Drvo je jedini obnovljivi graevinski materijal koji nastaje prirodnim procesom, rastom u umi.

Drvo je ekoloki najprihvatljiviji materijal dostupan ovjeku. TA SU DRVENE KONSTRUKCIJE SMISAONO PROJEKTIRANI SKUP DRVENIH ELEMENATA KOJI INE STABILNU NOSIVU STRUKTURU GRAEVINE PROJEKTIRANI SKUP DRVENIH ELEMENATA JE STABILAN AKO SE DOZVOLJENIM METODAMA PRORAUNA ILI ISPITIVANJA DOKAE DA MOE PRIMITI PROPISANA OPTEREENJA UZ PROPISANI KOEFICIJENT SIGURNOSTI GRAENJE LIJEPLJENIM LAMELIRANIM DRVOM Prijelomni trenutak u zaustavljanju potiskivanja drva iz uporabe i njegov blistavi uspon na graditeljsku scenu dogodio se pronalaskom tehnike lijepljenja drva. Otto Hetzer iz Weimara patentirao je u lipnju 1906 godine postupak proizvodnje lijepljenog lameliranog drva, a to je bio temelj dananjoj modernoj proizvodnji lijepljenih lameliranih konstrukcija. Patentirana je osnovna zamisao da se neovisno o prirodnim dimenzijama elemenata drva lijepljenjem proizvede eljeni oblik i veliina novog elementa od vie tapastih elemenata drva. Pojedinani tapovi spajaju se u vodi netopivoj kemikaliji pod pritiskom. Prethodnim oblikovanjem dobiva se eljeni oblik novog elementa od drva. Graditelj Hetzer je do 1910 izveo oko 65 graevina od lijepljenog lameliranog drva raspona i do 45 m. To je predstavljalo impuls za brzi i nezamislivi razvoj drvenih konstrukcija raspona veih i od 100 metara. U drvu se skrivaju jo nezamislivi potencijali koji se znanstveno utemeljenim istraivanjima kao i inovativnim angairanjem arhitekata i konstruktora tek trebaju izvesti na svjetlo dana. Na osnovu iroke primjenjivosti drva i injenice da predstavlja u masi najbogatiji materijal ugodan za okoli ono e, i treba, u 21 stoljeu dobivati na sve veem znaenju. PREMA FUNKCIJI

A. B. C.

DRVO GRAEVINSKI MATERIJAL DRVO SIROVINA BUDUNOSTI GRAA DRVA KEMIJSKI SASTAV DRVA

- Ugljikohidrati - Fenolne tvari - Terpeni - Alifatske kiseline - ugljik - kisik - vodik - pepeo - duik

75%

MOLEKULARNI SASTAV: od ukupne suhe tvari, od toga: 50% celuloza, ostalo krob, eer

20% do 30% 5% kod liara ih nema, 1,5% alkoholi, proteini, anorganske tvari ELEMENTARNI SASTAV SUHE TVARI: 49,6% 44,0% 5,9% 0,3% 0,2%

TEHNIKA SVOJSTVA DRVA ESTETSKA SVOJSTVA FIZIKALNA SVOJSTVA MEHANIKA SVOJSTVA Tehnika svojstva drva su potrebna (normirana) svojstva za odreene tehnike namjene. ESTETSKA SVOJSTVA b. a. boja tekstura fina gruba poprena tangencijalna radijalna spiralna c. d. e. a. b. c. d. e. f. g. h. i. j. a. sjaj miris finoa 2. volumna masa specifina masa poroznost vlanost bubrenje i utezanje provodljivost zvuka provodljivost topline akustina svojstva trajnost drva zapaljivost drva 3. FIZIKALNA SVOJSTVA = 380, 410, 430, 450 (600) kg/m3 ovisi o vlaknima ovisi o presjeku

= ( 2,5 - 11 ) provodljivost, absorpcija MEHANIKA SVOJSTVA

tvrdoa b. otpornost na habanje c. vrstoa vrstoa na tlak vrstoa na vlak vrstoa na savijanje vrstoa na posmik vrstoa na torziju

2a. VOLUMNA MASA DRVA Volumna masa je vano fizikalno svojstvo drva. Mnoga mehanika svojstva drva kao i nosivost spajala pozitivno koreliraju s volumnom masom drva. Volumna masa je definirana kao: m= masa drva u kg V = volumen drva u Volumna masa ovisi o vlanosti drva. Ulaskom vode u stjenke elija dolazi do bubrenja drva. Vlanost pri kojoj su stjenke elija zasiene naziva se granica zasienja f. Granica zasienja nastupa pri vlanosti drva od 28%. Volumna masa drva prema EC5 odnosi se na masu i volumen pri ravnotenoj vlazi koja se uspostavlja pri temperaturi zraka od 20C i relativnoj vlanosti 65%. Volumna masa stijenki elija iznosi 1500 kg/m3 2d. VLANOST DRVA - DRVO I VLAGA Vlanost drva (%) se definira kao odnos mase isparene vode (m0) i mase suhog drva (mw) prema izrazu:

Za brzo mjerenje vlanosti drva izmeu 6% i 28% na raspolaganju su elektrini mjerni instrumenti. Njihova tolerancija je 2% to je za praktine inenjerske potrebe dovoljno. Kod svjee oborenog drva prvo se oslobaa slobodna voda upljina strukture drva. Ona nije vezana u strukturi. Voda u strukturi elija je vezana voda, a za njeno odvajanje potrebna je vea energija nego pri isparavanju slobodne vode. Vlanost drva pri kojoj su elije zasiene ali nema jo slobodne vode naziva se toka zasienja, a nastupa pri vlanosti drva od 28%. Za veinu botanikih vrsta drva toka zasienja lei izmeu 25% i 35%. Za praktinu upotrebu uzima se prosjeno kao 28%. Za inenjersku praksu toka zasienja ima veliko znaenje. Ispod toke zasienja dolazi do promjena veine fizikalnih i mehanikih svojstava drva. Iznad toke zasienja veina fizikalnih i mehanikih svojstava drva ostaje konstantna. Drvo je hidroskopan materijal radi ega kontinuirano izmjenjuje vlanost s okolinom. Taj fenom se naziva sorpcija drva. Za svaku kombinaciju temperature i vlanosti okoline postoji pripadajua vlanost drva, pri kojoj je difuzija vlage u drvo u ravnotei s difuzijom vlage iz drva. Ova vlanost drva se naziva ravnotena vlanost . Sadraj vlage, odnosno veliina i brzina njenog transporta imaju veliki utjecaj na gotovo sva za inenjere vana svojstva drva. Sorpcijske terme daju zavisnost sadraja vlage i relativne vlanosti zraka pri konstantnoj temperaturi T. Pri odreenoj relativnoj vlanosti zraka ovisi ravnotena vlaga drva o tome, dali ravnotea ima slijed desorpcije ili adsorpcije. Adsorpcijske terme (A) lee uvijek nie od odgovarajuih desorpcijskih (D). TERME SORPCIJE ZA SMREKU PRI 20C. Sadraj vlage u zavisnosti relativne vlanosti zraka . A: adsorpcija, D: Desorpcija, O: oscilirajua sorpcija 2. VLANOST I MEHNIKA SVOJSTVA DRVA Mehanika svojstva drva ovise o njegovoj vlanosti. Poveanje vlanosti drva uzrokuje smanjenje vrijednosti vrstoe i krutosti drva. Promjene vlanosti u podruju zasienja nemaju utjecaja na mehanika svojstva. Djelovanje promjene vlanosti je razliito na pojedina mehanika svojstva drva. Vrijednosti djelovanja na drvo bez greaka date su u tablici. Za praktinu primjenu moe se uzeti linearna promjena svojstava u podruju vlanosti 8% < < 20%.
Svojstvo Tlak u pravcu vlakana Tlak okomito na pravac vlakana Savijanje Vlak u pravcu vlakana Vlak okomito na vlakna Posmik okomito na vlakna Modul elastinosti u pravcu vlakana Promjena (%) 6 5 4 2,5 2 2,5 1,5

2e. BUBRENJE I UTEZANJE DRVA Vlaga ima afinitet da si na silu nae put u strukturu stjenke elija drva, inae neporoznu. Pri tom se mikrofibrile potiskuju nastranu. Zbog toga nastalo bubrenje stjenke elija drva moe se za praktinu primjenu uzeti kao ekvivalent volumena primljene vode. U obrnutom procesu izlaska vode iz strukture stjenke elija drva dolazi do utezanja. Bubrenje i utezanje drva u konstrukciji pri promjeni vlage oznaavaju se kao deformacije zavisne o vlazi. Ove orijentirane deformacije ovisne su o orijentaciji mikrofibrila stjenke elija. Dimenzije drva mijenjaju se linearno s promjenom vlanosti u podruju izmeu 5% i 20%. U tom se podruju vlagom uvjetovane deformacije mogu izraunati izrazom:

h2 =

h1 100 + ( 2 1 ) 100 h1 dimenzija pri vlanosti drva 1 h 2 dimenzija pri vlanosti drva 2 mjera bubrenja (pozitivno) ili utezanja (negativno) u %/%. 90 90

Za najvanije botanike vrste drva kao; smreka, jela, bor, hrast za inenjersku upotrebu moe se uzeti da je: 0 = 0,01 mjera bubrenja u pravcu vlakana = 0,2 = 0,3 mjera bubrenja u poprenom pravcu mjera bubrenja u poprenom pravcu za bukvu i drva s velikom

volumnom masom Ako je deformiranje drva uslijed primitka vlage sprijeeno dolazi do unutranjih sila. Da bi se problemi deformacija drva zavisno o vlazi minimiziralo treba u konstrukciju ugraivati drvo vlanosti koja se oekuje kao ravnotena u prostoru. Drvo vlanosti 20% - 22% treba samo tada ugraivati u konstrukciju kada se oekuje brzo suenje bez opasnosti bioloke destrukcije ili trajnih deformacija. MEHANIKA SVOSTVA DRVA Tvrdoa Otpornost na habanje vrstoa DUGOTRAJNO OPTEREENJE DRVA - REOLOGIJA DRVA Pri dugotrajnom optereenju drvo izraava znatan gubitak vrstoe u tijeku vremena. Poznato je, da promjene vlanosti znatno poveavaju puzanje drva. Ovaj efekt se naziva mehanosorpcija, jer se on javlja samo kod istovremenog djelovanja optereenja i sorpcije drva. Pri dimenzioniranju drvenih elemenata konstrukcije mora se uzeti u obzir utjecaj vlanosti drva i trajanja optereenja. Konstrukcija se svrstava u uporabnu klasu i klasu trajanja optereenja. EC5 definira koeficijente modifikacije za svaku kombinaciju dvije vrste klase DRVO U NOSIVOJ STRUKTURI Drvo je ivi materijal. Posjeduje anizotropna svojstva koja se mijenjaju s promjenom uvjeta okoline. Trajanje optereenja ima takoer veliki utjecaj na vrstou i deformacije. Inenjer u praksi treba dobro poznavati naroita svojstva drva da bi bio u situaciji drvene konstrukcije pravilno projektirati i dimenzionirati. PROIZVODNJA DRVA I PRODUKATA NA BAZI DRVA Danas je ve problem nabaviti grau dimenzija 7,5 x 22,5 x 500 cm. Za proizvodnju veih dimenzija danas je mogue vie manjih elemenata spojiti u jedan ili lijepljenjem dobiti dimenzije po elji. Drvo se proizvodi prirodnim putem, radi toga su njegova svojstva vrstoe i krutosti promjenljiva. U principu postoji dva naina da se oscilacije kvalitete drva ogranie na prihvatljivu mjeru. Drvo se moe sortirati i klasificirati u razliite kvalitetne grupe. Poboljanje kvalitete drva je takoer mogue, drvo se usitnjava i u pravilu dodatkom ljepila ponovo formira u eljeni oblik. KLASIFIKACIJA DRVA Da bi se drvo kao prirodni materijal moglo pouzdano koristiti potrebno ga je sortirati u pogledu vrstoe. Sortiranjem drva, strojno ili vizualno, moe se razvrstati u klase vrstoe. Sortiranje poiva na principu propisanih parametara i vrstoe drva. Sortirni parametar kod strojnog sortiranja je modul elastinosti. Za vizualno sortiranje glavni parametar su kvrge drva. Razvrstavanjem drva u klase vrstoe olakava se dimenzioniranje drvene konstrukcije. Standardizirane dimenzije presjeka mogu se racionalnije upotrijebiti, jer se mogu kupiti na stovaritu.

Poboljani proizvodi na bazi drva Prirodnim rastom nastaju znatni inhomogeniteti drva. Kvrge, usukanost i ostala rastom uvjetovana svojstva imaju veliki utjecaj na vrstou, a uvjetuju i veliku disipaciju svojstava vrstoe unutar jednog elementa. Ako se veliki komadi drva podijele u sitne komade i nakon toga oblikuje element od dezorijentiranih komadia biti e greke unutar njega podijeljene ime se smanjuje disipacija svojstava vrstoe. Velika nosivost lijepljenog lameliranog drva u usporedbi s punim drvom ne rezultira iz vee srednje vrijednosti nosivosti nego iz smanjene disipacije svojstava vrstoe, im se postie vea karakteristina vrstoa. Okruglo drvo je izuzetak, a koje se gotovo ne proizvodi. Njegova vrstoa je naroito visoka, jer vlakanca nisu prerezana i kvrge u strukturi obilaze. SVOJSTVA DRVA I PROIZVODA NA BAZI DRVA Drvo kao prirodan materijal ima u razliitim pravcima razliita svojstva. Paralelno pravcu vlakana, dakle u pravcu debla, vrstoa je materijala naroito velika, dok je okomito na taj pravac mala. Kod proizvoda na bazi drva vie ne postoje velike razlike u svojstvima drva. Drvo je hidroskopan materijal. Vlanost drva ovisi o klimi okoline i mijenja se prema njoj. Ako se drvo sui od 30% utee se u pravcu okomito na vlakna dok je utezanje u pravcu vlakana zanemarivo. Zbog toga treba u konstrukciju ugraditi drvo ravnotene vlanosti priblino jednake ravnotenoj vlanosti u mikroklimi prostora konstrukcije. Ako se utezanje u uporabnom stanju konstrukcije sprijei, moe na primjer kod spojeva doi do poprenih vlanih napona koji mogu uzrokovati slom. Promjenom vlanosti drva mijenjaju se mehanika svojstva. Smanjenjem vlanosti drva poveavaju se vrstoa i modul elastinosti. S dugotrajnim optereenjem drva poveavaju se deformacije. U konstantnoj mikroklimi u razdoblju od 20 godina puzanje deformacija ne prelazi 50% elastine deformacije. Ako se vlanost mijenja deformacije puzanja prelaze nekoliko stotina puta poetne. Deformacije puzanja nisu samo vane u pogledu prevelikih deformacija nego mogu voditi reduciranju nosivosti preko deformacija pri dokaza stabilnosti elemenata. S gledita vlanosti drva trajanje optereenja utjee na ponaanje konstrukcije u smislu nosivosti i deformabilnosti. Projektant konstrukcije mora radi toga svako optereenje razvrstati u klasu trajanja optereenja i slijedom toga karakteristine vrijednosti vrstoe modificirati, a na osnovu trajanja optereenja. SORTIRANJE DRVA U POGLEDU VRSTOE Drvo kao graevinski materijal se proizvodi od debla raznih botanikih vrsta drva. Karakteristike drva su razliite od debla do debla, unutar istoga debla. Piljenjem debla u piljenu grau naruava se prirodna struktura nastala rastom. Tako mogu karakteristike vrstoe nesortiranog najjaeg komada piljenog drva desetak puta biti vee od najslabijeg. Za moguu uporabu drva mjerodavna je karakteristina vrstoa, to znai 5%-fraktil osnovne ukupnosti, visoka vrstoa pojedinih komada nesortiranog drva nije upotrebljiva. Zbog ekonominosti proizlazi da se drvo sortira u klase razliite kvalitete, to znai odabire komad po komad. Drvo se tradicionalno sortira vizualno. Postupkom opaanja drvo se ocjenjuje, naroito opaanjem kvrga i irine godova. Ekonominost sortiranja na ovaj nain je ogranieno jer je klasificiranje ovisno o panji i obuenosti ovjeka koji to obavlja. S ciljem da se preciznost sortiranja piljenog drva pobolja prema vrstoi, u Australiji, Americi i Velikoj Britaniji razvijen je postupak strojnog sortiranja. Kod sortiranja drva mora se generalno razlikovati tzv. opaajno sortiranje od sortiranja vrstoom. Kod opaajnog sortiranja drvo se ocjenjuje optikim pojavama, dakle estetskim kriterijem. Strojno sortiranje obavlja se iskljuivo kriterijima vrstoe koji su bitni za njegovu nosivost. Pored kriterija vrstoe i krutosti pri strojnom sortiranju moraju se takoer uzeti u obzir i granine vrijednosti geometrijskih karakteristika, kao npr. zakrivljenost, vitoperost itd. Dimenzije drva, kao i zakrivljenost; vitoperost i pukotine, ovise o vlanosti drva. Zbog toga je utvrena vlanost od 20% kao granina vrijednost pri strojnom sortiranju. Sortirano drvo mora biti obiljeeno. Obiljeje mora imati, najmanje, slijedee podatke: klasu, vrstu drva ili kombinaciju vrsta, proizvoa, norme po kojima je sortiranje obavljeno. Minimalne uvjete za opaajno sortiranje daju norme EN 518, a za strojno EN 519. Opaajno sortiranje EN 518 daje minimalne uvjete sortiranja vrstoe za crnogorino i bjelogorino drvo i doputa primjenu nacionalnih normi koje ove uvjete ispunjavaju. Pri tom se moraju uvaiti najmanje slijedea minimalna svojstva: - granine vrijednosti svojstava koje smanjuju vrstou: kvrge, nagib vlakana, volumnu masu, irinu godova, pukotine; - granine vrijednosti geometrijskih svojstava: zakrivljenost, vitoperost; - granine vrijednosti biolokih svojstava: zaraenost gljivicama i insektima; - ostala svojstva: mehanika oteenja i drugo. Strojno sortiranje Mane opaajnog sortiranja prema vrstoi mogu se pri strojnom izbjei. Strojevi za sortiranje uglavnom su takozvani strojevi savijanja, koji na malom rasponu odreuju srednju vrijednost modula elastinosti. Strojno sortiranje jo je uvijek predmet naunih istraivanja u cilju optimiranja postupka. Uvode se novi postupci mjerne tehnike: skeniranja povrine, mikrovalno snimanje, gama prozraivanje, dinamiko tretiranje itd. EN 519 sadre zahtjeve koji moraju biti ispunjeni pri strojnom sortiranju TO JE KLASIFIKACIJA? VIZUALNO ILI MAINSKI ODABRANO DRVO BEZ NEDOPUTENIH GREAKA

PUNO DRVO - KLASE VRSTE EC5, kao i ostale EC-i neposredno ne sadre materijalne konstante. One daju meutim pravila za njihovo odreivanje, da bi se postigao kompabilitet s konceptom sigurnosti i pravilima dimenzioniranja EC5. Za puno drvo vrijede slijedei zahtjevi: - Drvo mora biti opaajno ili strojno sortirano prema vrstoi. - Opaajno sortiranje mora biti obavljeno prema normama koje zahtijevaju minimalne uvjete iz EN518 graevinsko drvo za nosive konstrukcije - sortiranje - zahtjevi na norme o opaajnom sortiranju vrstoe. - Strojno sortiranje mora ispuniti minimalne uvjete EN 519 normi graevinsko drvo za nosive konstrukcije - sortiranje zahtjevi na norme o strojnom sortiranju vrstoe. - Karakteristine vrijednosti vrstoe, krutosti i volumne mase odrediti prema EN 384 graevinsko drvo za nosive konstrukcije -odreivanje karakteristinih vrijednosti vrstoe, krutosti i volumne mase. LIJEPLJENO LAMELIRANO DRVO (patentirao Otto Hetzer 1906.) -omogueno je neovisno o prirodnim dimenzijama lijepljenjem dobiti eljeni oblik i veliinu novog elementa nainjenog od vie manjih, tapastih elemenata -tapasti elementi spajaju se kemikalijom netopivom u vodi, pod pristiskom PROIZVODNJA LLD-a: 1) PRIPREMA DASAKA

-LLD se sastoji od dasaka (lamela) max debljine 4.5 cm i duine 1.5 - 5.0 m -daske se moraju tehniki suiti do vlanosti max 15 % Nakon suenja drvo se prethodno blanja (2) i sortira (3). Provjerava se vlanost drva dasaka, vri se krajenje (4) i slae u sloaj 2) ZUPASTO SPAJANJE LAMELA

-daske se na krajevima spajaju zupastim spojem u tzv. beskonanu lamelu -zupasti profil se usijeca u elo daske i nanosi se ljepilo -zupci se utiskuju pod pritiskom -iz beskonane lamele izrezuju se potrebne duine 3) PRIPREMA LJEPILA

-ljepilo se skladiti u cisternama iz kojih se pumpa i automatski mijea -ukoliko to nije sluaj, mora postojati poseban prostor za pripremu ljepila: mijeanje ovrivaa i ljepila te njihovo skladitenje 4) LIJEPLJENJE

-lamele se obostrano blanjaju i nanosi se ljepilo -u vertikalnom poloaju slau se na platformu za oblikovanje nosaa i meusobno tlae 5) OBRADA NOSAA

-nosai se iste od ostataka ljepila i obostrano blanjaju -potom se vri krojenje i okivanje prema projektu

-u ovoj se fazi vri i zatita drva nosaa TRANSPORT DRVENE KONSTRUKCIJE -izrada plana kojim se prikazuje i opisuje nain transporta -plan sadri dokaz da za vrijeme transporta nee doi do napona i deformacija veih od doputenih (u dokazu uzeti u obzir i dinamiko djelovanje preko dinamikog faktora) -poloaj nosaa za vrijeme transporta treba biti isti kao projektirani poloaj u konstrukciji -nosai se ne smiju transportirati u horizontalnom poloaju ukoliko nije rijeeno pitanje krutosti nosee konstrukcije transportnog sredstva -put treba biti utvren sa svim radijusima krivina i postojeim ogranienjima gabarita na putu -utovar, transport i istovar mora biti takav da ne doe do oteenja ili mjestiminog utiskivanja u strukturu drva Ako doe do promjene elemenata planiranog transporta mora se izraditi novi plan transporta uvaavajui sve reeno

MONTAA DRVENE KONSTRUKCIJE -obavljati prema planu montae -plan montae mora dokzati da prilikom montiranja nee doi do naprezanja i deformacija veih od doputenih, te da nee doi do gubitka stabilnosti -mjesta prihvaanja elementa za vrijeme podizanja i montiranja moraju biti osigurana da ne doe do utiskivanja u strukturu materijala ili sl. oteenja

EKSPLOATACIJA DRVENIH KONSTRUKCIJA -tijekom eksploatacije LLD konstrukcija mora se paziti na njenu ispravnost i o tome voditi pisanu dokumentaciju -kod DK s vijcima kao spojnim sredstvima, treba predvidjeti njihovo naknadno pritezanje -naknadno pritezanje obavljati 1.,3.,10.,te svakih deset godina nadalje (kod objekata stalnog karaktera)