama: -poetne imperfekcije (deformacije bez napona )treba tako uzeti da odgovaraju stvarno moguim poetnim poloajima sustava uslijed geometrijskih ili materijalnih imperfekcija. Treba promatrati poetni kosi poloaj stupova neoptereenog sustava pod kutom , kao i poetne imperfekcije e u sredini elementa deformirane osi u obliku sinusoide izmeu vorova. -za najmanje vrijednosti kuta (luna mjera) kosog postavljanja stupova sustava treba uzeti: =0,005 za h 5m (4.59) za h>5m (4.60) =0,005 5 / h Ovdje je h visina sustava, odnosno duina tapa u m. -najmanje vrijednosti poetnih ekscentriciteta e trebaju biti: e=0,003 l (4.61) gdje je l duina tapa.

Primjeri poetnih imperfekcija sustava dani su na slici 4.10.

Slika 4.10. Primjer poetnih imperfekcija okvira i lukova. a) nedeformirani sustavi, b) simetrino i c) nesimetrino deformirani

4.4.2

Materijalne konstante

Budui da se pri dokazu stabilnosti u stvarnosti radi o dokazu nosivosti, moraju se dokazi voditi s vrijednostima za dimenzioniranje kod krutosti. Pri proraunu deformacija mora se uzeti u obzir modul elastinosti drva (E) prema: E = E 0,05 f m,d / f m,k (4.62) gdje je: E0,05 karakteristini modul elastinosti. Za proraun deformacija spajala treba uzeti poetni modul klizanja prema: K 2 K u = k mod ser (4.63) 3 M gdje je: kmod prema poglavlju 2.4.6 odnosno tablici 2.14, M prema poglavlju 2.4.5 odnosno tablici 2.12. Kser = poetni modul klizanja za proraun deformacija (vidi tablicu 3.1). Moe se uoiti da je u osnovi potrebno voditi rauna o teenju deformacija kroz vrijeme. To znai da se proraunate poetne elastine deformacije pojedinih komponenata optereenja moraju poveati s odgovarajuim koeficijentom deformacija kdef. Znai da treba deformacije teenja pojedinih komponenata optereenja staviti kao dodatne imperfekcije.

4.5 Pojedinane potpore i spregovi

Konstrukcije s nedovoljnom krutou treba tako ukrutiti da se otkloni mogunost kolapsa ili prevelikih deformacija. Naponi od geometrijskih i strukturnih imperfekcija kao i od deformacija po teoriji II.reda (ukljuujui i komponente od klizanja spajala) moraju se analizirati. Za dimenzioniranje konstrukcije za ukruenje treba uzeti u obzir najnepovoljniju kombinaciju iz strukturnih imperfekcija i deformacija prema teoriji II. reda. 4.5.1 Pojedinane potpore Za pojedinanu potporu tlanih tapova te nosaa optereenih na savijanje (slika 4.11) moraju se kao minimalne vrijednosti za dimenzioniranje staviti sljedee sile Fd: Fd=Nd/50 za puno drvo (4.64) Fd=Nd/80 za lijepljeno lamelirano drvo (4.65) Kod tlanih tapova Nd uzima se kao srednja vrijednost za dimenzioniranje uzdune sile. Pri tom odstupanja (beznaponsko poetno zakrivljenje) izmeu pojedinanih potpora ne smiju prei vrijednosti a/500 za lijepljeno lamelirano drvo i a/300 za ostale tapove (a=razmak pojedinanih potpora).

Slika 4.11 Primjeri potpora tlanih tapova. Svaka potpora mora imati minimalnu krutost C: 2 EI C = ks a3 gdje je: k s = 21 + cos m m = broj polja s duinom a a = razmak pojedinih potpora EI

(4.66)

(4.67)

= krutost pri savijanju u pravcu podupiranja s modulom elastinosti E prema poglavlju 4.4.2. Vrijednost za dimenzioniranje Fd za tlani pojas nosaa optereenog na savijanje izraunati prema izrazu: sa: Nd = (1-kcrit)Md / h kcrit koeficijent izboavanja prema poglavlju 4.3.2 (u osnovi neukrueni nosa), Md vrijednost za dimenzioniranje najveeg momenta savijanja, h visina nosaa (4.68)

4.5.2 Spregovi Niz n paralelnih nosaa optereenih savijanjem ili reetkastih, za bono ukruenje u tokama A, B, itd. (slika 4.12) potrebno je dimenzionirati spreg za ukruenje dodatno horizontalnim utjecajima (npr. vjetar) na kontinuirano optereenje qd: nN d (4.69) q d = k1 30 l gdje je: 1 k1 = min (4.70) 15 / 1 Nd je vrijednost za dimenzioniranje, srednja vrijednost uzdune sile u nosau, l ukupna duina nosaa u m, n broj nosaa koji se ukruuju. Za nosae optereene savijanjem pravokutnoga pop. presjeka treba silu Nd odrediti izrazom (4.68)

Slika 4.12. Puni ili reetkasti nosai s bonom ukrutomspregom.

Horizontalni proraunski progib sprega za ukruenje pri samostalnom djelovanju optereenja qd ne treba prijei vrijednost od uges 1/700. Ukupni horizontalni proraunski progib sprega za ukruenje pri djelovanju optereenja qd i ostalih utjecaja ne treba prijei vrijednost od uges1/500. Ako je vie jednakih paralelnih elemenata meusobno bono spojeno mogu se vrijednosti za dimenzioniranje nosivosti elemenata poveati faktorom kls.

Ukoliko se ne provodi toniji dokaz moe se za elemente i sustave raspodjele iz tablice 4.2 uzeti da je kls=1,1 s pretpostavkom da: -je sustav za raspodjelu stalnog i promjenljivog optereenja dimenzioniran na isto, -svaki element sustava za raspodjelu prelazi minimalno preko dva polja i da su njihovi spojevi meusobno pomaknuti. Tablica 4.2. Opis elemenata i sustava za raspodjelu.
Element Nosa ravnog krova ili stropa (raspona do 6 m) Reetkasti nosai u krovovima (raspona do 12 m) Gredice (raspona do 6 m) Gredice u stijenama (visine do 4 m) Sustav za raspodjelu Oplata ili opav Letve, gredice ili opav Krovne letve ili opav Prag i naglavna greda s najmanje opavom s jedne strane

6. JEDINICE I OZNAKE
6.1 Jedinice
U smislu ISO 1000 rabe se SI jedinice. Za statike proraune preporuuju se sljedee jedinice: -za sile i optereenja :kN, kN/m, kN/m2 -specifine mase (gustoa) :kg/m3 -specifine teine :kg/m3 -naponi i vrstoe :N/mm2=MN/m2=1MPa -momenti (momenti savijanja) :kN/m

6.2 Simboli
Kratice PD LLD CEN DIN EC5 EN ENV NDP NAD puno drvo lijepljeno lamelirano drvo Comite Europeen de Normalisation Deutsches Institut fur Normung Eurocode 5(za drvene konstrukcije), ENV 1995-1-1 Europske norme Europske prednorme Nacionalni dokumenti primjene Njemaki nacionalni dokumenti primjene za EC5

Glavne oznake A C E F G K M R Q S V X a b,l d f h i k l m Naroiti utjecaj, povrine Nazivne vrijednosti, konstante (constant) Uinak djelovanja sile (effect of action), modul elastinosti Utjecaj (force) Stalni utjecaj, modul posmika Modul klizanja Moment, moment teenja elika kod spajala Otpornost (resistance) Promjenljivi utjecaj Statika veliina presjeka (strain) Volumen Proizvoljna karakteristika Razmak (duina) irina, duina Promjer Otpornost (u pravilu vrstoa), vlastita frekvencija visina strmina (1:i) Faktor Duina Masa q r t u v

Kontinuirano optereenje Promjer Debljina drva,dubina utiskivanja spajala (thickness) Vlanost drva, deformacija Brzina reakcije Kut izmeu pravca sile i vlakana drva Faktor poetnog krivljenja, odnos vrstoa po omotau rupe Parcijalni koeficijent sigurnosti (gama) Vitkost (lambda) Poetni kosi poloaj (fi) Faktor kombinacije optereenja (psi) Vrijednost ovisna o materijalu kod dokaza izboavanja (kapa) Naprezanje, napon (sigma) Modalni stupanj priguenja (zeta) Gustoa (ro)

Indeksi A F G M Q ap c crit d def dis ef f fin h in inst k l Naroiti utjecaj Utjecaj (force) Stalni utjecaj Materijal Promjenljivi utjecaj Prvi (apex) Tlak (compression) Kritina vrijednost (critical) Vrijednost za dimenzioniranje (design) Deformacija (deformation) Raspodjela poprenih vlanih napona u podruju sljemena (distribution) Efektivna vrijednost (effective) Frekvencija Konana vrijednost deformacije u (final) Visina, tlak po omotau rupe kod spajala Unutranji promjer Poetna vrijednost deformacije u (instantaneous) Karakteristino Rubni napon na savijanje u sljemenu (lengthwise) mean m mod n net p r red rel ser t tor u v vol 0,90 5 Srednja vrijednost Moment savijanja (bending moments) Modifikacija Faktor kod oslabljenja (notched beams) Neto Popreni vlani naponi u presjeku kroz sljeme (prependicular) Savijanje/zakrivljenje lamela Faktor redukcije Relativna vrijednost, usporedna (relative) Poetna vrijednost modula klizanja K (serviceability) Vlak (tension) Torzija Vlana vrstoa elika (ultimate) Posmik odnosno prerez Volumen Kut kut izmeu sile i pravca vlakana 5% fraktil

Objanjenje vanijih karakteristika PD i LLD fm,k ft,0,k ft,90,k fc,0,k fc,90,k fv,k E0,mean E0,05 E90,mean E90,05 Gmean G05 k karakt. vrstoa na savijanje vlaknima (5%-fraktil) karakt. vlana vrstoa vlaknima (5%-fraktil) karakt. vlana vrstoa vlaknima (5%-fraktil) karakt. tlana vrstoa vlaknima (5%-fraktil) karakt. tlana vrstoa vlaknima (5%-fraktil) karakt. posmina i torzijska vrstoa (5%-fraktil) srednji modul elastinosti vlaknima 5%-fraktila modula elastinosti vlaknima srednji modul elastinosti na vlakna 5%-fraktila modula elastinosti na vlakna srednji modul posmika 5%-fraktila modula posmika karakt. masa (5%-fraktil)