METODA POMAKA

Metoda pomaka je metoda prorauna statiki neodreenih sustava u kojoj su nepoznanice translacijski i rotacijski pomaci odabranih toaka nosaa koje nazivamo vorovima. vor - toka u kojoj se spajaju dva ili vie tapova, ili kraj tapa
Y

F1
1 2

q
3

F2
4

Svaki vor u ravnini ima tri neovisna pomaka:

Ui - pomak vora i na pravcu osi X Vi - pomak vora i na pravcu osi Y i - zaokret poprenog presjeka u voru i oko osi Z
Svi tapovi koji su kruto spojeni u jednom voru imaju u njemu jednake pomake.

i j ij ik k

il

ij = ik = il = i

Tona metoda pomaka: sva tri pomaka vora uzimaju se kao nepoznanice Inenjerska metoda pomaka (priblina metoda pomaka): broj nepoznanica se smanjuje jer se zanemaruju uzdune deformacije ravnih grednih elemenata. Metoda je pogodna za konstrukcije kod kojih deformacije nastaju dominantno od savijanja.

Stupanj kinematike neodreenosti sustava: ukupan broj meusobno neovisnih pomaka U inenjerskoj metodi pomaka nepoznanice su: kutovi zaokreta slobodnih (nepridranih) vorova neovisni translacijski pomaci (ako ih ima)

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Oblik deformirane konstrukcije Prije poetka analize statiki neodreenih sustava metodom pomaka, potrebno je imati predodbu o oekivanom ponaanju konstrukcije pod djelovanjem zadanog optereenja. Primjer: Deformacijski oblici i momentni dijagrami za portalni okvir sa zglobnim osloncima

a)

b)

c)

sluajevi optereenja a) i b):

- simetrini deformacijski oblici i dijagrami momenata - za analizu su potrebne etiri varijable pomaka: zaokreti u oslonakim tokama i na svakom kraju horizontalne grede - antisimetrini deformacijski oblik i dijagram momenata - za analizu je potrebno pet varijabli pomaka: etiri zaokreta vorova i horizontalni pomak gornje grede

sluaj optereenja c):

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Primjer: Deformacijski oblici i momentni dijagrami za portalni okvir s upetim osloncima

a)

b)

c)

Osnovne razlike u odnosu na nosa sa zglobnim osloncima:

Budui da nema zaokreta u osloncima, broj nepoznatih pomaka se reducira za dva Kako bi bio ispunjen uvjet da je zaokret u osloncu jednak nuli, na svakom stupu se javlja

promjena zakrivljenosti odnosno toka infleksije

Dodatno ogranienje pomaka na osloncima poveava cjelokupnu krutost konstrukcije, te

su openito pomaci toaka manji

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Princip metode pomaka

Razmatra se konstrukcija na crteu a).
P
B A

M1

P
B

(a)

(b) svi vorovi su upeti

(c)

M2

vor B se otputa

Zamislimo da su postavljene veze koje sprijeavaju zaokrete u svim vorovima (crte b) svaki element sustava se ponaa kao obostrano upeta greda. Javljaju se momenti upetosti M Otputa se veza u voru B koja sprijeava zaokret U voru B javlja se neravnotea momenata vor B se zaokree sve dok se ne postigne ravnoteni poloaj (crte c) Zaokretom vora B postignuta je ravnotea momenata u tom voru, ali se istovremeno javljaju dodatni momenti u vorovima A i C. Time je neuravnoteeni moment u voru B preraspodijeljen na ostale dijelove konstrukcije.

Konane vrijednosti momenata dobivaju se superpozicijom momenata za stanje sprijeenih pomaka vorova (stanje pune upetosti) i momenata za stanje slobodnih pomaka:

M =M+m Postupak prorauna statiki neodreenih sustava metodom pomaka:

1) 2)

razmatranjem geometrije konstrukcije i optereenja koje na nju djeluje, identificiraju se nepoznati pomaci vorova koji e biti osnovne varijable u analizi; koritenjem svojstava krutosti pojedinih elemenata konstrukcije, formuliraju se jednadbe koje povezuju djelujue optereenje i pomake vorova s momentima na krajevima tapova; iz uvjeta ravnotee momenata u vorovima dobiva se sustav jednadbi ije rjeenje predstavlja traene pomake vorova; uvrtavanjem vrijednosti pomaka vorova u jednadbe krutosti formirane u 2), odreuju se momenti na krajevima tapova; reakcije, poprene sile i uzdune sile nalaze se koritenjem uvjeta ravnotee pojedinih elemenata ili dijelova konstrukcije.

3) 4) 5)

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Konvencija o predznacima i oznaavanje

Identifikacija tapova kao elemenata konstrukcije koji spajaju vorove:
i

Konvencija o predznacima: Momenti savijanja na krajevima tapa, kutovi zaokreta krajeva tapa i relativni pomak jednog kraja tapa u odnosu na drugi kraj uzimaju se kao pozitivni ako imaju smjer suprotno od kretanja kazaljke na satu.
KUT ZAOKRETA VORA

y i i

+
j j x

+
i

POMACI KRAJEVA TAPA

j

+
j

MOMENTI SAVIJANJA NA KRAJEVIMA TAPA

POPRENE SILE NA KRAJEVIMA TAPA

Mij
i

+
j Lij

Mji Tij

Tji

Lij

Tij = Tji =
MOMENTI SAVIJANJA U VORU

M ij + M ji L ij

Mil

Mij Mik

+
k

Sile na kraju tapa sile kojima vor djeluje na kraj tapa; Sile u voru sile kojima kraj tapa djeluje na vor. Oznaavanje momenata:

M ij oznaava moment na tapu ij u voru i M ji oznaava moment na tapu ij u voru j

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Proraun unutarnjih sila

Ukupne sile na krajevima tapa mogu se dobiti superpozicijom partikularnih rjeenja.
Prvo partikularno rjeenje: odreivanje momenata savijanja na obostrano upetom tapu za zadano optereenje (momenti upetosti M AB i M BA , crte b) Drugo partikularno rjeenje: odreivanje sila na krajevima neoptereenog tapa koji na krajevima ima pomake - zaokrete krajeva tapa ( A i B ) i njihov relativni pomak () (crte c).
a)
A

P1 A MAB TAB

P2

MBA B

TBA

b)
MAB P1 A P2 B MBA

c)
A B A mAB tAB B

mBA

tBA

Konane vrijednosti momenata na krajevima tapa (crte a) dobivaju se:

M AB = M AB + m AB ;

M BA = M BA + m BA

Pomaci krajeva tapa su nepoznate veliine koje e se naknadno odrediti.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Sile na krajevima tapa od pomaka vorova. Koeficijenti krutosti.

Sile na krajevima neoptereenog tapa za stanje slobodnih pomaka vorova su poprene sile ( t AB i t BA ) i momenti savijanja ( m AB i m BA ).
x A B A mAB tAB
L

mBA B

tBA

tap izmeu vorova A i B za ravnoteno stanje zadovoljava diferencijalnu jednadbu:

2 EI d v = M 2 dx

Moment na udaljenosti x od kraja A moe se napisati kao: M = m AB t AB x

2 Rjeavanjem jednadbe E I d v = m AB t AB x dobiva se veza izmeu momenta savijanja na dx 2 kraju tapa ( m AB ) i pomaka na krajevima tapa ( A , B i ):

m AB =

4 EI 2 EI 6 EI A + B + 2 L L L

Analognim postupkom se dobiva izraz i za moment na drugom kraju tapa:

m BA =

4 EI 2 EI 6 EI B + A + 2 L L L

Openito, za tap koji spaja vorove i i j, analitiki izrazi za momente na krajevima tapa su:
m ij = a ij i + b ij j + c ij m ji = b ji i + a ji j + c ji

Relativni pomak krajeva tapa:

= v ij v ji - razlika apsolutnih pomaka krajeva tapa okomitih na os tapa

Koeficijenti koji uspostavljaju vezu izmeu momenata na krajevima tapa i pomaka zovu se koeficijenti krutosti: 4 EI 2 EI 6 EI ; ; a ij = a ji = b ij = b ji = c ij = c ji = 2 L L L a ij moment u voru i tapa ij koji se javlja usljed djelovanja jedininog kuta zaokreta u voru i dok je istovremeno sprijeen zaokret vora j

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

b ij moment u voru i tapa ij koji se javlja usljed djelovanja jedininog kuta zaokreta u voru j dok je istovremeno sprijeen zaokret vora i

tap koji je na jednom kraju kruto, a na drugom zglobno vezan

Za zglobnu vezu na kraju (i) tapa (i)-(j):

i j

m ij = a ij i + b ij j + c ij = 0 i =

(bij j + cij )
a ij

Uvrtavanjem izraza za i u izraz za m ji dobiva se: b c b2 a ij + c ij ij m ji = ji a ij a ij j ji a c = a ji ji

2 b ij

a ij

c c = c ji ji

b ij c ij a ij

m ji = a c j + c c ji ji Koeficijenti krutosti:
ac = ji 3 EI L ; cc = ji 3 EI L2

m ji =

3 EI 3 EI j + 2 L L

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Momenti upetosti
To su momenti koji se javljaju na upetim krajevima tapa usljed zadanog optereenja. Mogu se odrediti pomou diferencijalne jednadbe elastine linije nosaa:

EI d v = M dx 2
Npr. greda optereena koncentriranom silom na udaljenosti a od kraja A.
MAB P A a
L

MBA B b

MAB

VA

VB

VA

Diferencijalna jednadba elastine linije nosaa je:

EI d v = M AB + VA x P ( x a ) dx 2
Rjeavanjem jednadbe dobiva se: Slinim postupkom dobilo bi se:
M

M AB = +

Pa b 2 L2

P
B

MBA

M BA =
x

Pa 2 b L2

VB

Za djelovanje koncentrirane sile u sredini raspona:

a=b= L 2

M AB = +

PL ; 8

M BA =

PL 8

Analognim postupkom, za jednoliko distribuirano optereenje q: q L2 q L2 ; M BA = M AB = + 12 12 Greda koja je na jednom kraju upeta a na drugom slobodno oslonjena
Mab A B Mba

Za poznatu veliinu aktivnog krajnjeg momenta M ab moment na upetom kraju iznosi: 1 (prijenosni moment) M ba = M ab 2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

Momenti upetosti usljed pomaka oslonaca

Usljed pomicanja oslonca, greda se rotira kao kruto tijelo (rotacija ). Ako se oslonac A slegne za veliinu :
A Mab Mba B

= L slijedi:
M ab = M ba = 6 EI 6 EI = 2 L L

Ako se oslonac B slegne za veliinu :

Mab A Mba B

= L

slijedi:
M ab = M ba =

6 EI 6 EI = L L2

Momenti upetosti za tap koji je na jednom kraju kruto, a na drugom zglobno vezan
i

c M ij = a ij iu + M ij = 0

iu =

M ij a ij

c M ji = b ji iu + M ji = M ji

M ij b ji a ij
c

Za tap konstantnog poprenog presjeka: 4 EI 2 EI ; b ij = ; b ij = b ji a ij = L L Npr. za jednoliko raspodjeljeno optereenje q:

q
A
L

b ji a ij

1 2

M ji = M ji

1 M 2 ij

Mba
B

Momenti upetosti za obostrano upeti tap: q L2 q L2 ; M ba = M ab = + 12 12

c M ba =

c M ba

q L2 1 q L2 12 2 12 q L2 = 8

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

10

Za optereenje koncentriranom silom u polovini raspona:

P
A L/2 L/2

Mba
B

Momenti upetosti za obostrano upeti tap: PL PL ; M ba = M ab = + 8 8

c M ba =

c M ba

PL 1 PL 8 2 8 3 PL = 16

Pomaci oslonaca:
A

Mba

c M ba =

3 EI 3 EI = L L2

Mba
A B

c M ba =

3 EI 3 EI = 2 L L

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

11

TABLICA MOMENATA UPETOSTI

Mij
i

q L

Mji
j

Mij
i

q
j

Mij

q L /8

Mji

Mij

q L /8

q L2 q L2 M ij = ; M ji = 12 12

M ij =

q L2 ; M ji = 0 8

Mij
i

Mji
j

Mij
i

P
j

L/2

L/2

L/2

L/2

Mij

P L/4

Mji

Mij
P L/4

M ij =

PL PL ; M ji = 8 8

M ij =

3P L ; M ji = 0 16

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

12

Uvjeti ravnotee
Izrazi za ukupne veliine momenata savijanja na krajevima tapa (i)-(j):
M ij = M ji = 4 EI 2 EI 6 E I ij + M ij i + j + L ij L ij L ij L ij 4 EI 2 EI 6 E I ij j + i + + M ji L ij L ij L ij L ij

Uvodei oznaku za fleksijsku krutost tapa k ij i zaokret tapa kao krutog tijela ij : k ij = moe se pisati: EI ; L ij
ij = ij

L ij

M ij = 4 k ij i + 2 k ij j 6 k ij ij + M ij M ji = 4 k ij j + 2 k ij i 6 k ij ij + M ji
Nepomini sustavi: translacijski pomaci imaju zanemariv utjecaj na rezne sile Pomini sustavi: translacijski pomaci su bitni; oni su funkcija neovisnih translacijskih pomaka

Uvjeti ravnotee momenata u vorovima nepominog konstruktivnog sustava Za svaki slobodni vor postavlja se po jedan uvjet ravnotee momenata. Za vor (i):
( j)

M ij = 0

( j)

(m ij + M ij ) = 0

m ij
M ij

moment na kraju (i) tapa (i)-(j) za stanje slobodnih pomaka moment upetosti na kraju (i) tapa (i)-(j)

( j)

(a ij i + b ij j + c ij ij ) = M ij
( j)

Rjeenje sustava jednadbi ravnotee su vrijednosti zaokreta vorova. Momenti na krajevima tapova su:

M ij = m ij + M ij
i
0 Tij 0 Tji

Konane poprene sile na krajevima tapova:

0 Tij = Tij

M ij + M ji + L ij

0 Tji = Tji

M ij + M ji + L ij

Uzdune sile N ij - odreuju se iz uvjeta ravnotee vorova ili dijelova konstrukcije.

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

13

Primjer: GREDNI NOSA PREKO TRI OSLONCA - jedan neovisni kut zaokreta
q
1 2 3

Momenti upetosti:
2
EI L

EI L

M12 M 23

qL = 12

qL M 21 = 12 M 32
2

qL = 12

qL = 12

Momenti na krajevima tapova:

M12 = 2 M 23 = 4

EI qL 2 + L 12

M 21 = 4 M 32 = 2

EI qL 2 L 12

EI qL 2 + L 12

EI qL 2 L 12

Jednadba ravnotee vora (2):

4

M 2 = 0 M 21 + M 23 = 0
EI q L2 q L2 EI 2 + 4 2 = L 12 12 L

Jednadba ravnotee cijelog sistema ima oblik:

8 EI = 0 L 2
2

2 = 0
2

Slijedi:

M12

qL = 12

qL M 21 = 12

M 23

qL = 12

,
2

M 32

qL = 12
2

Poprene sile:

T12 =

M12 + M 21 0 + T12 L

qL qL 12 12 + q L = q L T12 = L 2 2

Dijagrami unutranjih sila:

Mx
qL /12
M12
2 2

qL /12 qL /12
M21 M23
2 2

Tx
qL/2 +

qL/2

qL /24

qL /24

M32

qL/2

qL/2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

14

Primjer: GREDNI NOSA OPTEREEN POMAKOM OSLONCA Nosa ima konstantnu fleksijsku krutost EI = 25.0 103 kNm2 . Usljed diferencijalnog slijeganja tla nastaje pomak oslonca 4 u odnosu na oslonce 1, 2 i 3 za 30 mm.
1 2 3 4

EI
6.0 m 6.0 m 6.0 m

4 = 30 mm

Momenti upetosti:
M12 = 0 , M 21 = 0 , M 23 = 0 , M 32 = 0 M 34 = M 43 = 6 25.02 10 (0.03) = 125 kNm 6 .0
3

Momenti na krajevima tapova:

M12 = 2 M 23 = 4 M 34 = 4

EI L12 2 EI EI 2 + 2 L 23 L 23 3 EI EI 3 + M 34 = 4 + 125 L 34 L 34 3

M 21 = 4 M 32 = 4 M 43 = 2

EI L12 2 EI EI 3 + 2 L 23 L 23 2 EI EI 3 + M 43 = 2 + 125 L 34 L 34 3

Jednadba ravnotee vora (2):

M 2 = 0 M 21 + M 23 = 0
8 EI EI 2 + 2 = 0 L L 3

Jednadba ravnotee vora (3):

M 3 = 0 M 32 + M 34 = 0
2 EI EI + 8 3 = 125 L 2 L

Rjeenje sustava jednadbi:

2 = 125 L 30 E I ; 3 = 500 L 30 E I 2 = 0.001 ; 3 = 0.004

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

15

Slijedi:

M12 = 8.3 kNm , M 21 = 16.7 kNm , M 23 = 16.7 kNm , M 32 = 58.3 kNm M 34 = 58.3 kNm , M 43 = 91.6 kNm
4 2 3

EI
6.0 m 6.0 m 6.0 m

4 = 30 mm

8.3

16.7

58.3

91.6

Mx

vx

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

16

Jednadbe ravnotee kod pominih konstruktivnih sustava

Pomini sustavi - sustavi s neovisnim translatornim pomacima 1) Uvjeti ravnotee momenata Za svaki slobodni vor postavlja se po jedan uvjet ravnotee momenata. Za vor (i):
( j)

M ij = 0

( j)

(m ij + M ij ) = 0

2) Dodatne jednadbe ravnotee broj dodatnih jednadbi ravnotee = broj neovisnih translatornih pomaka vorova Dodatne jednadbe dobivaju se iz uvjeta ravnotee pogodno odabranih dijelova konstrukcije. Npr., za portalni okvir optereen horizontalnim optereenjem:
P B C MBA VB HB MCD VC HC

h MAB VA MDC VD

HA

HD

iz uvjeta ravnotee momenata oko toke B na stupu AB i oko toke C na stupu CD dobiva se:

H A h = M AB + M BA , H D h = M CD + M DC
Iz uvjeta ravnotee horizontalnih sila za cijeli okvir slijedi jednadba:
P = HA + HD = M AB + M BA M CD + M DC + h h

Ista jednadba bi se dobila i iz uvjeta ravnotee sila u horizontalnom smjeru dijela konstrukcije prikazanog na crteu (jednadba posminih sila):
P B TBA C TCD

P = TBA + TCD =

M AB + M BA M CD + M DC + h h

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

17

Umjesto jednadbi posminih sila, dodatne jednadbe formiraju se i koritenjem principa virtualnih pomaka. Primjena principa virtualnih pomaka za kruto tijelo:

sprijee se svi neovisni translatorni pomaci na spojevima tapova i vorova ubacuju se zglobovi oslobaa se pojedina veza koja sprijeava translatorne pomake - dio konstrukcije pretvara se u mehanizam dobivenom mehanizmu daje se virtualni pomak W = 1 , vorovi se pomiu translatorno formira se jednadba virtualnog rada; rad vri vanjsko optereenje i momenti na krajevima tapova

Jednadba virtualnog rada predstavlja uvjet ravnotee dijela konstrukcije. Za k-ti neovisni translatorni pomak jednadba virtualnog rada glasi:

[(M ij + M ji ) ij (k ) + Fm m (k ) + q( x ) x (k ) dx + Pi i ] = 0
ij (k )
zaokret tapa (i)-(j) pri virtualnom pomaku koncentrirana sila na tapu pomak toke na pravcu sile koncentrirana sila u voru rad kontinuiranog optereenja na tapu

Fm m (k ) Pi

q( x ) x (k ) dx
pomakom Wk = 1 .

Sumacija se vri preko svih tapova i vorova koji imaju pomake uzrokovane virtualnim

Rjeenje sustava jednadbi ravnotee su: - vrijednosti zaokreta vorova - vrijednosti neovisnih translatornih pomaka vorova W

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

18

Primjer ravninskog pominog sustava bez kutova zaokreta (nema nepoznanica , samo translatorni pomak W)

Jednokatni okvir s krutom prekom izloen djelovanju horizontalne sile

H
2

kruta preka EI

W=1
3

EI
1

EI
4

12

34 h

Nema savijanja preke (nema rotacijskih pomaka); jedan nezavisni translatorni pomak W horizontalni pomak vora 2 = horizontalni pomak vora 3 12 = 34 = 1 Za pomak W u pozitivnom smjeru globalne osi X je: = W h Momenti upetosti su jednaki nuli. Momenti na krajevima tapova:
M12 = M 21 = M 34 = M 43 = 6 EI 6 EI = + 2 W h h

Jednadba virtualnog rada na pomacima koji nastaju pri virtualnom pomaku W = 1 glasi:

(M12 + M 21 ) 12 + (M 34 + M 43 ) 34 + H 1 = 0 4 6 EI h
2

1 W = H h

Jednadba ravnotee sustava ima oblik:

24 E I W = H h3

W = Hh 24 E I
Hh 4
Hh 2L + +

M12 = M 21 = M 34 = M 43 =

H h/4 H h/4

H h/4

h/2

Mx
H h/4 H h/4 H/2

Tx
H/2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

19

Pomini sustavi s kutovima zaokreta

Primjer 1:

Odrediti dijagram momenata za F = 100 kN.

F
1 3

EI

EI

2EI

4.0

3.0

3.0

Nepoznanice su:

- kut zaokreta vora 2, 2 - horizontalni translacijski pomak grede 1-2-3, W

Svi momenti upetosti su jednaki nuli

M ij = m ij

Veza izmeu momenata na krajevima tapa i pomaka za obostrano upetu gredu:

m ij = 4 k ij i + 2 k ij j 6 k ij ij m ji = 4 k ij j + 2 k ij i 6 k ij ij
ij

gdje je ij =

L ij

kut zaokreta grednog elementa kao krutog tijela; ij = v ij v ji

v ij i v ji su komponente pomaka vorova (i) i (j) elementa (i)-(j) na pravcima okomitim na

njegovu os. Za jednostrano upetu gredu sa zglobom u voru (j) je:

m ij = 3 k ij i 3 k ij ij

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

20

Plan pomaka zglobne sheme za W = 1 :

W=1 12
.

5/4

1 32 3/4

42

v12 ( W ) = 0
3 v 23 ( W ) = 4

v 21 ( W ) =

3 4

12 ( W ) =

v12 ( W ) v 21 ( W ) 0 ( 3 4) 1 = = L12 3 4

v 32 ( W ) = 0 v 24 ( W ) =

v ( W ) v 32 ( W ) 3 40 1 23 ( W ) = 23 = = L 23 3 4 5 4 24 ( W ) =

v 42 ( W ) = 0

v 42 ( W ) v 24 ( W ) 0 ( 5 4) 1 = = L 24 5 4

Pomak i kut zaokreta pri translacijskom pomaku W = 1 : Pomak i kut zaokreta pri opem pomaku W: Proraunski koeficijenti fleksijske krutosti: k12 =

v ij ( W ) i ij ( W ) ij = ij ( W ) W

v ij = v ij ( W ) W i

EI 1 1 EI 1 1 2EI 1 2 = , k 23 = = , k 24 = = L12 E I 3 L 23 E I 3 L 24 E I 5
3 4 1 4

Momenti na krajevima grednih elemenata kao funkcije kuta zaokreta 2 i pomaka W:

M 21 = 3 k12 2 3 k12 12 = 3 k12 2 + k12 W = 2 + W M 23 = 3 k 23 2 3 k 23 23 = 3 k 23 2 k 23 W = 2 W M 24 = 4 k 24 2 6 k 24 24 = 4 k 24 2 + k 24 W = 2 + W M 42 = 2 k 24 2 6 k 24 24 = 2 k 24 2 + k 24 W = 2 + W
3 2 4 5 3 5 3 2 8 5 3 5 3 4 1 4

Uvjet ravnotee momenata u voru 2:

M 2 j = M 21 + M 23 + M 24 = 0
( j)

18 3 2 + W = 0 5 5

Druga jednadba - jednadba virtualnog rada na pomacima pri virtualnom pomaku W = 1 :

(ik )

21

M ik ik ( W ) + F = 0

{M
Vedrana Kozuli

3 4

12 ( W ) + M 23 23 ( W ) + (M 24 + M 42 ) 24 ( W ) + F

3 =0 4

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

21

{(

+ W

1 4

) ( )+ (
1 4

W +

1 4

) [(
1 4

8 5

2 + W +

3 5

)(

4 5

2 + W

3 5

)] ( )}+ F
1 4

3 4

=0

3 17 2 W + 75 = 0 5 40

Sustav jednadbi za odreivanje 2 i W je:

18 3 + 5 2 5 3 17 + 5 2 40

W=0 W = 75

Rjeenje sustava:
2 =
500 13

= 38.462

W=

3000 13

= 230.769

Veliine momenata na krajevima grednih elemenata:

M 21 = 2 + 1 W = 19.23 kNm 4 M 23 = 2 1 W = 96.15 kNm 4

3 M 24 = 8 2 + 5 W = 76.92 kNm 5 4 3 M 42 = 5 2 + 5 W = 107.69 kNm

Momentni dijagram:
19.23
76 .92

96.15

10

7.6

Mx
9

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

22

Primjer 2:

Odrediti dijagram momenata savijanja za okvirnu konstrukciju. EI = konst.

W B P C B
AB L

W P C
CD

A
L/2 L/2

Nepoznanice su:

- kutovi zaokreta vorova B i C, B i C - horizontalni translacijski pomak grede B-C, W

Usljed translacijskog pomaka W, vertikalni elementi imaju zaokrete: AB = CD = W L Momenti upetosti:

M AB = 0 , M BA = 0 , M CD = 0 , M DC = 0 M BC =
Momenti na krajevima tapova:
M AB = M BC = M CD = 2 EI 6 EI B + 2 W L L 4 EI 2 EI PL B + C + L L 8 3 EI 3 EI C + 2 W L L

PL PL , M CB = 8 8

M BA = M CB =

4 EI 6 EI B + 2 W L L 4 EI 2 EI PL C + B L L 8

M DC = 0

Jednadba ravnotee vora B:

M B = 0 M BA + M BC = 0
PL 8 EI 2 EI 6 EI B + C + 2 W + =0 8 L L L

(1)

Jednadba ravnotee vora C:

M C = 0 M CB + M CD = 0
PL 2 EI 7 EI 3 EI B + C + 2 W =0 8 L L L

(2)

Jednadba virtualnog rada na pomacima koji nastaju pri virtualnom pomaku W = 1 :

(M AB + M BA ) + M CD = 0 AB CD

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

23

 = = 1 AB CD L

M AB + M BA M CD =0 L L

Ili, iz uvjeta ravnotee sila u smjeru pomaka:

B TBA C TCD

Fx = 0 : TBA + TCD = 0

M AB + M BA M CD + =0 L L

6 EI 3 EI 15 E I B + 2 C + 3 W = 0 L2 L L

(3)

Rjeenje sustava jednadbi (1)-(2)-(3) je: B = P L2 P L2 P L3 9 P L2 P L2 P L3 = 0.0256 ; C = = 0.0227 ; W= = 0.00568 EI EI EI 352 E I 44 E I 176 E I

Uvrtavanjem dobivenih vrijednosti pomaka u izraze za momente na krajevima greda, slijedi:

M AB = M CB = 3 PL 12 P L 12 P L = 0.017 P L ; M BA = = 0.068 P L ; M BC = = 0.068 P L 176 176 176 15 P L 15 P L = 0.085 P L ; M CD = = 0.085 P L ; M DC = 0 176 176
P
0.068 PL 0.085 PL

0.068 PL

0.085 PL

Msr
0.173 PL

M HA
0.017 PL

HD VD

0.085 P

0.017 PL 0.483 P

0.017 PL

VA

Reakcije oslonaca Uvjet ravnotee momenata oko toke B na stupu AB:

H A L = M AB + M BA HA = M AB + M BA = 0.085 P L

Uvjet ravnotee momenata oko toke D za cijeli okvir:

M VA L + M AB P L = 0 VA = P AB = 0.483 P 2 2 L

Moment u sredini raspona:

M sr = VA L + M AB H A L M sr = 0.173 P L 2

Vedrana Kozuli

Tehnika mehanika 2 Metoda pomaka

24