Professional Documents
Culture Documents
STRAST
Tebi, koji si Ishodite mog Puta i Predmet moje Istinske Strasti, s beskrajnom ljubavlju i zahvalnou posveujem ovu knjigu.
Rei zahvalnosti
Naroitu zahvalnost dugujem svojim dragim prijateljima, ije su mi nepokolebljiva ljubav i staloena mudrost pruale podrku, jasnou uvida i hrabrost bez kojih ne bi bilo mogue napisati ovu knjigu: Seli Fier, Pem Kier, Sendi Doli, Piteru Ikanu, Vendi Goldstin, Deki Ekls, Denifer Munjoz i Svami Kripananda.
UVOD
Ova je knjiga nastala kao rezultat moje sopstvene strasti prema poslu zbog kojeg sam i dola na ovaj svet, i kao poziv onom delu vaeg bia koji zna da ste spremni da oseate vie, ivite vie, volite vie i uivate vie. Tako esto me ljudi pitaju: Barbara, u emu je tajna sree? ili ta mi jo nedostaje, pa da poverujem u sebe dovoljno da bih krenula za svojim snovima? ili Na ta bi trebalo da se usredsredim da bih u svoj ivot privukao neto dobro?. Moj odgovor na sva ova pitanja je uvek isti: STRAST. Strast je mnogo vie od intenzivne fizike privlanosti koju oseamo prema drugoj osobi, ili vatrenih ideala, ili ak oduevljenog stava prema sentimentalnoj vezi koju imamo, prema poslu koji obavljamo, ili prema svojoj porodici. Ona nije samo kvalitet koji posedujemo ili oseanje kojem teimo. Strast je, pre svega, unutranji izvor energije, snaan, pun ljubavi i blagonaklon; energije koja e, ako joj dozvolite da ue u va ivot, svaki va doivljaj i susret ispuniti ivotnom snagom, arolijom i smislom. Strastveno ivljenje jeste nain postojanja, pri kojem u svaki trenutak svakoga dana unosite celo svoje srce i duu. Strast je ono to nas otvara prema ivotu, a nama samima, pak, iri vrata koja vode do najdragocenijih ivotnih vrednosti. Potrebna je velika hrabrost da bi se ivelo i volelo sa strau, ali, postoji li uopte alternativa za nas koji stremimo najveim visinama? Doiveti strast, izraziti je, i podeliti je s drugima, znai pokloniti neprocenjiv dar sebi, svojim blinjima i svetu koji nas okruuje. Ove refleksije o strsti su nastale da bi vam pomogle da razmislite o sopstvenoj strasti na naine na koje, moda, ranije niste o njoj razmiljali, i da bi vam pruile nove mogunosti da postanete strastvena, snana osoba kakva ste oduvek eleli da budete. Nadam se da ete, itajui ovu knjigu, dobiti nadahnue da radite strastvenije, igrate se strastvenije, volite strastvenije i razvijate se strastvenije. Jer, to je ivot kakav zasluujete.
Barbara de Andjelis
DEO I
STRAST: VAE SUTINSKO JA
Strast nije vama nepoznato svojstvo. Ona nije karakteristika s kojom se neki ljudi raaju, a neki nikad ne upoznaju.
Biti strastan je za vas jednako prirodno kao disati, jednako prirodno kao iveti.
nas stimuliu nego ljude koji ue nau decu ili uzgajaju namirnice koje jedemo. Nema nieg pogrenog u divljenju pojedincima ili uivanju u dogaajima koji potpiruju nau strast. Problemi se javljaju kad ne doivljavamo dovoljno strasti, pa umesto toga pokuavamo da se uzdignemo iznad one koju poseduju drugi ljudi. Sportski fanatik koji se vie uzbuuje gledajui znojave neznance kako se sudaraju na terenu nego zbog vremena koje provodi sa sopstvenom enom, ljubiteljka TV sapunica koja gaji vie oseanja za likove ije doivljaje prati iz dana u dan ili nedelje u nedelju nego za sebe samu, osoba koja voli da u tabloidima ita o dramama i srceparajuim doivljajima drugih ljudi sve su to osobe odseene od sopstvene strasti, sopstvenog ispunjenja, sopstvenog ivota. Ukoliko tragate za svojom strau, ponite tako to ete okrenuti lea injekcijama strasti na brzinu dobijenim od drugih ljudi i situacija u kojima vi ne igrate nikakvu ulogu; umesto toga, usmerite svoju panju prema sopstvenoj nutrini. Samo vaa sopstvena strast e ikada moi da vas zadovolji. Samo vau sopstvenu strast niko ne moe da vam oduzme. Samo vaa sopstvena strast moe da uini da se u svakom trenutku svakoga dana osetite istinski ivima.
Kad se oslanjate na druge ljude da biste osetili uzbuenje koje donosi ivot, pretvarate ih u izvor svoje strasti.
Kada vaa oseanja zavise od podsticaja od strane drugih, znai da ste im dozvolili da kontroliu va ivot.
Bivamo privueni osobama koje zrae strau, koje ive strastveno, koje sa strau diu.
U vaoj strasti se krije vaa istinska snaga. to vie i bolje otkrijete i izrazite svoju strast za ivotom, to ete neodoljiviji postati drugim ljudima.
svom detetu oko domaeg zadatka toliko predano kao da e ljubav koju mu iskaete tokom tih pola sata promeniti ceo njegov ivot. Moda eksperiment s produbljvanjem svoje predanosti vrite u oblasti linog razvoja, kao to je usporavanje vae uobiajene uurbanosti i poklanjanje vie vremena nekim posebnim ivotnim trenucima. Provedite ceo dan vodei rauna o tome kada zapadate u stanje stresa, i setite se da bi tada trebalo da se zaustavite, makar samo da obratite panju na ono to ste propustili da primetite prekrasno drvee du ulice kojom svakog dana bezglavo jurite na posao; kako je lepo vae kue pored kog ste protrali na putu do kuhinje, jer urite da spremite veeru; zvukove nonih ptica i cvraka koji se uju spolja dok se pripremate da odete na spavanje, premotavajui u glavi svoj prenatrpani sutranji raspored. Zapanjie vas u kolikoj meri intenzivnije predavanje nekoj stvari do koje vam je stalo, na samo jedan dan, moe da preobrazi va doivljaj ivota i samog sebe. Ljudi koji inae ne deluju nimalo uzbudljivo, odjednom vam postaju zanimljivi, zabavni i privlani. Zadaci koji su izgledali tako trivijalni i dosadni postaju vam podsticajni i ispunjavaju vas zadovoljstvom. Lini izazovi za koje vam se inilo da su nedostini pretvaraju se u ostvarljive mogunosti i trajne prodore. to je najvanije od svega, otkriete da je vaa sopstvena strast samo ekala da dobije priliku da izbije u prvi plan i izrazi se.
to vei deo sebe ponudite neemu, vie ete strasti dobiti zauzvrat. ta god radite , neka bude predano. Koga god volite, volite ga predanom ljubavlju. ta god da izaberete, posvetite se tome s predanou. U tom sluaju, sve to radite bie ispunjeno strau. Vae sentimentalne veze zraie strau. Izbori koje budete nainili, odjekivae strau.
Strast i ravnodunost
Ravnodunost je neprijatelj strasti. Ona je neprijatelj ivota. Kad sebi kaete: Ba me briga, ne samo da sebe odvajate od nekog ili neeg drugog odvajate se od sopstvene ivotne sile, od onog izvora ljubavi i snage u vama samima. Danas je ravnodunost gotovo u modi. Biti indiferentan znai biti kul, nedirnut onim to se deava, biti istinski nezavistan. Fraze tipa Kako god hoe... i To me ni najmanje ne interesuje uju se svakog dana na televiziji, u kancelariji, kolama, i kod kue. ujemo ih od svoje dece u tinejderskim godinama, od svojih prijatelja, svojih ljubavnih partnera i, to je najgore, od sebe samih. Ravnodunost je neiskren stav. Moe da se prikrije tako to e se predstavljati kao druga i poeljnija svojstva, kao to su unutranja snaga i emocionalna neuzdrmanost. Nije da ne oseam nita, zatei ete sebe kako insistirate odgovarajui nekome ko vas optuuje da ste ravnoduni. Jednostavno sam u ovom trenutku usredsreena na neto sasvim drugo, tako da ne mogu da reagujem na odgovarajui nain. Kada kombinujete ravnodunost sa pravinou prema svom ubeenju, reakcija je jo agresivnija jer ste vi, toboe u pravu, a ostali gree: Vidi, to to si ti emotivac i gubi kontrolu, uopte ne znai da i ja moram da budem takva. Jedini razlog zbog ega ti izgledam ravnoduna jeste taj to sve to nije zanesenost ili histerija tebi deluje kao ravnodunost! Znam neke ljude koji pokuavaju da se izgovore za svoju indiferentnost tako to je maskiraju kao duhovnost. Nisam indiferentan, jedino nisam vezan za svetovne stari kao to sam nekad bio. Ja ovo nazivam razumevanjem duhovnog dostignua koje je na nivou deteta predkolskog uzrasta. Istorija je prepuna bezbrojnim primerima svetaca, uitelja i svetih bia koji su otelovljenje ljubavi, saoseanja i strasti, i koji se nikako ne bi mogli opisatikao ravnoduni. I odista, to vie dodira imamo sa svojom boanskom sutinom i to vie poimamo ivotnu istinu, utoliko vie prepoznajemo nedeljivo jedinstvo svega to je deo postojanja i, prema tome, oseamo vie ljubavi prema svima. ta je, dakle, izvor nae ravnodunosti? Uglavnom je to strah strah od bola, strah od gubitka, strah od prejakih oseanja. Na primer, kada kaemo Ba me briga, esto u stvari mislimo sledee: Ne znam kako da mi bude stalo, a da pri tom ne budem povreen, ili elela bih da me nije briga , ili Bojim se da oseam, jer znam da u se tako nai na veim iskuenjima nego ako ne oseam ili Toliko mi je stalo do
toga da sam zato besna na sebe. Ravnodunost se tako pretvara u oklop koji smo sami izabrali u nadi da emo izbei bol zbog neuzvraene ljubavi, zbog neispunjenja nekog cilja koji smo sebi postavili, ili primoranosti da se suoimo s kritikama i neodobravanjem drugih osobina. Ali, ne dozvolite sebi da vas zavara sopstvena ravnodunost. Nikada, ali nikada neete iz nje izvui snagu. Ravnodunost vas nikada nee zatititi. Umesto toga, ona stvara zid otupelosti i ponosa izmeu vas i onoga za im udite prisnosti, strasti i ispunjenja vaih ciljeva i snova. Na kraju, ravnodunost vam oduzima najveu snagu, najbolju zatitu i najvei va blagoslov ogromnu ljubav i strast koje ive u vaem srcu. Potrebna je velika hrabrost i poniznost da bismo se suoili sa svojom indiferentnou. Zapitajte se: Da li u mom ivotu postoji neka oblast u kojoj iza ravnodunosti skrivam svoj strah i bol? Kako mi je uspelo da potpuno otupim prema ljudima ili oseanjima do kojih mi je zaista stalo? Koje su to stvari u mom ivotu o kojima bi trebalo vie da se pobrinem? iju ljubav, prijateljstvo ili dobrotu uzimam zdravo za gotovo i primam s ravnodunou? Sam ovaj in podbadanja vae ravnodunosti iskrenou, odmah e probuditi vaa nena oseanja i vau strast, i poeti da razara zidove oko vrela ljubavi koje se nalazi u vaem srcu.
uvajte svoju strast onako kako se uva svoje najdragocenije imanje. Branite je onako kako biste svog najdraeg prijatelja branili od zla.
Strast i kontrola
Da li ste vi osoba kojoj je potrebno da neprekidno kontrolie sve oko sebe? Da li vas nervira kada stvari nisu na svom mestu, kad pekiri ne vise poreani kao vojnici, kad neko parkiravi kola nagazi liniju koja deli dva parking-mesta, kad neko ostavi au na kuhinjskom pultu, kad se stvari ne odvijaju onako kako ste planirali? Ako je tako, vrlo je verovatno da u ivotu ne doivljavate onoliko strasti koliko biste eleli, jer strast je ono to se deava kada stvari izmaknu naoj kontroli. Kontrola je zapravo antiteza strasti. Kontrola prilazi situacijama kruto; ona voli da odredi granice stvarima; ona trai izvesnost i manje pomeranja; ona se opire promeni. Strast, s druge strane, prekorauje ogranienja i ne trai nikakve ograde, nikakav kraj. Ona napreduje ka nepoznatom; hrani se kretanjem i preobraajem; oboava otvorenost. Strast ne mora obavezno da bude logina, ili prikladna a to su omiljene rei osoba koje voleda dre stvari pod kontrolom. Ona se ispoljavanaprosto zato jer eli da bude ispoljena. Izraava se sebe radi. Ona nema drugu svrhu do da velia ivot, ljubav i delo Gospodnje. Zamislite da peaite kroz umu po hladnom zimskom danu i naiete na ledenu i brzu reku. Logika vam smireno kae da je voda , bez obzira na to koliko ste se zagrejali peaenjem, ipak suvie hladna za plivanje,ali uzburkana strast u vaem srcu na sav glasvie: Skini odeu i skoi u vodu odmah! Neto u vamaudi da upozna sva udesa ivota, darove prirode, aroliju trenutka, bez obzira da li to ima smisla ili ne. A kad se zagnjurite u vodu, vritei od radosti zbog buenja svake elije vaeg tela, oseate se potpuno prisutni, potpuno ivi. Ne drite stvari pod kontrolom i uivajte u svakoj sekundi! Da bismo uli u svetstrasti, moramo se odrei svoje potrebe da predvidimo ishode dogaanja i razumemo ta se tano deava u odreenom trenutku.Moramo biti otvoreni prema tajnovitom, prema neoekivanom, jedva primetnom. Moramo se osloboditi svoje potrebe da izaemo u susret svojim uobiajenim oekivanjima i dopustiti nesvakidanjem da se otkrije. Moramo biti voljni da pustimo uzde iz ruku i krenemo novim pustolovnim stazama oseanja, percepcije,doivljaja, stazama koje e nas odvesti do jo vie radosti i uda za koja nismo ni sanjali da postoje.
Otvorite se prema potencijalu sadanjeg trenutka. Oslobodite se navike da mislite kako bi neto trebalo da izgleda. Oslobodite se navike da mislite kako bi trebalo da se oseate. Oslobodite se nastojanja da kontroliete ta se deava. Jednostavno se oslobodite... Time ste stvorili prostor na kome e se pojaviti arolija. Time ste otvorili vrata kroz koja e uletetitajnovitost. Time ste u svome srcu napravili mesta za strast.
Kada ste poslednji put pustili strastveni deo svog bia da se slobodno igra? Kada ste se poslednji put zabavljali onako kako to umeju vaa deca? Kada ste poslednji put bili sreni naprosto zato to ste ivi? Prestanite da brinete ta misle drugi, i da li je ono to biste eleli da radite praktino, korisno ili efikasno. Budite luckasti. Budite strastveni. Budite Vi.
Strast i predaja
Vratite se u mislima u vreme kad ste doiveli ogromnu strast. Tastrast je mogla biti fizika, emocionalna, ili ak duhovna. Priseajui se trenutka velikog intenziteta, primetiete da ste upravljali svojim iskustvom. Neto jae od vas je preuzelo stvari u svoje ruke, i vi ste se tome predali. Prepustili ste se. Dopustili ste sebi da vas ono to se dogaa obori s nogu, i iz tog ina predaje izrasla je strast. Ako je iskustvo kojeg se seate predstavljalo trenutak velike fizike strasti, pomislite na ono to mu je prethodilo. Oseali ste talase zadovoljstva kako se nagomilavaju u vaem telu sve dok, na odreenoj taki, snaga tih talasa nije postala vea od svakog oseanja za kontrolu koje je preostalo u vama, kada ste se u potpunosti predali oseanju. Ukoliko ste se tome opirali, ukoliko ste se plaili potpunog preputanja, ukoliko niste bili spremni da se predate, trebalo je da zaustavite zadovoljstvo pre no to je doseglo svoj strastveni vrhunac. Moda ste se, pak, prisetili emocionalne strasti, trenutka intezivnog oseanja. Moda je to bilo roenje vaeg deteta, ili dugo eljeniponovni sastanak s lanom porodice, ili susret s nekim ili neim koji vas je duboko dirnuo. Vratite se u mislima u te trenutke i prisetite se kako ste mogli da osetite kako se emocije gomilaju u vama, i postaju sve jae i jae, toliko da vam se inilo da evam srce pui i onda se odista i rasprslo od silne miline i oduevljenja. Nije sluajnoto ovo zvui kao opisemocionalnog organizma; proces je vrlo slian. Predajete se oseanjima, bez obzira na to koliko ranjivim vas ona mogu uiniti, doputate im da rastu dok ne eksplodiraju u trenutku duboke emocionalne strasti. Da ste se borili sa svojim oseanjima, zatvorili biste uspeno svojesrce i nikada ne biste iskusili takvu ljubav, takvo ushienje. Mnogi ljudi pogreno shvataju istinski smisao predavanja. To nije isto kao odstupanje, odricanje od svoje moi, ili gubljenje neega vrlo vrednog, kao to je predaja u borbi. Predati se znai skloniti s puta svoj ogranieni ego i uskladiti se sasilom snanijom od svoje volje. Predavi se, oslobaate se svega to vas tvrdoglavo dri na mestu na kom se sada nalazite, i poinjete da plovite noeni strujom reke ivota koja eli da vas odnese do neega veeg. Ukoliko vas pomisao na predavanje plai, vrlo je verovatno da niste osetili onoliko strasti koliko je mogue u svim oblastima svog ivota. Ponite da obraate panju na trenutke u kojima se opirete predavanju, u kojima nastojite da sauvate svoju teritoriju, zadrite svoje
granice, bez obzira da li je re o razgovoru, voenju ljubavi, etnji kroz park ili susretu sa sopstvenim emocijama. Dajte sebi dozvolu, malopomalo, da duboko udahnete i pustite siluije trzaje oseate u sebi da vas odvede kuda je naumila. Utom trenutku, trenutku predaje, osetiete kako vas preplavljuje talas strasti!
Da biste nali put povratka do svoje strasti, morate prvo da pronaete put povratka u svoje srce.
DEO II
STRAST I SENTIMENTALNE VEZE
Strast poinje tamo gde se vaa tela sjedinjavaju i zavrava tamo gde vaa dua zaigra.
Kada vae due mogu da se sjedine u isto vreme kad i vaa tela postanu jedno, tada vodite ljubav svim svojim biem. Izmeu vas nee biti niega to nije ljubav.
Strastvena oseanja
Sentimentalna veza ne moe da opstane due vreme ako se zasniva samo na fizikoj strasti. Mora da postoji snana povezanost ne samo meu telima ve i meu srcima dvoje ljubavnika. Ta povezanost nadmauje puku seksualnu privlanost. Ona predstavlja strastvena oseanja koja postoje izmeu vas i vaeg partnera. Svi mi dobro znamo ta znai i kako je to kad prema nekome oseamo fiziku strast. Zahvaljujui tome, obino mislimo o strasti kao o fizikoj senzaciji. Dakle, kada oseate emocionalnu strast prema nekome, ta to znai? Sredite emocionalne strasti je srce, a ne seksualni organi. Ona se ne zasniva na zaljubljenosti, hemiji ili elji. Ona se zasniva na dubokoj spoznaji ljubavi koju osea druga osoba, ljubavi u sopstvenom biu, i radosti koju te dve sile stvaraju zajednikom igrom. Sasvim je mogue osetiti fiziku strast prema nekome ko vam se ne dopada ba mnogo. Naposletku, pouda i ljubav su dva potpuno razliita oseanja. Ali, da biste osetili emocionalnu strast prema nekoj osobi, ona mora da vam bude zaista draga. Strastveno volite karakter svog partnera; strastveno volite njegovu linost; strastveno volite njegov um; strastveno volite njegov duh. Za razliku od fizike strasti, koja se raa iz potrebe, emocionalna strast izvire iz nepogreive rezonancije koju oseate u prisustvu voljene osobe. Ono to je naroito divno kod emocionalne strasti jeste injenica da ona, to vie trenutaka ljubavi podelite sa svojim partnerom, postaje sve jaa. Svakog dana, on uini neto divno, neto to vam omoguuje da vidite njenu oseajnost Vreme postaje prijatelj vae veze, jer prua vaem partneru sve vie i vie mogunosti da pokae svoju dobrotu, nenost i ljubaznost, i da svim tim jo vie podjari emocionalnu strast koju oseate prema njemu. Na kraju krajeva, upravo emocionalna strast je ono zahvaljujui emu mnogi brakovi potraju celog ivota; emocionalna strast je ta koja doputa da par prebrodi mnoge izazove i krize, i iz njih izae jo bliskiji nego pre; emocionalna strast je ta zbog koje se oseate istinski sigurni i voljeni. Ova strast srca je sidro vae ljubavi baeno duboko u more odanosti, more koje nee pomahnitati samo zbog nekoliko talasia koje je neka usputna tekoa podigla na povrini. Emocionalna strast se nee smanjiti kad vi ili vaa voljena dobijete nekoliko kilograma, ili se neko od vas dvoje ozbiljno razboli, pa ak i kad na neko vreme ne dobijate jedno od drugog ono to mislite da bi trebalo. Zajedno, vi jaete
na katkada pogibeljnim talasima ivota, bezbedni u saznanju da nikakva oluja ne moe potopiti veitu istinu vae ljubavi.
Strast koja traje ne moe se zasnivati na privlanosti fizikog tela, jer se ono neprestano menja.
Istinska strast potie iz vae due, koja prepoznaje sebi srodnu i raduje se divoti vaeg spajanja.
meseno. Isprva, to moe da izgleda kao alarmantan pad uestalosti! Ali, ako tim trenucima priete s potovanjem, kao vanim i svetim asovima u kojima vi i va partner moete da uveliate i izrazite svoju ljubav i predanost jedno drugom, tada e svaki od njih biti jednako znaajan i moda ak potpuniji nego onaj usputni seks koji ste nekada upranjavali svake druge veeri. Jo neto bi trebalo da upamtite: svoje izlive strasti nemojte ograniavati zidovima spavae sobe. Seksualna intimnost je samo jedan od naina iskazivanja strasti prema voljenoj osobi i vezi koju imate s njom. Svoju strast moete da izrazite i reima na razglednici ili ceduljici s ljubavnom porukom; moete da je izrazite i uviavnim postupcima, kao to je ponuda da se pobrinete malo za decu, kako bi vaa supruga mogla pola sata da posveti sebi, ili da malo izmasirate svom suprugu ramena kad se vrati kui posle napornog radnog dana; moete je izraziti i tako to ete pustiti neku od vaih omiljenih pesama i pozvati je da zaplee s vama. Nemojte ekati da se ukae vreme za fiziku intimnost da biste izrazili svoju strast. Nemojte je uvati za neke budue prilike! Ponite tako to ete svakog dana pronai barem jedan asak u kome ete u potpunosti izraziti svoju strast prema osobi koju volite. Potom jo jedan, pa jo jedan. Pre no to budete svesni toga, vaa veza e biti proeta strau i, kada uhvatite pogodan trenutak za voenje ljubavi, otkriete da ste poeli da je vodite mnogo pre no to ste dospeli u krevet!
Onog trenutka kad ste izrazili svoju strast, bilo kroz zagrljaj, mio pogled, ili neki ljubazan gest, uli ste u bezvremeni svet srca.
Ne ekajte da strast pronae vas. Stvorite plodno tlo u kojem istinska strast moe lako da raste.
Snaga predanosti hranie seme strasti i omoguiti joj da cveta u vaem srcu.
Sa strau tragajte za dobrotom u svakoj osobi. Ako traite dobrotu, vi ete je i nai.
Tada vie nee biti vano da li ete s njime provesti dvadeset minuta ili dvadeset godina.
Vreme koje ete podeliti bie vreme ljubavi, jer ste ljubav traili, jer ste ljubav nali.
Strast koja prevazilazi telesno javlja se kada je celo vae bie opijeno strau prema nekom drugom. Va um je opijen strau prema njegovom umu. Vae srce je opijeno strau prema njegovom srcu. Va duh je opijen strau prema njegovom duhu. Svaka elija vaeg tela podrhtava od strasti prema voljenoj osobi. To je strast odanosti.
pepelu ljubavi jo uvek tinja dovoljno ara da bi se plamen lak ponovo razgoreo, samo ako bi mu se pruila ansa? Potujte plamen strasti, plamen ljubavi. Shvatite da toj vatri, da bi opstala, treba potovanje i panja, jednako marljivo staranje kao i vatri koju upalite da biste se u divljini ogrejali i sauvali od divljih zveri.Odravajte vatru svoje ljubavi; inite to ljubaznou, komuniciranjem, potovanjem i zahvalnou i ona e za vas uvek goreti snanim i jasnim plamenom.
Strast je zvuk koji ujete kada ljubav peva, pokret koji ljubav ini kada igra.
Strast je dar koji zasluujete kada odajete poast plamenu ljubavi i nauite kako da ga odravate.
DEO III
STRASTVENO IVLJENJE
Odvaite se da svoj ivot proivite strastveno. Svet eka da se vaa velianstvenost rascveta.
Imate mo da stvorite duboko ispunjen ivot. Imate mo da stvorite ivot posveen velikoj svrsi. Ta mo poiva u vaoj strasti. Smognite hrabrosti da svoju strast nosite sa sobom ma gde ili. Smognite hrabrosti da pokaete svoju strast svakome koga sretnete. Ako reite da se prema ivotu ophodite strastveno, on e vam uzvratiti istom merom.
Strast i posao
Najvei deo nas polovinu svog budnog vremena provodi na poslu, bilo u kui. bilo van kue. To je mnogo vremena, i suvie mnogo ako nas to to radimo ne ini srenima. Tako mnogo ljudi se ali da ih posao ne ispunjava, da se uasavaju jutarnjeg ustajanja i odlaska u kancelariju. Ono to zapravo kau jeste da im njihov posao ne doputa da oseaju nimalo strasti. Nemogue je dan za danom, nedelju za nedeljom, oseati dosadu, bezsmisao, pa ak i ozlojeenost, a da to ne ostavi ozbiljne posledice na psihu oveka. Kada radimo bez strasti, brzo bivamo satrveni. Umor, depresija, anksioznost, zavisnosti sve su to znaci da vam duh udi za tim da strastveno obavljate svoj posao i da je frustriran jer se toliko mnogo asova u toku svakog dana ne osea u potpunosti ivim. Deo problema se sastoji u tome to vrlo esto pravimo krutu podelu izmeu onih vrsta karijera prema kojima oseamo strast i poslova koji su samo posao, nain da se zaradi novac za preivljavanje i nita vie. Na primer, vi moda verujete da je lake oseati strast prema poslu koji je glamurozan, kao to je industrija zabave, ili onom koji omoguuje veliku zaradu, kao to je bankarstvo, nego strast prema poslu sekretarice ili prodavca. Ali, upamtite izvor strasti je u vama, a ne u poslu, kakav god on bio. Nije posao taj koji vas ini strastvenom osobom. Vi doivljavate svoj doivljaj posla strau koju unosite u njega. Konano, evo i tajne koja e vam pomoi da pronaete ispunjenje u poslu koji obavljate: nije vano koji posao obavljate da biste zaradili za ivot. Vano je kako ga obavljate. Moete imati najuzbudljiviji i najbolje plaeni posao koji se moe zamisliti, ali ako niste u stanju da ga radite sa strau, opet ete se oseati nemirni, nesreni i neispunjeni. S druge strane, ukoliko reite da izrazite strastveni deo svog bia predajui se svom poslu bez ostatka, ak i ako nije glamurozan i ako vam je plata mala, oseaete duboko zadovoljstvo zbog doprinosa koji dajete svetu i svog unutranjeg mira.
Radite svoj posao s ljubavlju. Radite svoj posao sa zahvalnou. Radite svoj posao sa strau. To je vaa karijera ovde, na Zemlji, i moete je postii uvek i svugde. Kada date sve od sebe svakom trenutku svog posla i svakom trenutku svog ivota, doiveete istinski uspeh i upoznati istinsko ispunjenje.
pomislite na to kako ste sreni to se budite i to ste ivi, to vas sunce svakog jutra pozdravlja poput vernog prijatelja, to vam je obeano novih dvadeset i etiri asa tokom kojih moete da uite, smejete se i volite. Umesto da vas muka hvata pri pogledu na gomilu vea koji eka da ga opeglate, pomislite na svoje voljene koji tu odeu nose, koji se u njoj igraju, rade, spavaju, i koliko ste srenito ih imate. Umesto da na brzinu progutate svoj obrok da biste se to pre vratili poslu, pomislite malo i na ljude koji su mesecima planirali, paljivo uzgajali i ponjeli s polja te namirnice, zato da biste vi imali ta da jedete kad ogladnite, i pomislite koliko ste sreni jer uvek imate dovoljno hrane. Kad ponete da posmatrate svet na takav nain, oima ispunjenim strau, svaki dan e biti ispunjen novim divotama i svaki trenutak e imati potpuni smisao.
Kada volite ivot, na svet gledate oima ljubavnika. Posmatrate ga oima punim strasti.
Gledati strastvenim oima znai primeivati ljepotu u svemu, diviti se magiji svakog trenutka, i traiti ljubav u svima.
za ivotom moe neto da znai drugim ljudima. Ali, znam da ste u pravu, zato to jevaa strast uticala na mene.
Ko god bili, kako god provodili svoje vreme, svakog dana imate na desetine prilika da utiete na ivote ljudi koji vas okruuju, bez obzira na to da li ih poznajete ili ne. Na koji nain? Tako to ete dopustiti svojoj strasti za ivotom da se ispolji kroz vae rei, pogled, vae postupke, pa ak i kroz neujni govor srca. Vaa strast se ponaa kao poziv drugima, mamei njihovu sopstvenu strast da izbije na povrinu.
Vera se raa iz strasti. Predajui se svojoj strasti prema srei, ispunjenju, istini, automatski se povezujete sa vrelom ivota u sebi. Odjednom se oseate puni snage, svrsishodnosti, neega mnogo veeg od onoga to ste ranije oseali kao svoje bie. Potom shvatate kako vera nema nikakve veze s nadom ona je pouzdanje i spoznaja da Univerzalni Intelekt dela kroz vas i da ste to u stvari vi.
Strastveni univerzum
ivimo u veoma strastvenom univerzumu. Pogledate li paljivo oko sebe, shvatiete da je na fiziki svet stvoren s mnogo strasti, bez obzira ko ili ta je odgovorno za njegov nastanak. Priroda je odvana i raznolika u dizajnu detaljima, ukazujui nam na to da kosmiki umetnik koji se nalazi iza kulisa ima pristupa beskrajnim zalihama strasti, entuzijazma i radosti. Razmislite o tome moraju li zaista da postoje hiljade razliitih vrsta cvea, u svim oblicima koji se daju zamisliti, u svim prekrasnim nijansama boja, u svim opojnim mirisima? Gospod je mogao jednostavno da stvori genetiki cvet koji bi jednako koristio insektima. Nije bilo stvarne potrebe za tako neverovatnom matovitou. Koje je, onda, objanjenje za ovaj vatromet duginih boja koji gledamo u svojim batama? Strast! Strast stvaralake inteligencije da se izrazi smelo, da uiva u sopstvenoj ljubavi. Svugde u fizikom univerzumu vidimo taj isti strastveni potpis. Svaki dan poinje i zavrava se spektakularnom nebeskom sveanou purpurnog, narandastog, ruiastog i crvenog izlaska i zalaska sunca. Svake noi moemo da posmatramo milione svetlucajuih zvezda, koje kao daleki dijamanti ukraavaju nebesa. Naizmenino bivamo zabavljeni, uzbueni, uplaeni i umireni umilnim povetarcima, snanim vetrovima, uasnim olujama, sparnim vruinama, hladnim snenim pahuljicama i osveavajuom kiom. Nikada u ivotu neete videti dva identina oblaka. Nikada dva drveta nee izrasti i izgledati potpuno isto. Nikada se dva talasa nee uzdii i opasti na istom mestu, Svaka velianstvena planina, svaka huna reka i svako ljudsko bie su jedinstveni i ne mogu se duplicirati. I budui da se sve ive stvari meu sobom razlikuju, svaki trenutak je istinski nepredvidiv, uvek interesantan i nikada, ba nikada dosadan. Ovaj strastveni univerzum nas izaziva da ivimo strastveno, da sa strau doekujemo nova iskustva, da se strastveno susreemo s novim ljudima, da strastveno potujemo uda koja nas okruuju. Okrueni smo stalnim, maginim podseanjima na to kako se strast manifestuje, jer nas priroda s ljubavlju poziva da se pridruimo strastvenoj igri ivota.
Pogledajte oko sebe taj udesni, velianstveni svet. Svuda ete videti lepotu koja izaziva vau strast. Svuda ete opaziti velianstvenost koja vas podsea na onu koju i sami posedujete. Kada dopustite sebi da istinski sagledate postojanje u svoj njegivoj divoti, trgnue vas neizbenost vae sopstvene snage, sopstvene strasti, jer ste i sami deo te divote. Kao da Gospod kae: Volim te, i oseam strast prema tebi. Zbog toga sam i stvorio za tebe sve ovo.
Ljubav je kao blistava svetlost koja osvetljava sve to dotakne i svojom iskrom zapali svako srce. to vie volite, sve vie ivite sa strau, i lake dozvoljavate drugima da ine isto. Na taj nain, dar vae strasti biva prenesen dalje, od oveka do oveka, od srca do srca, uvek iznova i iznova. Zar to nije udo? Nikada nee doi kraj uplivu koji vaa ljubav ima na ovaj svet...
K R A J