Professional Documents
Culture Documents
POGLED NA MOST
1
1.
ANALIZA OPTEREENJA
2.5%
HABAJUCI SLOJ 4.0 ZATITNI SLOJ 4.0 HIDROIZOLACIJA 1 AB PLOCA 25 2.5% 2.5%
1450x12
1410x12
1450x12
400x20 400x20
400x20
1200x40
1410x12
400x20
1200x40
Popreni presjek mosta je simetrian. Promatramo polovicu irine mosta. ZA JEDAN NOSA Teina nosaa: 78.50 (2 0.400 0.020 + 2 1.440 0.012 + 1.200 0.040) ......... Poprena ukruenja i dijafragme po m' nosaa: 1/40 78.50 ((9 ((0.50 (1.600 + 1.200) 1.450 0.014) 0.6002 3.14 0.014 / 4) + (3.300 0.040 0.300 +2.500 0.040 0.300 + + 0.50 (2.500 + 3.300) 0.020 1.450)) = ....................................... = 0.73 kN/m' UKUPNO = 8.47 kN/m Kolnika ploa = 0.250 m 25 kN/m3 4.50 m........... = 28.125 kN/m = 7.74 kN/m'
Prilikom betoniranja elini nosai su nepoduprti. Teina oplate koja se vjea za izradu kolnike ploe: cca 1,00 kN/m2 Teina oplate na 1 nosa: G = 1,00 4,50 = 4,5 kN/m'
Cestovno optereenje i koeficijenti prema DIN Fachbericht 101 Dvoosovinsko optereenje Osnovno Faktorizirano Qi optereenje optereenje Osovinsko Osovinsko optereenje Qik optereenje Qi x (kN) Qik (kN) 300 0,8 240 200 0,8 160 0 0 0 0 0 0 Jednoliko rasprostranjeno optereenje qik (ili qrk) (kN/m2) 9,0 2,5 2,5 2,5 2,5
Poloaj
Vozni trak 1 Vozni trak 2 Vozni trak 3 Ostali vozni trakovi Preostala povrina
Q1 q1
q Q1k wl L
1.3.2.
koeficijent redukcije optereenja tekog vozila koeficijent redukcije optereenja kontinuiranog optereenja kontinuirano optereenje u 1. traci osovinsko optereenje u 1. traci irina 1. trake duljina mosta Model optereenja 4
Model optereenja 4 predstavlja navalu ljudi na most: Nanosi se optereenje izmeu ograda od qfk = 5,0 kN/m2 Za dimenzioniranje konstrukcije mjerodavno je optereenje Model 1 te se stoga Model 4 ne razmatra dalje. 5
1.4. Vjetar
NAPOMENA: DJELOVANJE VJETRA PRORAUNAVA SE PREMA TRENUTNO VAEOJ VJETROVNOJ KARTI HRVATSKE KOJA E SE NAJVJEROJATNIJE U VRLO SKOROJ BUDUNOSTI MIJENJATI.
Rezultirajua sila vjetra na rasponski sklop odreuje se na osnovi sljedeeg izraza: Fw = qb c e c f A ref [kN]
w = qb c e c f [kN / m] qb ce cf referentni pritisak srednje brzine vjetra koeficijent izloenosti aerodinamiki koeficjent sile vjetra
qb =
qd =
-
ce(z) = 2,13
Kategorije terena:
Kategorija terena 0 More, obalno podruje izloeno otvorenom moru
Kategorija terena II Povrina sa niskom vegetacijom kao to je trava i izoliranim preprekama (drvee, zgrade) s minimalnim razmakom od 20 visina prepreke.
Kategorija terena III Povrina redovito pokrivena vegetacijom, zgradama ili izoliranim preprekama sa maksimalnim razmakom od 20 visina prepreke (kao to su sela, predgraa, stalne ume).
Kategorija terena IV Povrine u kojima je najmanje 15% povrine pokriveno zgradama ija je srednja visina vea od 15 m.
a) Faza izgradnje ili otvorene ograde, min 50% b) Ograde, bukobrani, promet
Na jednoj strani
Na obje strane
cfx=cfx,0 - ZA OPTEREENI MOST sluaj b) b=9,5 m d=3.81 m b/d = 9,5 / 3,81 = 2,49; cfx,0 = 1,75
cfx=cfx,0 = 1,75 - ZA NEOPTEREENI MOST sluaj a) b=9.5 m d=2,02 m b/d = 9,5 / 2,02 = 4,70; cfx,0 = 1,3
cfx=cfx,0 = 1,3 - optereeni most: w = qref c e c f = 0,33 2,13 1.75 =1.23 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 3.81 m) - neoptereeni most: w = qref c e c f =0,5625 2,13 1.3 = 1.56 kN/m2 (visina na kojoj se rasprostire optereenje h = 2.08 + 0.60 = 2.68 m)
10
1.5. Temperatura
11
jednolika temperatura: Prema lokaciji odgovara V. zoni najveih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu 41,9 0,007h. Uz visinu nivelete (h) priblino 452 m nad morem maksimalna temperatura zraka iznosi: Tmax = 41,9 0,007 x 452 = 38,74 C Prema lokaciji odgovara VI. zoni najmanjih temperatura zraka s linearnom promjenom temperature zraka prema izrazu -15,9 0,004h. Uz visinu nivelete (i) priblino 452 m nad morem minimalna temperatura zraka iznosi: Tmin = -15,9 0,004 x 452 = -17,89 C Koritenjem dijagrama (Konstruiranje mostova, str. 160, slika 103) oitane su maksimalne i minimalne temperature mosta: Te,max=42 C Te,min=-12 C
Linija 1 elina kolnika ploa na elinim sanduastim nosaima, reetkastom ili punostijenom nosau Linija 2 betonska kolnika ploa na elinim sanduastim ili reetkastim nosaima ili na punostijenim nosaima Linija 3 betonska ploa ili betonska kolnika ploa na betonskim gredama ili sanduastim nosaima
12
T0 vjerojatna raunska temperatura mosta u vrijeme kad je konstrukcija djelotvorno upeta. U nedostatku tonih vrijednosti uzima se 10 C Najvea razlika negativne raunske temperature mosta je:
TN,exp=Te,max T0 = 42 10 = 32 C
Za proraun pomaka prijelaznih naprava i leajeva mjerodavne su ove vrijednosti temperatura sa jo dodatnih 20 dakle, mjerodavne temperature e biti: C,
TN,con=22 + 20 = 42 C TN,exp=32 + 20 = 52 C
nejednolika linearno promjenjiva temperatura: Za betonsku plou na elinom sanduku mjerodavne su slijedee linearne promjene u temperaturi izmeu gornjeg i donjeg ruba konstrukcije: - pozitivna temperaturna razlika
TM,heat = 15 C
(Konstruiranje mostova, str. 164, tbl. 48) (vrijednosti u tablici dane su za debljinu zastora od 50 mm, pa je vrijednosti potrebno korigirati sa faktorima utjecaja debljine zastora ksur (tbl. 49). Za ovaj primjer ksur = 1. Dozvoljena je linearna interpolacija).
Prema Leitfaden zum DIN Fachbericht 104 Verbundbrcken, Ausgabe 2003 str.8, mogue je zanemariti razlike u koeficijentu temperaturnog izduenja elika i betona te je mogu pojednostavljen proraun nosivosti sa jednakim T = 10 10-6 / K Za proraun utjecaja temperature na deformacije leajeva i prijelaznih naprava koristi se T = 12 10-6 /K Stoga se u danjem proraunu koristi T = 12 10-6 / u svim sluajevima. K
N TN,exp
TN,exp
ili ili
TM,cool
N TN,con
TN,con
N = 0.35 M= 0.75
M TM,heat +
M TM,cool +
13
Proraunati e se osam kombinacija optereenja temperaturom: A/ Jednolika temperaturna komponenta: 1. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,exp = +32 oC M TM,heat = 0,75 * 15 = 11,25 0C 2. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi TN,exp = + 32 oC M TM,cool = - 0,75 *18= -13,50 0C 3. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava TN,con = -22 oC M TM,heat = 0,75 * 15= 11,25 0C 4. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi TN,con = -22 oC M TM,cool = - 0,75 * 18 = -13.50 0C B/ Linearna temperaturna komponenta: 5. Ljeto- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,exp = +0,35 * 32 = 11.2 oC TM,heat = 15 0C 6. Ljeto- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,exp = +0,35 * 32= 11,2 oC TM,cool = -18 0C 7. Zima- gornji rub konstrukcije se zagrijava N TN,con = -0,35 * 22 = - 7,70 oC TM,heat = 15 0C 8. Zima- gornji rub konstrukcije se hladi N TN,con = -0,35 * 22 = -7,70 oC TM,cool = -180C
14
T TM
h
Progibna linija za prostu gredu uslijed linearne promjene temperature po visini poprenog presjeka
w=
T (T2 T1 )
2h
(l x x 2 )
T2 temperatura s donje strane nosaa T1 temperatura s gornje strane nosaa l raspon grede h visina spregnutog nosaa x udaljenost poprenog presjeka od poetka grede Maksimalni progib uslijed promjene temperature nalazi se u sredini proste grede:
8h Progib u sredini grede uslijed pozitivne promjene temperature (gornja povrina toplija) :
w(l / 2) =
T (T2 T1 ) l 2
w(40 / 2) =
Progib u sredini grede uslijed negativne promjene temperature (gornja povrina hladnija):
w(40 / 2) =
15
1.6. Potres
Most je u 9. Potresnoj zoni raunsko ubrzanje tla a=0,3g Tlo kvalitete A Vlastitu teinu raunalni program rauna samostalno na temelju povrina zadanih poprenih presjeka i specifine teine gradiva. Dodatno stalno optereenje u raunalnom modelu bit e rasporeeno kao koncentrirane mase po vorovima konstrukcije. a) Horizontalni elastini spektar odgovora konstrukcije 2 T 2,5 2 0 T TB : Sd (T) = ag S + 3 TB q 3 2,5 TB T TC : Sd (T) = ag S q
Se(T) T ag TB,Tc TD S q
ordinata spektra odgovora u jedinici ubrzanja tla osnovni period osciliranja linearnog sustava osnovno raunsko ubrzanje tla granice intervala konstantnog spektralnog ubrzanja granica koja definira poetak podruja spektra s konstantnim pomacima modificirani faktor tla korekcijski faktor priguenja (=1 za viskozno priguenje 5%) = 10 / ( 5 + ) 0,55 = 0.2 = 1,0
Tablica 1. Seizmiki parametri za kategorije tla Kategorija tla A B C D E S 1,0 1,35 1,5 1,8 1,6 TB(s) 0,05 0,05 0,10 0,10 0,05 TC(s) 0,25 0,25 0,25 0,30 0,25 TD(s) 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2
Tablica 2. Raunsko ubrzanje tla za razliita seizmika podruja Podruje intenziteta Raunsko ubrzanje tla VII. 0,1g VIII 0,2g IX. 0,3g X. Prema posebnim istraivanjima
16
T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4
ag (0,3g)
2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943 2,943
S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Se(T)
1,962 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 7,3575 6,13125 5,25536 4,59844 4,0875 3,67875 3,34432 3,06563 2,82981 2,62768 2,4525 2,29922 2,16397 2,04375 1,93618 1,83938 1,75179 1,67216 1,59946 1,53281 0,981 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886 0,5886
TDT4s
TCTTD
17
avg/ag
0,90 0,45
18
T
TBTTC 0TTB
0 0,05 0,1 0,15 0,2 0,25 0,3 0,35 0,4 0,45 0,5
avg (0,9ag)
2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649 2,649
S
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
q
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
Se(T)
1,7658 6,62175 6,62175 6,62175 4,96631 3,97305 3,31088 2,83789 2,48316 2,20725 1,98653 1,80593 1,65544 1,5281 1,41895 1,32435 1,24158 1,16854 1,10363 1,04554 0,99326 0,90092 0,82088 0,75105 0,68977 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974 0,52974
TCTTD
0,55 0,6 0,65 0,7 0,75 0,8 0,85 0,9 0,95 1 1,05 1,1 1,15 1,2 1,5 2 2,5 3 3,5 4
TDT4s
19
AC = b h = 900 25 = 22500 cm2 Utjecaj kolnikog zastora na betonskoj pojasnici uzima se u obzir uzimajui samo 50 % duljine betonske pojasnice pokrivene zastorom. U = 900 + 1/2 (900 + 225) = 1375 cm
h0 = 2 AC 2 22500 = = 32,73 cm = 327,3 mm U 1375
Skupljanje i puzanje betona ovise o relativnoj vlanosti okoline, dimenzijama elementa i sastavu betona. Puzanje dodatno ovisi i o starosti betona u trenutku nanoenja optereenja te o trajanju i iznosu optereenja. NAPOMENA: Proraun puzanja i skupljanja provest e se prema Fachbericht 104 Verbundbrcken (izdanje 2003. godina) - odreeni faktori za odreivanje puzanja i skupljanja betona su bitno promijenjeni u odnosu na europsku prednormu ENV koja je usvojena u Hrvatskoj. Europska norma BS EN 199211:2004 (izdanje 2004.) uvodi dodatne promjene odreenih faktora ali je vrlo slina Fachberichtu 104. Nova norma usvojit e se u Hrvatskoj do 2010. godine. Zanimljivo je da FIB state of the art report: Constitutive modelling of high strenght / high performance concrete iz sijenja 2008. za puzanje i skupljanje PONOVO koristi formule kao i Fachbericht 104. 20
Skupljanje betona: Ukupni iznos skupljanja betona sastoji se od dvije komponente: autogeno skupljanje i skupljanje od suenja. Autogeno skupljanje beton se odvija tijekom ovravanja betona to znai tokom prvih dana od izrade betonskog elementa. Autogeno skupljanje je linearna funkcija vrstoe betona. Skupljanje od suenja odvija se sporo tijekom dueg vremenskog perioda, budui da ovisi o migraciji vode kroz ovrsli beton. Proraun koeficijenta skupljanja: - pretpostavke: - za normalno ili brzo stvrdnjavajui beton - vlanost okolia:
RH = 80 %
Ukupna deformacija od skupljanja: cs (t, t 0 ) = c,as (t) + c,ds (t, t 0 ) cs (t, t 0 ) - ukupna deformacija od skupljanja
c,as (t) - autogeno skupljanja c,ds (t, t 0 ) - skupljanje od suenja
Autogeno skupljanje :
c ,aso
f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0
2 ,5
10 6
as ds ,1 ds , 2
21
Srednja vrijednost tlane vrstoe betona starog 28 dana [ N/mm2 ] f cm = f ck + 8 = 35 + 8 = 43 N / mm 2 f cm 0 = 10 MPa t1 = 1 dan
6-
c ,aso
f /f = as cm cm 0 6 + f cm / f cm 0
2, 5
10
43 / 10 = 700 6 + 43 / 10
5.0
2, 5
10 6 = -7810
RH
(t t s ) / t1 ds (t t s ) = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1
3,5 f cm 0 s1 = f cm
0 ,1
1,0
- gdje je : RH relativna vlanost u % RH0 = 100 % h0 srednji polumjer presjeka u [mm] h1 = 100 mm f cm 0 = 10 MPa t s - starost betona u trenutku poetka isuivanja najee je to vrijeme prestanka njegovanja betona ds (t t s ) - funkcija koja opisuje vremenski tijek isuivanja betona
3-
= 0,39410
f 43 c,ds0 = 10 6 [220 + 110 ds1 ] exp - ds2 cm = 10 6 [220 + 110 4] exp - 0,12 = f cm0 10
22
RH
RH = 1.55 1 RH 0
(t t s ) / t1 = 2 350 (h0 / h1 ) + (t t s ) / t1
3-
0,3
= 1,0
Ukupna deformacija od skupljanja: cs (t, t 0 ) = c,as (t) + c,ds (t, t 0 ) = - 0,078 -0,298 = - 0,376 DIJAGRAMI ZA ODREIVANJE KEOFICIJENATA SKUPLJANJA:
23
Dijagram: Skupljanje od suenja Oznake: 1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R
24
3,5 10 = 43
0 , 70
= 0,867
0 , 20
3,5 10 = 43 3,5 10 = 43
0 , 20
= 0,960
0 , 50
0 , 50
= 0,902
RH
( f cm ) =
5 .3 f cm / f cm 0
5 .3 43 / 10
= 2,556
Koeficijent koji uzima u obzir utjecaj starosti betona u trenutku poetka djelovanja optereenja skela se otputa t 0 = 28 dana Djelotvorna starost betona u trenutku nanoenja optereenja:
t 0,eff
9 = to + 1 0,5 dana 1, 2 2 + (t 0 / t1 )
CEM 32,5 -1 CEM 32,5 R i 42,5 0 25 CEM 42,5 R i 52,5 1
CEMENT
t 0,eff
9 9 = to + 1 = 28 + 1 = 28 0,5 1, 2 1, 2 2 + (28 / 1) 2 + (t 0 / t1 )
1 0.1 + t 0,eff / t1 = 1 0.1 + [28 / 1]
0.2
(t 0 ) =
0.2
= 0.488
RH H = 150 1 + 1,2 RH 0
18
18 80 250 = 150 1 + 1,2 + 250 0,902 = 342,7 < 1500 0,902 = 1353 100 327,3
() / 1 = 342,7 + () / 1
0.3
= 1,00
26
DIJAGRAM ZA ODREIVANJE KOEFICIJENTA PUZANJA: Keoficijent puzanja mogue je odrediti iz sljedeeg dijagrama za 80 % vlanosti okoline.
Oznake: 1 klasa cementa 32,5 N 2 klasa cementa 32,5 R i 42,5 N 3 klasa cementa 42,5 R, 52,5 N, 52,5 R Koeficijenti puzanja betona: Kolnika ploa na elinom nosau: Skupljanje betona:
(t , t 0 = 28 d ) = 1,50 (t , t 0 = 1 d ) = 2,80
27
1.8. Umornost
Zamor na spregnutim cestovnim mostovima odreuje se prema Modelu 3: Djeluju 4 osovine, svaka osovina sa silom od 120 kN
Kod kontinuiranih greda raspona veeg od 40 m, koriste se 2 ovakva vozila na razmaku od 40,00 m u smjeru uzdu mosta.
28
ik =
Ii
j=1 I j
n
x i Ii
n
j=1 (x 2j I j )
xk
Faktor
- zakretanje poprenog presjeka pod pretpostavkom zglobne veze izmeu kolnike ploe i
nosaa ili su nosai torzijski mekani
L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j
A 0 = j=1 (x 2 I j ) ww j
n
29
L ) tanh( L L 2 = 1 = L 4 E a A ww 2 4 G a IT 2
gdje je
L ) tanh( 2 1 L 2
Ga I T E a Aww
Ga IT =
Ga 3
1 (s t 3 ) + (s t 3 ) nG c a
s duljina elinog ili betonskog elementa t debljina promatranog elementa (pojasnica, hrbat ili ploa) Ga - modul posmika elika Gc - modul posmika betona
nG =
L3 = 48 E a A ww
Tada dobivamo Engesserov izraz za poprenu preraspodjelu optereenja:
ik =
Ii
j=1 I j
n
x i Ii
j=1 (x 2j I j )
n
xk
Ako su svi nosai iste krutosti I = I i tada se Engesserov izraz moe dodano pojednostaviti:
ik =
1 x + n i 2 xk n (x j )
j=1
30
b) Spregnuti kolnik sa elinim sanduastim nosaima (zatvoreni elini nosai) Broj nosaa n 2 Utjecajna linija poprene preraspodjele odreena je zanemarivanjem ograniene torzije. Kod veine mostova koji imaju poprene dijafragme ili poprene okvire na standardnim razmacima, zanemarivanje ograniene torzije uzrokuje podcjenjivanje ukupnih normalnih i posminih naprezanja manje od 5 %. Dijafragme ili poprena ukruenja se postavljaju na razmaku cca 2,50 x VISINA SANDUKA (kod visokih sanduka). Proraun naprezanja: Normalna naprezanja:
egzaktno =
MX M M M y + Y x + = priblino + I IX IY I
Posmina naprezanja:
egzaktno =
VY V TS T T SX ( s ) + X SY ( s ) + + S ( s ) = priblino + S ( s ) t IX t IY 2 Ac t t I t I
Utjecajna linija za poprenu preraspodjelu optereenja: Utjecajne ordinate rotiljne komponente: (Metalni mostovi 118 str.)
ik =
Ii
+ I
j=1 j
g xk n (x 2 I j ) + g j=1 j x i Ii
g =
L 4 G a IT
L3 L3 = = n 48 E a A 0 48 E a j=1 (x 2 I j ) ww j
Torzijska krutost zatvorenog presjeka koji se sastoji od armiranobetonske kolnike ploe i elinog korita:
31
4 Ga A2 Ga IT = s s t + nG t a c
A povrina koju zatvara spregnuti sanduk (u betonskoj ploi je to srednja linija ploe)
xk
x1= x 2= x 3=
x 4=
POVRINA A
POVRINA A
Svi nosai imaju jednaku savojnu krutost te je stoga mogue pojednostaviti izraz:
ik =
g x 1 + n i xk n (x 2 ) + g j
j=1
Ga I T =
g =
1 304 1,235 10-6 11 = + 304 = 0,25 + 0,200,408 = 0,25 + 0,09 = 2 2 -6 -6 4 2 (304 + 144 ) 5, 06 10 + 1,235 10
0,34 32
ik =
+ g
xK =
120 kN
120 kN 80 kN 80 kN
2,50 kN/m
9,00 kN/m
2,50 kN/m
0,34
0,25
Rotiljna preraspodjela daje vertikalnu komponentu prometnog optereenja koje otpada na rubni elini I nosa tj. vanjsku polovicu elinog sanduka i uzrokuje savijanje. Potrebno je odrediti moment torzije koji djeluje na popreni presjek u odnosu na vertikalnu os koja prolazi teitem poprenog presjeka. Korekcija torzijske komponente pokazuje da 20 % momenta prenosi se rotiljnom komponentom koja je obuhvaena poprenom preraspodjelom, a 80 % torzijom. 33
Torzijski dio momenta raspodjeljuje na pojedine dijelove poprenog presjeka u odnosu njihove torzijske krutosti. NAPOMENA: Prikazana poprena preraspodjela optereenja je dobra aproksimacija za odnose L/B > 2 (Duljina / irina raspona > 2) za koncentrirano prometno optereenje naneseno u sredini raspona. U izvode je unesen izraz za rotiljni kut zaokreta
L3 48 E a j=1 (x 2 I j ) j
n
P L3 y= 48 E I
to ukazuje na promatranje presjeka u sredini raspona. Navedena poprena preraspodjela loije aproksimira poprenu preraspodjelu u blizini leajeva. Unato toj injenici u ovom pojednostavljenom proraunu pretpostavlja se da navedena poprena preraspodjela vrijedi za itav raspon. ELINI SANDUK NA KOJEM SE BETONIRA KOLNIKA PLOA:
Ako imamo zatvoren elini sanduk, tada je potrebno zbrojiti njegovu debljinu i svedenu debljinu betonske ploe s s nG = t c t c beton n + telik G 34