Ambalaza Predavanja

AMBALAA I PAKIRANJE HRANE Nastavnik:prof.dr.Osman Perviz Asistent:mr.sc.
Benjamin Muhamedbegovi
Literatura:
1.G. L. Robertson: Food Packaging-Principles and practice. Marcel Dekker, New York, 1993. 2.P. Ackerman, M. Jgerstad, T. Ohlsson: Foods and Packaging Materials-Chemical Interactions. The Royal Society of Chemistry, Cambridge, 1997.
3.N. Strievi: Suvremena ambalaa 1. kolska knjiga, Zagreb, 1982. 4.N. Strievi: Suvremena ambalaa 2. kolska knjiga, Zagreb, 1983.
1
___________________________________UVOD
1. PODJELA AMBALAE 2. FUNKCIJE AMBALAE
3. ROBA I AMBALAA
4. AMBALANI MATERIJALI 5. AMBALANI OBLICI 6. AMBALAA PREHRAMBENIH PROIZVODA 7. ODBAENA AMBALAA I OKOLI
___________________________________UVOD
Povijest
Od kada je ovijek svjestan sebe,zna i za hranu i za vodu.U prapovijesti su ljudi konzumirali hranu na mjestu na kojem su do nje i doli,i pili vodu iz prirodnih izvora. S vremenom se ukazala potreba za prikupljanjem,prenoenjem i uvanjem biljnih plodova i vode. Tada se ovjek susreo s onim to danas nazivamo ambalaom
Postoje dokazi da su drvene bave (burad) za vino postojale oko 2800. godine pr.n.e. U Egiptu su staklene boce koristili prije 4000.g. 105.g.pr.n.e.Kinezi su otkrili postupak dobijanja papira. Prekretnicu u proizvodnji ambalae donosi industrijska revolucja 19 i 20 stoljee.
3
___________________________________UVOD
Al je otkriven 1827.g. Prva metalna tuba pojavila se 1841.g. Staklene boce za mlijeko pojavile su se 1884g. u SAD-u. Tuba namjenjena pasti za zube pojavila s 1895.g. Pri kraju 19.stoljea pojavljuje se celofan,te se poinje koristiti za pakiranje raznih namirnica. Na poetku 20.stoljea proizvedena su elina burad za pakiranje i transport ulja,a dvoslojni valoviti karton poeo se koristiti za izradu ambalae za pakiranje ita. 1907.g.pronaena je prva plastina masa-bakelit. 1912.g. na tritu se pojavljuje papir impregniran voskom i koristi se za pakiranje bombona,vakaih guma i dr. 1925.g.pronaen je polistiren,od kada poinje era plastinih masa. 1950.g. poinje razvoj velikog broja fleksibilnih materijala. 4
___________________________________UVOD
Definicija ambalae Ambalau ine posude razliitog oblika (nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri tokom transporta) i tanji fleksibilni materijali koji su izrezani na odgovarajue dimenzije i eventualno grafiki obraeni a slue za zamatanje roba. posebni dijelovi ambalae: - dijelovi za zatvaranje - dijelovi za unutranju zatitu Ambalaa prati robu od proizvodnje, tokom transporta, skladitenja, prodaje, do upotrebe.
5
___________________________________UVOD Definicija pakiranja

Pod pojmom pakiranja podrazumjevaju se operacije postavljanja proizvoda u ambalau i njezino zatvaranje. Pod pakiranjem u irem smislu podrazumjevaju se operacije: a)Priprema proizvoda i ambalae za pakiranje, b)Postavljanje proizvoda u ambalau, c)Zatvaranje ambalae i d)Operacije s upakiranim proizvodima Znaaj ambalae i pakiranja
U dananjim uslovima,bez ambalae i pakiranja namirnica nije mogue zamisliti ivot savremenog ovjeka.Pakiranje je postalo integralni dio prerade,konzerviranja, distribucije, prodaje pa ak i neposredne pripreme namirnica za 6 konzumiranje.
___________________________________UVOD
razvoj ambalae razvoj ambalae
___________________________________UVOD
porast proizvodnje i potronje ambalae rezultat je:
- promjena prodajne tehnike

- suvremena dostignua na podruju ambalae
- promjene u nainu ivota stanovnitva

- poveana kupovna mo inhibitori potronje ambalae su: - odnos trokova pakovanja prema prodajnoj cijeni robe - zagaenje okolia
__________________________Podjela ambalae 1. PODJELA AMBALAE

Ambalau dijelimo: prema vrsti ambalanog materijala prema fizikim svojstvima podjela ambalae u odnosu prema upakiranom sadraju prema vrijednosti
prema trajnosti prema funkciji prema mjestu transporta

9
__________________________Podjela ambalae
1.1.Podjela ambalae prema vrsti ambalanog materijala - papirna i kartonska - metalna - staklena - drvena - tekstilna - ambalaa od polimernih materijala - ambalaa od laminiranih materijala
10
__________________________Podjela ambalae
1.2. Podjela ambalae prema fizikim svojstvima Prema fizikim svojstvima (vrstoi) ,ambalaa se moe podijeliti na: -krutu (vrstu) -polukrutu (poluvrstu) -meku (fleksibilnu) Kruta ambalaa ima stalan oblik,koji nije podloan promjenama. Polukruta ambalaa je stalnog oblika i podlona je elastinim deformacijama pri djelovanju vanjske sile. Meka ambalaa je definiranih dimenzija,a oblik poprima ovisno 11 upakiranom sadraju i djelovanju vanjskih sila.
__________________________Podjela ambalae
1.3. Podjela ambalae u odnosu prema upakiranom sadraju U odnosu ambalae prema upakiranom sadraju,moe se podijeliti na: -primarnu ili neodvojivu -sekundarnu ili odvojivu Primarna ambalaa je u izravnom dodiru s upakiranim sadrajem od trenutka pakiranja do konane upotrebe i sa sadrajem ini cjelinu-pakovanje. Sekundarna ambalaa nije sastavni dio proizvoda.U odvojivu se ambalau pakira vie komada proizvoda upakiranih u primarnu ambalau.
12
__________________________Podjela ambalae -1.4.Podjela ambalae prema vrijednosti

Ambalaa se prema vrijednosti moe podijeliti na: -krupna ili investicijska -sitna ili potrona -krupna ili investicijska ambalaa ima status osnovnog sredstva.Ona je vee vrijednosti,a rok upotrebe je najmanje jednu godinu.Tu spadaju bave,kace,cisterne,palete i kontejneri. Sitna ili potrona ambalaa ima status potronog sredstva, odnosno sitnog inventara.To je u pravilu neodvojiva ambalaa ija vrijednost ulazi u cijenu gotovog proizvoda.
13
__________________________Podjela ambalae
1.4.Podjela ambalae prema trajnosti
Prema trajnosti ambalaa se dijeli na: -povratna ambalaa -nepovratna ambalaa

Povratna ambalaa je trajna,obino skuplja,ali se zato vie puta koristi za pakiranje proizvoda.Kupac odnosno trgovac vraa povratnu ambalau proizvoau proizvoda.Obino je transportna ambalaa povratna (bave, cisterne,sanduci, tekstilne vree,...).Uz transportnu,neke se vrste prodajne ambalaze mogu tretirati kao povratne (pivske boce,...) Nepovratna ambalaa upotrebljava se samo jednom za pakiranje.
14
__________________________Podjela ambalae
1.5.Podjela ambalae prema funkciji Prema funkciji koju ima u distribuciji roba,ambalaa se moe podjeliti na: -prodajnu ambalau -skupnu (zbirnu) ambalau -transportnu ambalau Prodajna ambalaa je ambalaa u koju je upakirana namirnica namjenjena prodaji (za iroku potronju)
Pod skupnom ambalaom se podrazumjeva ambalaa u kojoj se nalazi vie komada pojedinano upakiranih proizvoda.
Pod transportnom ambalaom se podrazumjevaona ambalaakoja predstavlja vie skupnih odnosno prodajnih jedinica upakiranih u jednu cjelinu.
15
__________________________Podjela ambalae 1.6.Podjela ambalae prema mjestu transporta

Prema mjestu transporta,odnosno odreditu upakiranih proizvoda ambalaa se dijeli na: -kontinentalnu -prekomorsku Ova podjela je uslovljena duinom,odnosno trajanjem transporta,kao i uslovima transporta. Kod prekomorskog transporta podrazumjeva se velika udaljenost,zato ambalaa za prekomorski transport mora biti boljih fizikih svojstava.
16
__________________________Funkcije ambalae 2. FUNKCIJE AMBALAE

Kod funkcije ambalae razlikujemo: -Zahtjeve za uspjenom-idealnom-ambalaom -Zatitne funkcije ambalae 2.1 Od pravilno izabrane ambalae se zahtjeva da: -prihvati proizvod bez rasipanja -titi upakirani sadraj od svih vanjskih nepoeljnih utjecaja -ne reagira s proizvodom -ispunjava zakonsku regulativu -da na najbolji nain prezentira upakiranu namirnicu -da je jednostavna -da pri pakiranju ne zahtjeva skupu opremu -da je ekonomina 17 -da ne zagauje okoli
__________________________Funkcije ambalae 2.2.Zatitna funkcija ambalae

Po definiciji ambalaa mora prihvatiti sadraj i atititi ga u cijelom ciklusu od trenutka pakiranja,tokom trnsporta, skladitenja i prodaje do konane upotrebe kod potroaa. 2.2.1.Mehaniko fizikalna zatita Praina i razne mehanike neistoe mogu kontaminirati namirnicu,ime se dovodi u pitanje prodaja,odnosno upotreba takve namirnice.atitu od tih faktora namirnici prua ambalaa koja je na odgovarajui nain zatvorena.
18
__________________________Funkcije ambalae 2.2.2.Zatitna funkcija ambalae od djelovanja kisika Prema kemijskom sastavu, namirnice mogu biti izrazito heterogene. U veoj ili manjoj mjeri u njihov sastav ulaze ugljikohidrati, proteini, lipidi, minerali, vitamini, aromatine komponente itd. Neki od tih sastojaka lake ili tee podlijeu reakcijama oksidacije. Posljedice oksidacije mogu se manifestirati na razliite naine; najee se to registrira promjenom (pogoranjem) boje, okusa il ili mirisa. U sluaju kad kisik izaziva nepoeljne promjene na namirnici, moe se postaviti pitanje je li mogue sprijeiti ili usporiti ove promjene?
19
__________________________Funkcije ambalae
Ukoliko je ambalaa nepropusna na kisik, oksidacijske promjene prestaju utrokom kisika otopljenog u sadraju, odnosno prisutnog kisika u upakiranom proizvodu. U cilju eliminiranja zarobljenog kisika u pakovanju, nekim se namirnicama mogu dodati antioksidansi - spojevi koji imaju vei afinitet prema kisiku u usporedbi s kotmponentama prisutnima u samoj namirnici. Neke namirnice ,posebno osjetljive prema oksidaciji tako da se iz ambalae evakuira zrak- PAKIRANJE POD VAKUUMOM. Druga mogunost je pakiranje u Modificiranoj atmosferi,umjesto zraka u ambalau se ubacuje CO2 ili N.
20
__________________________Funkcije ambalae 2.2.3.Zatitna funkcija ambalae od djelovanja vlage Ambalani materijali mogu se podijeliti na one koji se vlae i one koji se ne vlae.
U ambalane materijale koji se vlae ubrajaju se: papir,karton, drvo,tekstil. Svi ostali ambalani materijali ubrajaju se u skupinu onih koji se ne vlae. To su staklo, ambalani materijali od metala i polimernih materijala, kao i kombinirani ambalani materijali, ukoliko papir ili karton nisu povrinski slojevi. Od ambalae se zahtijeva da zatiti upakirani proizvod od razmjene vlage s okolinom.
21
__________________________Funkcije ambalae 2.2.4.Zatitne funkcije ambalae od djelovanja elektromagnetskog zraenja Ambalaa u potrebnoj mjeri mora zatititi namirnicu od tetnih elektromagnetskih zraenja. Zatita mora biti potpuna kod fotoosjetljivih proizvoda, odnosno kod kojih elektromagnetska zraenja iniciraju i osiguravaju potrebnu energiju za odvijanje kemijskih reakcija, prvenstveno oksidacije. Manje osjetljivi proizvodi mogu biti pakirani u ambalau propusnu na elektromagnetska zraenja.
22
__________________________Funkcije ambalae 2.2.5.Zatitne funkcije ambalae od djelovanja mlkroorganizama i vanjskih utjecaja Mikroorganizmi su sitni organizmi koji se pojedinano vide samo pod mikroskopom. S aspekta ambalae od posebnog su interesa neki mikroorganizmi iz skupine bakterija, kvasaca i plijesni. To su organizmi koji za svoj ivot, rast i razmnoavanje koriste gotovu organsku tvar (namirnice). Produkti njihovog metabolizma mogu imati neugodan okus i miris i biti tetni po zdravlje ljudi. Da bi ambalaa u potpunosti zatitila upakirani sadraj od mikrobioloke kontaminacije, mora biti hermetiki zatvorena. To je vrlo znaajno jer do naknadne kontaminacije proizvoda u ambalai najee dolazi upravo zbog propusta pri zatvaranju 23 .
__________________________Funkcije ambalae Toplina je jedan od faktora koji moe imati utjecaja na promjene upakirane namirnice. Izmjenom topline s okolinom dolazi do poveanja ili smanjenja temperature sadraja. Odmrzavanjem (defrostacija) smrznutih proizvoda takoer dolazi do smanjenja kvalitete upakiranog sadraja. U kojoj mjeri ambalaa moe zatititi upakirane proizvode od promjene temperature? To sve zavisi od toplinske vodljivosti ambalanog materijala (vrste ambalanog materijala), njegove debljine i temperaturnih uvjeta okoline. Metalna ambalaa se odlikuje dobrom vodljivou topline. Koliko je to svojstvo dobro prilikom konzerviranja namirnica sterilizacijom, takva ambalaa prakrino ne titi sadraj usljed promjene vanjske temperature.
24
3.0.Skladino transportna funkcija ambalae

Koritenje skladinog i transportnog prostora treba se promatrati s aspekta odnosa oblika i dimenzija upakirane namirnice i ambalae. Oblik i dimenzije ambalae trebaju biti prilagoeni obliku i dimenzijama same namirnice. Prazna ambalaa takoer se skladiti i transportira, odnosno utjee na trokove skladitenja i transporta. Prazna ambalaa stabilnog oblika zauzima isti prostor kao i napunjena ambalaa. Prazna fleksibilna ambalaa, kao to su npr. vree i vreice od raznog ambalanog materijala, dobro se slae, zauzima relativno mali prostor i jako dobro se iskoristi transportni i skladini prostor.
25
__________________________Funkcije ambalae 4.0.PRODAJNA FUNKCIJA U mnotvu raznovrsnih roba i prehrambenih proizvoda problem je proizvedeni proizvod plasirati na trite,odnosno prodati. Polazi se od neosporne injenice da ambalaa u tome ima veliki znaaj. Kako bi ambalaa u potpunosti odigrala svoju ulogu u smislu prodajne funkcije, ona treba ispuniti odreene uvjete. Ako se volumen ambalae i koliina u njoj upakirane robe poveavaju, smanjuje se broj potrebnih komada ambalae. Za odreivanje koliine upakirane namirnice u prodajnu ambalau najmjerodavnija je njena postojanost.
26
__________________________Funkcije ambalae 4.1.Poveanje opsega prodaje Jedan od glavnih zadataka ambalae u okviru prodajne funkcije je njezin doprinos poveanju opsega prodaje. Realizacija ovog zadatka svodi se na poveanu prodaju nekog proizvoda privlaenjem novih kupaca, kao i onih koji samo povremeno kupuju taj proizvod. Poveanje opsega prodaje pomou ambalae postie se tako to ambalaa treba privui panju potencijalnog kupca i utjecati na njega kako bi se odluio na kupovinu. Interesantni oblici ambalae, boje, kontrast boja, veliina i oblik slova i njihov raspored na ambalai, ilustracija ili neki interesantan dovoljno upadljiv detalj na ambalai mogu zainteresirati kupca, privui njegovu panju. 27
4.2.Racionalizacija prodaje
U okviru prodajne funkcije ambalae, pored poveanog opsega prodaje, nita manje nije znaajna uloga ambalae u racionalizaciji prodaje. Racionalizacija prodaje u okviru prodajne funkcije ambalae svodi se na kupovinu to vie proizvoda uz minimalnu pomo djelatnika u trgovini, ubrzano kretanje kupaca kroz trgovinu, njegovo dovoenje do blagajne, brz (podrazumijeva se i toan!) obraun i plaanje. Na brzinu prodaje moe se utjecati i izborom, rasporedom i stilizacijom informacijskih elemenata na ambalai, namijenjenih upravo kupcu.
28
__________________________Funkcije ambalae 5.0.Upotrebna funkcija ambalae
Upotrebna funkcija ambalae dolazi do izraaja toekom same uporeabe kupljenog proizvoda te u periodu poslije toga. Ambalaa moe u odreenoj mjeri olakan upotrebu.
Upotrebi proizvoda prethodi otvaranje ambalae. Kad se upakirana namirnica ne potroi odjednom, nakon upotrebe se moe pokazati potreba za ponovnim, privremenim zatvaranjem ambalae. Otvaranje i zatvaranje ambalae, uzimanje potrebne koliine proizvoda iz ambalae i eventualna priprema proizvoda za upotrebu elementi su na koje se moe utjecati ambalaom i imaju veze s upotrebnom funkcijom ambalae.
29
__________________________Metalna ambalaa Metalna ambalaa,vrste i svojstva metala Metali se kao ambalani materijali odlikuju itavim nizom dobrih svojstava. Ne proputaju tekue i plinovite komponente, mikroorganizme ni elektromagnetske zrake (svjetlost). Posjeduju veliku mehaniku vrstou, to omoguava njihovu upotrebu za izradu ambalae veih i velikih dimenzija (cisterne) ili ambalae pod tlakom (aerosol ). Zbog dobrog provoenja topline, metalna je ambalaa pogodna za namirnice koje se konzerviraju sterilizacijom. to se tie cijene, nije pretjerano skupa.
Metalna ambalaa ima vrlo iroko podruje primjene. Koristi se za pakiranje hrane, pia i mnogih drugih proizvoda.
30
__________________________Metalna ambalaa
Gotova metalna ambalaa se korisnicima isporuuje u obliku:

- limenki - kanti - bavi - poklopaca za staklenke - zatvaraa za boce - tuba - aerosol (sprej) doza - metalnih kutija - cisterni - kontejnera.
Sva metalna ambalaa, osim tuba, karakterizirana je nepromjenjivim oblikom.
31
__________________________Metalna ambalaa Od iroke lepeze metala, samo je neke mogue iskoristiti kao ambalane materijale. Za proizvodnju ambalae koristi se eljezo, kositar, aluminij, olovo (kao legura za lemljenje), magnezij (kao dodatak aluminiju), krom i nikal (kao komponente nehrajueg elika). elik Najvaniji tehniki materijal, legura eljeza i ugljika, sa sadrajem ugljika ispod 1,7%, naziva se elikom. elik ne samo da se odlikuje dobrim mehanikim (vrstoa) i tehnolokim svojstvima (lako se prerauje kovanjem, valjanjem, izvlaenjem ,savijanjem .. ), ve je to i najjeftiniji metal. Zbog tih svojih svojstava upotrebljava se i za proizvodnju ambalae.
32
__________________________Metalna ambalaa
elici koji dolaze u obzir za izradu metalne ambalae manjih dimenzija su tzv. niskougljini e1ici, tj. elici s maksimalnim udjelom ugljika od 0,13%.
Nehrdajui elik
Nehrdajui elici nazivaju se plemenitima jer su legirani nekim metalnim elementima, to im mijenja tj. poboljava fizika i kemijska svojstva. Uobiajeni nazivi za nehrdajue elike su inoks, prokrom, rostfrei i stainless steel.
Ovisno o metalurkoj strukturi, nehrajui elici dijele se u 4 glavne skupine:ferirni, martenzitni, austenitni , mijeane strukture , npr. feritno-martenzitni, feritno-austenitni i austenitno-martenzitni elici te elici koji se otvrdnjavaju 33 izluivanjem.
__________________________Metalna ambalaa Kositar
Kositar je metal srebrnasto-bijele boje, metalnog sjaja. Vrlo je mek te se od njega izrauju vrlo tanki listii - folije, koje se zovu staniol (lat. stannum - kositar). Gustoa kositra je 7,28 g/m3, a tali se na 231,8C .
Sve do sredine XX. stoljea kositar se na podruju ambalae uglavnom upotrebljavao za proizvodnju staniola u koji su pakirane neke namirnice, uglavnom konditorski proizvodi. Budui da je kositar skup metal,a njegova proizvodnja ograniena, staniol je zamijenjen znatno jeftinijom aluminijskom folijom. Danas se kositar koristi za proizvodnju bijelog lima.
34
__________________________Metalna ambalaa
Aluminij
Aluminij se odlikuje dobrim fiziko-mehanikim svojstvima. To je metal srebrnasto-bijele boje metalnog sjaja, to daje privlaan izgled ambalai. Njegov prirodni privlaan izgled obino se grafikom obradom jo i poboljava.
Zahvaljujui dobroj toleranciji na visoke i niske temperature, ambalaa od aluminija je pogodna za pakiranje namirnica koje se konzerviraju sterilizacijom ili zamrzavanjem, kao i za namirnice kojima je potrebna odreena kulinarska obrada (peenje mesa u foliji). Aluminij i njegove legure ne proputaju vodu, svjetlo, masnoe, vodenu paru i plinove.
35
__________________________Metalna ambalaa
PROIZVODNJA I VRSTE AMBALANIH MATERIJALA

U zemlji se metali nalaze u obliku ruda. Kako bi se od njih dobila ambalaa, potrebno je: izdvojiti metale iz rude oblikovati polazni poluproizvod toplim valjanjem dobiti debele metalne trake,hladnim valjanjem dobiti metalne trake potrebnih debljina za izradu ambalae,proizvesti ambalau. Proizvodnja metalnih ambalanih materijala Pod metalnim ambalanim materijalima podrazumijevaju se: crni lim , bijeli lim ,kromirani lim,aluminijski lim i aluminijske rundle.
36
__________________________Metalna ambalaa
Proizvodnja crnog lima Crni lim je hladnovaljani niskougljini elik u obliku traka ili ploa definiranih dimenzija.
Kako bi se proizveo crni lim, potrebno je pripremiti eline trake dobivene postupkom hladnog valjanja. Priprema se sastoji u odmaivanju i dekapiranju. Dekapiranje podrazumijeva stvaranje kontakta eline trake i solne kiseline, radi odstranjivanja formiranih oksida eljeza. Ambalaa izraena od crnog lima se od interakcije sa sadrajem titi lakiranjem. S vanjske strane od hranja se 37 najee titi bojenjem.
__________________________Metalna ambalaa
Proizvodnja bijelog lima Bijeli lim se dobiva nanoenjem prevlake kositra na niskougljinu elinu traku. Kositar se moe nanijeti potapanjem eline trake u rastopljeni kositar, a proizvod se naziva toplokositreni bijeli lim. Drugi nain nanoenja kositra je elektrokemijski, kada se proizvede elektrolitiki bijeli lim. Kao to je ve naznaeno, za proizvodnju metalne ambalae se koristi toplokositreni bijeli lim ili elektrolitiki bijeli lim. Zbog znaajne razlike u kvaliteti i cijeni danas se za te namjene koristi u najveoj mjeri elektrolitiki bijeli lim.
38
__________________________Metalna ambalaa
Proizvodnja kromiranog lima

Proizvodnja kromiranog lima je u principu ista kao i proizvodnja bijelog elektrolitikog lima. Umjesto kositra se na elinu traku nanosi sloj kroma. D C B A
Na povrini eline osnove (A) nalazi se sloj metalnog kroma (B), mase od 18,3 do 54 mg/m2 (debljine od 2,5 do 7,6 nm), na koji se nanosi konverzijski (pasivacijski) sloj oksida kroma (C) mase oko 10 mg/m2 (debljina 5 nm). Kao i kod bijelog lima, povrine kromiranog lima su zatiene slojem ulja (D) mase oko 39 2,2 mg/m2 (debljina 2,54nm).
__________________________Metalna ambalaa
Proizvodnja aluminijskog lima

Aluminijski lim za izradu ambalae proizvodi se hladnim valjanjem od aluminija istoe najee 99,5% i od legura aluminija s manganom i/ili magnezijem.
Aluminij je vrlo podloan kemijskim reakcijama, ali su oksidi aluminija kompaktni, to ini aluminij otpornim prema koroziji. Iako je aluminij otporan na atmosferske utjecaje, radi poveane otpornosti prema upakiranom sadraju, na ambalanim materijalima od aluminija se elektrokemijskim ili kemijskim postupcim formira oksidni, a ee kromatni ili fosfatni konverzijski (pasivacijski) sloj.
40
__________________________Metalna ambalaa
Zatitne prevlake
Zbog mogue interakcije sa sadrajem, unutarnja strana metalne ambalae mora biti na odgovarajui nain zatiena. Iz tog se razloga budue unutarnje povrine ambalae obino lakiraju specijalnim lakovima. to se tie koliine laka, uobiajeno je tzv. jednostruko lakiranje (u prosjeku na kvadratnom metru nalazi se 4-6 g osuenog laka) i dvostruko lakiranje (kada se nalazi 8-12 grama suhog laka/m2lima). Razlog vee debljine laka, odnosno dvostrukog lakiranja je potpuno prekrivanje metalne osnove te izbjegavanje, to je mogue vie, nepoeljnih korozijskih pojava. 41
__________________________Metalna ambalaa Grafika obrada Zbog zatite od korozije, a istovremeno i zbog obaveznog deklariranja upakiranog proizvoda, kao i zbog reklamno prodajne funkcije, vanjska strana metalne ambalae moe se grafiki obraditi (litografija). Prilikom grafike obrade bojom se prekrivaju sve vanjske povrine limova za proizvodnju poklopaca, zatvaraa i dvodijelnih limenki, odnosno kod limova za izradu omotaa trodijelnih limenki sve povrine, osim povrine predviene za oblikovanje uzdunog spoja.
42
__________________________Metalna ambalaa
VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAE, PROIZVODNJA I PRIMJENA

Metalna ambalaa se proizvodi od elika i aluminija prilagoenih oblika, a kao pomoni metali se koriste kositar, krom i olovo. Metalna ambalaa raznih oblika, dimenzija i namjena proizvodi se od:
- Crnog lima ,- bijelog lima ,- kromiranog lima ,- aluminijskog lima ,aluminijskih rondela. Metalni limovi i rondele se najee koriste za izradu limenki, poklopaca za staklenke, zatvaraa za boce, metalnih tuba, kanti i bavi te za izradu cisterni i kontejnera.
43
__________________________Metalna ambalaa Limenke
Limenke su vrste metalne posude, najee namijenjene hermetikom pakiranju proizvoda. Limenke se izrauju od bijelog lima, kromiranog ili aluminijskog lima. One su definirane kapacitetom, konstrukcijom, poprenim presjekom, oblikom i posebnim svojstvima.
S obzirom na konstrukciju, limenke mogu imati dno, omota i poklopac kao osnovne elemente i tada su to trodijelne limenke , a mogu biti i dvodijelne , kada dno s omotaem ini jedan element, a poklopac predstavlja drugi element limenke. Prema obliku razlikuju se: cilindrine limenke i konusne limenke
44
__________________________Metalna ambalaa
Proizvodnja trodijelnih Limenki

Trodijelne limenke se sastoje od tri osnovna dijela: omotaa, dna i poklopca. Prvo se proizvode omota i poklopac, odnosno dno, a potom se omota spaja s dnom.
Proizvodnja poklopaca se odvija u nekoliko faza i to: - isijecanje krunog isjeka iz lima ,- oblikovanje poklopca preanjem krunog isjeka , - oblikovanja prirubnice , - nanoenje brtvene mase , - suenje brtene mase.
Omotai za limenke se mogu proizvoditi lemljenjem ili zavarivanjem. Redoslijed operacija ovisi o nainu oblikovanja.
45
__________________________Metalna ambalaa
Dvodijelne limenke
Dvodijelne limenke se sastoje od dva dijela. Omota i dno limenke ine jedan dio dobiven postupkom izvlaenja iz lima ili rondele, dok je drugi dio poklopac.
Zbog naina proizvodnje omota je bez pojaanja i bez uzdunog spoja. Takve limenke najee se izrauju od aluminija ili bijelog lima. Mogu se proizvoditi i od kromiranog lima, ali je to rjei sluaj.
Omota i dno limenke proizvode se u jednom ciklusu postupkom izvlaenja. Dubokom izvlaenju prethodi rezanje krunog isjeka iz lima, a u istom procesu se oblikuje i prirubnica 46 omotaa.
__________________________Metalna ambalaa Shematski prikaz proizvodnje dvodljelnih limenki

1 - rezanje krunog isjeka iz lima 2 - duboko izvlaenje limenke u tri faze, oblikovanje dna limenke 3 - ureivanje ruba limenke, odmaivanje, lakiranje vanjske povrine limenke, stablllzacija (suenje laka) 4 - grafika obrada, stabilizacija (suenje laka), oblikovanje grla limenke 5 - lakiranje limenke s unutarnje strane, stabilizacija limenke (suenje laka), pakiranje
47
__________________________Metalna ambalaa Primjena limenki Hermetiki zatvorene limenke su nepropusne za plinove, vodenu paru, elektromagnetska zraenja (200 - 750 nm) te za mikroorganizme iz okoline. Ta ambalaa je pogodna za termiku obradu upakiranog sadraja i zbog toga se koristi za izradu konzervi postupcima pasterizacije i sterilizacije. U metalnu ambalau mogu se pakirati sve vrste prehrambenih proizvoda, od tekuih do onih vrste konzistencije. Za proizvodnju konzervi omota, dno i poklopac limenki moraju biti od istog materijala. Za pakiranje proizvoda koji se termiki ne obrauju, kao i za pakiranje "suhih" namirnica, limenke mogu biti od bijelog ili kromiranog lima, a poklopac (lakootvarjui) od aluminijskog 48 lima.
__________________________Metalna ambalaa
49
__________________________Metalna ambalaa poluzatvorene limenke - od bijelog lima
50
__________________________Metalna ambalaa zatvorene limenke od bijelog i aluminijskog lima
51
__________________________Metalna ambalaa limenke za sterilizirane i pasterizirane namirnice ; od bijelog i aluminijskog lima mogu biti avne i beavne ;dna i poklopci moraju biti elastini
52
__________________________Metalna ambalaa
Poklopci izatvarai
Staklenke, a u posljednje vrijeme i neke ambalane jedinice od polimernih materijala istog oblika, zatvaraju se poklopcima izraenim od metala. Isto tako se i boce od stakla (a nekad i od polimernih materijala) zatvaraju metalnim zatvaraima.
Poklopci i zatvarai se proizvode od limova postupkom izvlaenja, u principu isto kao i dvodijelne limenke. U sljedeoj fazi se oblikuju rubovi poklopaca i na kraju se u lijebove nanosi masa za brtvljenje i sui ili se postavljaju uloci i podloci.
53
__________________________Metalna ambalaa
Poklopci za staklenke Ovisno o obliku grla staklenke, koriste se razliiti poklopci. Za sve poklopce, bez obzira na oblik i konstrukciju, karakteristino je da imaju masu za brtvljenje koja osigurava nepropusnost (hermetinost) zatvorene staklenke. Najee koriteni poklopci su:
- twist off
- pano-T - omnia (alupo) - pano -p. T. -silavac i pry off poklopci

54
__________________________Metalna ambalaa Twist off poklopci
Twist off poklopce karakteriziraju zupci s unutarnje strane

donjeg dijela poklopca. Ovisno o promjeru i tehnikoj izvedbi grla staklenki, ti poklopci mogu imati etiri, est ili osam zubaca, pravilno rasporeenih po unutarnjem opsegu.
Masa za brtvljenje se nalazi s unutarnje strane u lijebu poklopca i nalijee na gornju povrinu grla zatvorene staklenke. Pano poklopci
Pano poklopci se danas vrlo malo koriste. Ono malo to se
upotrebljavaju, koriste se za zatvaranje staklenki velikih promjera.

55
__________________________Metalna ambalaa
P.T. poklopci
P.T. (Press-on Twist ojf) poklopci su izraeni od lakiranog bijelog ili kromiranog lima. Za razliku od svih ostalih poklopaca, masa za brtvijenje nanesena je s unutarnje strane u lijebu poklopca na tjemenu i s bone strane. Masa za brtvljenje na bonoj unutarnjoj strani poklopca osigurava zatvaranje staklenke. Pripada skupini nediuih poklopaca Zatvarai za boce Ovisno o obliku grla boce, koriste se razliiti zatvarai. Za sve zatvarae karakteristino je da imaju masu za brtvljenje koja osigurava nepropusnost (hermerinost) zatvorene boce. Najee koriteni metalni zatvarai su:krunski zatvara , aluminijski navojni zatvara, twist off zatvara , plitki 56 aluminijski zatvara .
__________________________Metalna ambalaa
Primjena poklopaca i zatvaraa

Poklopci se koriste za zatvaranje staklenki, a zatvarai za zatvaranje boca. Zatvaranjem poklopcima i zatvaraima se postie nepropusnost (hermetinost) staklene ambalae.
Krunski zatvarai osiguravaju hermetinost ambalae: "obinih" (nepasteriziranih ili pasteriziranih) i gaziranih pia u staklenim bocama. Za iste namjene mogu se koristiti i aluminijski navojni zatvarai
Twist off poklopci i zatvarai osiguravaju nepropusnost
(hermetinost) staklenki i boca pod atmosferskim tlakom i pod vakuumom. Plitki aluminijski zatvarai se koriste za zatvaranje tekuina u boce pod atmosferskim tlakom. 57
__________________________Metalna ambalaa
krunski ep
ep s navojem
58
__________________________Metalna ambalaa Pano-T i omnia (Alupo) poklopci osiguravaju nepropusnost (hermetinost) staklene ambalae u koju su pakirani termiki obraeni proizvodi. Kante Kante su vrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladitenje motornih ulja, smola, boja, lakova, razrjeivaa i slinih kemijskih proizvoda (tekuina), kao i za pakiranje i skladitenje jestivih ulja, masti i drugih prehrambenih proizvoda. Kante mogu biti: - etvrtaste s navojnim grlom (manje, vee, visoke) - etvrtaste s koninim grlom ,- etvttaste s usadnim poklopcem ,- okrugle s usadnim poklopcem - okrugle s preklopnim poklopcem ,- okrugle s grlom 59 - okrugle s ekscentrinim poklopcem.
__________________________Metalna ambalaa Poklopac za kante moe biti: zatvoren krunim spojem s navojnim grlom , zatvoren krunim spojem s koninim grlom , zatvoren krunim spojem s usadnim poklopcem ,preklopni . Ovisno o namjeni i dimenzijama, kante se proizvode od crnog i bijelog lima.Unutarnja strana (u kontaktu sa sadrajem) moe biti nelakirana ili lakirana, vanjske strani mogu biti nelakirane, lakirane ili grafiki obraene. Bave
Bave su vrste metalne posude koje se koriste za pakiranje i skladitenje nafte naftnih derivata, mineralnih ulja i ulja za jelo, odnosno, tehnikih i jestivih masti. One mogu biti:
teke (za naftu), poluteke (za naftu), lake (za naftu i ulja za jelo) , lake (za vrste masnoe).
60
__________________________Metalna ambalaa
61
__________________________Metalna ambalaa Metalne tube Tube su fleksibilna, nepovratna, prodajna ambalaa. One imaju cilindrino tijelo koje na gornjem dijelu naglo prelazi u kratki vrat, na ijem se kraju nalazi grlo s malim otvorom kroz koji "izlazi" upakiran sadraj. Uglavnom je taj otvor zatvoren aluminijskom membranom, koja se mora prije prve upotrebe probuiti. Za zatvaranje tuba danas se skoro iskljuivo upotrebljavaju zatvarai od plastinih masa. Primjena metalnih tuba Metalne tube se najvie koriste za pakiranje pastoznih prehrambenih i drugih proizvoda. Metalne tube se najvie koriste za pakiranje pastoznih prehrambenih i drugih proizvoda.
62
__________________________Metalna ambalaa Ostali oblici metalne ambalae
Pored do sada navedenih oblika metalne ambalae, proizvode se i aerosoli .

To su vrste metalne posude posebne konstrukcije, koje se koriste za pakiranje tekuih sadraja pod tlakom. Ambalaa za aerosole moe biti trodijelna ili dvodijelna, kao i limenke, i sastoji se od dna (A), omotaa (B) i poklopca (C). Poklopci aerosola na sredini imaju ventil niskog pritiska (D), na koji se nastavlja dovodna cijev (E) koja dopire do dna doze.
63
__________________________Metalna ambalaa
64
__________________________Metalna ambalaa Primjena aerosola Aerosoli se koriste za pakiranje tekuih sadraja pod tlakom. Najee se koriste za pakiranje kemijskih, kozmetikih i farmaceutskih proizvoda, ali relativno rijetko slue i za pakiranje prehrambenih proizvoda (lag i kreme), odnosno nalaze primjenu svugdje gdje postoji potreba za fino dispergiranom robom.
65
__________________________Metalna ambalaa INTERAKCIJA AMBALAE I SADRAJA
Ovisno o kemijskom sastavu, a najee o pH vrijednosti, neke namirnice u cjelini ili samo neke njiihove komponente mogu kemijski reagirati s metalnom ambalaiom.
To se prije svega odnosi na interakciju komponenata namirnice s metalnom osnovom (eljezo, kositar i aluminij). Hoe li doi do ovih reakcija i kojim intenzitetom e se odvijati, ovisi o mnogo faktora. Neki od njih su: vrsta i kvaliteta ambalae, kemijski sastav namirnice, prisutnost kisika u ambalai, uvjeti skladitenja i drugi nedovoljno poznati faktori. Kao posljedica kemijskih reakcija dolazi do nastajanja "metalnih" spojeva koji mogu dovesti do gubitka prvobitne boje 66 proizvoda ili do pojave nekarakteristinog okusa.
__________________________Metalna ambalaa Da bi se ta pojava sprijeila ili u najveoj mjeri umanjila, limenke se proizvode od bijelog lima.
Openito svaka namirnica sadri u sebi odreenu prosjenu koliinu metala.

Propise koje je izdala FAO-WHO,(Organizacija ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu-Svjetska zdravstvena organizacija) odnose se uglavnom na koliine tekih metala i na njihovu gornju granicu.To su norme odreene za pojedine metale i za sumu svih metala. Ambalaa mora biti takve kvalitete, kad se tie interakcije sa upakiranim namirnicama,da koncentracije metala nastalih interakcijom ne prelaze max.dozvoljene vrijednosti.
67
__________________________Staklena ambalaa
STAKLO
Uobiajeno je da se staklom naziva tvar anorganskog porijekla , amorfne strukture koja uslijed postepenog poveanja viskoznosti poprima svojstva vrstog tijela, pri emu je proces reverzibilan. U kemijskom smislu, staklo predstavlja smjesu silikata te alkalijskih i zemnoalkalijskih oksida. Ovisno o dominantnim sastojcima, staklo se moe podijeliti na nekoliko skupina. Natrijevo staklo je silikat natrija i kalcija priblinog sastava Na20 - CaO - 6 Si02. Kao i druge vrste, i to staklo obino sadri i manje koliine drugih oksida, kao to su magnezijev oksid i aluminijev oksid koji potjeu iz nedovoljno istih prirodnih sirovina. 68
__________________________Staklena ambalaa Olovno staklo sadri oksid ka1ija, oksid olova (II) i silicijeva dioksida u razliitim odnosima. Olovno staklo se lako topi i meke je od natrijeva stakla. Najvanije mu je svojstvo velik indeks loma svjetla, zbog ega se upotrebljava kao optiko staklo za izradu lea. Aluminosilikatno staklo, osim natrijeva oksida, kalcij eva oksida i silicijeva dioksida, sadri jo do 10% aluminijeva oksida. Obino sadri i neto K20. Budui da sadri aluminijev oksid, to je staklo vrlo otporno na vodu i kiseline, teko se topi i vrlo je tvrdo. Kvarcno staklo je najjednostavnije po sastavu; sastoji se od istog silicijeva dioksida.Odlikuje se izvanredno visokim talitem (iznad 17000C), podnosi visoku temperaturu,
69
__________________________Staklena ambalaa SVOJSTVA STAKLA, S aspekta proizvodnje i upotrebe staklene ambalae posebno su vana fizikomehanika, termika, optika i kemijska svojstva stakla.
Fiziko-mehanika svojstva
Prema nainu djelovanja sila koje mogu utjecati na staklo, ono raspolae odreenom otpornou na udar, kidanje, pritisak, savijanje i sl.
Staklo je krti materijal, podloan mehanikom razaranju lomu. Krtost stakla se ocjenjuje prema njegovoj otpornosti na udar.
Jaina na kidanje predstavlja minimalno naprezanje koje dovodi do lo ma stakla.
70
Termika svojstva
Od termikih svojstava stakla znaajne su: toplinska vodljivost, termiko irenje i postojanost stakla prema naglim promjenama temperature. Optika svojstva Od optikih svojstava stakla najveu panju zasluuje proputanje svjetla i boja stakla. Staklo se ubraja u prozrana tijela. Kemijska svojstva
Stakla pripadaju skupini vrlo postojanih i inertnih materijala. To znai da su komercijalna stakla otporna na djelovanje vode, kiselina (izuzev f!uorovodine), alkalija, soli, alkohola i drugih 71 organskih otapala.
OPA TEHNOLOKA SHEMA PROIZVODNJE STAKLENE AMBALAE Opa tehnoloka shema proizvodnje svih vrsta staklene ambalae moe se prikazati sljedeim fazama:
-priprema sirovina -transport homogenizirane smjese sirovina do staklarske pei i njeno taljenje -proces dovoenja na temperaturu i viskoznost pogodnu za oblikovanje -proces oblikovanja -proces odhlaivanja -kontrola kvalitete staklene ambalae -pakiranje i skladitenje.
72
Svojstva staklene ambalae

Za proizvodnju staklene ambalae za potrebe prehrambene industrije, prema vrijedeim standardima, koristi se staklo III. hidrolitike skupine, iako neki proizvoai staklene ambalae za tu namjenu proizvode staklo vee kemijske postojanosti. Zbog svoje prozirnosti, posebice bezbojnog stakla, korisnik odnosno kupac vidi upakiranu namirnicu. Staklena ambalaa ne proputa vodenu paru i plinove, te je pogodna za pakiranje namirnica osjetljivih na kisik, kao i za namirnice koje sadre lako hlapive komponente. Staklene boce su otporne na unutarnji pritisak
Kao mane staklene ambalae treba istaknuti: krrost, masu i73 dosta loe iskoritenje skladinog i transportnog prostora.
__________________________Staklena ambalaa ASORTIMAN STAKLENE AMBALAE
Prema obliku, primjeni i nainu proizvodnje, asortiman staklene ambalae vrlo je raznovrstan. S obzirom na to da je staklenu ambalau potrebno zatvoriti, razlikuje se staklena ambalaa s uskim i irokim grlom.
Iako nije strogo definirano, uobiajeno je da se staklenom ambalaom s uskim grlom smatraju jedinice iji unutarnji promjer grla nije vei od 40 mm. Ta ambalaa uglavnom je poznata pod nazivom boca. Staklena ambalaa sa irokim grlom obuhvaa proizvode poznate pod nazivom staklenka, iji je unutarnji promjer vei od 40 mm. Za isti oblik ambalae koristi se i kolokvijalni naziv "tegle' .
74
Boce Boce su obino cilindrinog oblika, ali mogu imati i ovalni ili etvrtasti popreni presjek. Gornji dio tijela im se suava prelazei postepeno u vrat boce. Vrat boce moe biti dui ili krai, a na njegovom se kraju nalazi grlo s otvorom. Umjesto standardnih papirnih ili plastinih etiketa, na staklo se mogu pomou posebne metode tiska nanositi grafiki elementi. to se tie asortimana boca, moe se rei da postoji jako velik broj boca koje se meusobno razlikuju po obliku, volumenu i primjeni. Volumen boca se kree od nekoliko mililitara do nekoliko litara. Iako je naelno reeno da je grlo boca manje od 40 mm
75
__________________________Staklena ambalaa Zatvaranje boca Iako nije strogo definirano, uobiajeno je da se sredstva za zatvaranje boca nazivaju zatvaraima. Za zatvaranje boca upotrebljavaju se zatvarai razliite konstrukcije, proizvedeni od razliitih materijala. Zatvara pomae da se u potpunosti sauva koliina i kvaliteta upakiranog sadraja. Grlo boce mora biti prilagoeno nainu zatvaranja i konstrukciji samog zatvaraa.
Prema konstrukciji i nainu zatvaranja, zatvarai za boce mogu se svrstati u: 1.zatvarae koji ulaze u grlo boce (epovi) 2.zatvarae bez navoja 3.zatvarae s navojem. 76
__________________________Staklena ambalaa Tendencije u proizvodnji boca U posljednje vrijeme staklenim bocama vrlo uspjeno konkuriraju boce od plastinih masa i drugi suvremeni oblici ambalae u koje se mogu pakirati tekue namirnice i pia. Iz tih razloga nastoje se ukloniti spomenute mane staklene ambalae. U tom smislu masi staklenih boca posveuje se posebna panja.
Masa boce moe se smanjiti i smanjenjem debljine dna i stijenki te boljom raspodjelom staklene mase. Sve se vea panja posveuje i kemijskom sastavu stakla, odnosno staklu s boljim mehanikim svojstvima, jer boca od takvog stakla moe imati tanje stijenke, a samim time i manju masu. Velika panja posveuje se i doradi oblikovanih boca.
77
__________________________Staklena ambalaa Staklenke Kao to je ve naglaeno, staklenkama se obino nazivaju ambalane jedinice koje su karakterizirane irokim grlom, odnosno iji je odnos visine i promjera otvora grla manji od 3. Staklenke se koriste za pakiranje i uvanje razliitih namirnica; najee za namirnice u polutekuem stanju, nehomogenog sastava (kombinacija vrstih komada u tekuem mediju) ili u vrstom stanju. Prema primjeni nainu zatvaranja, a posebno prema zahtjevima koji se postavljaju u pogledu uinkovitosti zatvaranja, staklenke se mogu podijeliti u sljedee skupine: - staklenke za namirnice koje se konzerviraju toplinom - staklenke za ostale namirnice.
78
79
Stroj za proizvodnju staklenih boca

80
Faze puhanja staklene boce na automatu za puhanje
81
________________________Polimerna ambalaa Polimerni materijali za izradu ambalae Ambalaa se u najveoj mjeri izrauje od plastomera (termoplasta), tj. polimernih materijala linearne i razgranate strukture, topivih na povienim temperaturama. Oni se sastoje od jednog homogenog polimera (homopolimera) ili od polimera koji u strukturi ima dvije ili vie vrsta ponavljajuih jedinica (kopolimera) i dodataka koji poboljavaju fizika i kemijska svojstva polimernog materija. Od plastomera se za izradu ambalae najee koriste: - polietileni (PE) ;- polipropilen (PP) -homopolimeri i kopolimeri stirena [polistiren, (PS); akrilonitril, (SAN); akrilonitril/butadien/stiren, (ABS)] - poli(vinil-klorid), (PVC) ;- poli(viniliden-klorid), (PVDC) -poliamidi (PA);poli(etilen-tereftalat (PET);polikarbonat (PC) 82
________________________Polimerna ambalaa Polietlien (polyethylene, PE) Polietilen (PE) je najjednostavnija makromolekula ugljikovodika. To je jedan od najpoznatijih i najvanijih polimera.
Industrijski se proizvodi polimerizacijom etilena.

Svojstva polietilena ovise o njegovoj strukturi, odnosno uvjetima polimerizacije te o dodacima. Prema nainu dobivanja razlikuju se dva osnovna polietilena: polietilen dobiven pri niskom tlaku - naziva se polietilenom visoke gustoe (High Density Polyethylene - PE-HD), dok se polietilen dobiven pri visokom tlaku naziva polietilen niske gustoe (Low Density Polyethylene - PE-LD).
83
________________________Polimerna ambalaa Polietilen niske gustoe Osnovni lanac polietilena niske gustoe (PE- LD) je u velikoj mjeri razgranat . To je ilav materijal, visokog modula elastinosti, masnog opipa i nepotpune prozirnosti
Polietilen visoke gustoe
Polietilen visoke gustoe (PE-HD) je uglavnom sastavljen od makromolekula s linearnom strukturom , s vrlo malo kratkih bonih grana. Stupanj kristalnosti tog polietilena je najvei. Ima veu tvrdou i vrstou, krui je i kemijski otporniji od polietilena niske gustoe.
84
________________________Polimerna ambalaa Svojstva polietilena PE proizveden postupkom pri niskom tlaku (PE-LLD) ima stisnutu linearnu strukturu, dok su prisutni boni lanci kratki i nisu brojni. Moe se dobiti postupkom ekstruzije s puhanjem (blow extrusion) ili ekstruzijom s lijevanjem (slit-die extrusion; film easting). PE dobiven ekstruzijom s puhanjem ima mlijeno proziran izgled. Zbog dobrih mehanikih svojstava, kemijske postojanosti, nepropusnosti za vodu i relativno niske cijene, polietilen je vrlo cijenjeni tehniki materijal i ima veliku i vrlo raznoliku primjenu. Polietilen je podloan degradaciji - starenju, pod djelovanjem UV zraka i podlijee kemijskoj i tennikoj oksidaciji. 85
________________________Polimerna ambalaa Kopolimeri etilena : Etilen/vinil-acetat Etilen lako gradi kopolimere s vinilnim monomerima. Najznaajniji od njih je etilen/vinil-acetat, (EVAC), kopolimer etilena s vinilacetatom. Za proizvodnju ambalanih filmova koristi se EVAC kopolimer s udjelom vinilacetata do 30%. EVAC je fleksibilniji materijal od PE, ali je propusniji na vodenu paru i plinove.
Ima izvanrednu savojnu ilavost (impact strength), a prozirniji je od PE. EVAC je toplinski nestabilan materijal, ali je vrlo stabilan pri niskim temperaturama. Zbog izvanredne otpornosti prema lomu u mediju (stress cracking) upotrebljava se za izradu ambalae za pakiranje deterdenata . 86
________________________Polimerna ambalaa Kopolimeri etilena : Etilenvinil-alkohol Etilen/vinil-alkohol (EVAL) se odlikuje izvanrednim barijernim svojstvima prema plinovima, mirisima, otapalima itd. Plastina ambalaa koja sadri EVAL kao barijerni sloj u velikoj je mjeri zamijenila tradicionalnu staklenu i metalnu ambalau za pakiranje hrane. EVAL smole su hidrolizirani kopolimeri vinil-acetata i etilena. Vinil-alkoholna osnova posjeduje barijerna svojstva na plinove, ali zbog svoje topivosti u vodi stvara potekoe u proizvodnji. Odlikuje ga i visoka mehanika vrstoa, elastinost i povrinska tvrdoa, visoki sjaj te izvanredna otpornost na abraziju, masnoe i organska otapala. Od svih barijernih materijala termiki je najstabilniji.
87
________________________Polimerna ambalaa Polipropllen (Polypropylene, PP) Polipropilen (PP) je plastomer linearnih makromolekula.
Raspored bonih metilnih skupina je pravilan i one se nalaze uvijek na svakom drugom ugljikovom atomu.
Polipropilen se dobiva koordinativnom polimerizacijom propilena uz prisutnost odgovarajueg katalizatora. PP je najlaki meu vanijim plastinim materijalima, . Zbog visoke kristalnosti posjeduje visoku rasteznu vrstou, krutost i tvrdou . Zbog visoke temperature talita moe se stetilizirati, zadravajui i dalje visoku rasteznu vrstou. Pri niim temperaturama pokazuje izvjesnu osjetljivost.
88 Po svojstvima je polipropilen slian polietilenu niske gustoe.
________________________Polimerna ambalaa Vinili (Vinyls) Najjednostavniji supstituirani olefini su oni kod kojih je svaka etilenska skupina supstituirana. Ti monomeri se jo nazivaju"vinilnim" spojevima. Poli(vinil-klorid) [Poly(vinyl chloride), PVC) PVC je polimer koji sadri ponavljajuu jedinicu vinil-klorid, [-CH2-CHCl-). Svojstva polimera se lako mogu mijenjati tako da je danas poznato izuzetno mnogo komercijalnih vrsta polimernih materijala na temelju vinil-klorida. PVC je bijeli do ukasti materijal bez mirisa i okusa. Teko je zapaljiv i gasi se pri uklanjanju plamena, ne upija vodu i ima dobra elektroizolacijska i druga svojstva.
89
________________________Polimerna ambalaa Karakteriziran je dobrom tvrdoom i sjajnou te izvanrednom otpornou na vlagu i niskom propusnou na plinove. To ga ini pogodnim za pakiranje gaziranih pia, mineralne vode i jestivih ulja. Poli( vinil-klorid) je otporan na djelovanje jakih polarnih i nepolarnih otapala (voda, mineraine kiseline, ugljikovodici). Nije otporan na djelovanje srednje polarnih otapala. Od njega se proizvode filmovi, prevlae se limene posude, plastificiraju se papiri i kartoni, proizvodi se termooblikovana ambalaa, izrauju se boce razliitih oblika i dimenzija itd.
90
________________________Polimerna ambalaa Polistiren (Polystyrene, PS)
Polistiren (PS) je plastomer linearnih makromolekula ope molekulske formule [-CH2-CH(C6H5)-]n. Proizvodi se lananom polimerizacijom stirena [CH2=CH(C6H5)] po mehanizmu slobodnih radikala. Stiren je jedan od rijetkih vinilnih monomera koji gradi polimer po svim mehanizmima lanane polimerizacije: pomou slobodnih radikala, kationskom i anionskom polimerizacijom.
Polimerizacijom stirena u masi dobiva se polimer velike specifine mase (gustoe), velike prozirnosti i vrlo dobrih elektroizolacijskih svojstava. Polimerizacijom stirena u suspenziji proizvode se sve komercijalne vrste polistirena, a to je i osnovni postupak za dobivanje pjenastog (ekspandiranog) polistirena-stiropora. 91
________________________Polimerna ambalaa Prerada i primjena polistirena Polistiren je zahvalan za preradu i prerauje se svim poznatim postupcima prerade plastomera u podruju temperatura od 180 do 250C. Najei naini prerade polistirena su injektiranje, ekstrudiranje i ekstruzijsko puhanje. Polistiren (PS) i modificirani polistiren (PS-HI) najvie se upotrebljavaju kao: - ambalaa za pakiranje prehrambenih, kozmetikih, farmaceutskih i kemijskih proizvoda ; - za izradu dijelova za razliite aparate ;- za izradu predmeta ope uporabe i djejih igraaka. Polistiren je termoplastini materijal dobrih svojstava kao to su: prozirnost , dobro primanje boje i laka proizvodnja. Posjeduje dobra mehanika svojstva, ali pri temperaturi ispod 92 100C postaje neznatno krhak i omekava.
________________________Polimerna ambalaa Polistiren visoke ilavosti Polistiren visoke ilavosti (PS-HI), koji se naziva i modificiranim polistirenom ili polistirenom otpornim na udar, dvofazni je sistem fino dispergiranih estica elastomera polibutadiena u polistirenu. Za razliku od obinog polistirena, koji je tvrd i lomljiv materijal, modificirani polistiren je ilav i ima produljenje pri kidanju od oko 15%. Pogodan je za termooblikovanje, pri emu se moe postii kontrolirana debljina stijenke i do vrlo tankih filmova. Termooblikovanjem se izrauju razliiti oblici tuba, podloaka, aica i drugih ambalanih oblika. Materijal je pogodan za pakiranje mlijenih proizvoda (vrhnja,jogurta, sira, maslaca, sladoleda, sokova, svjeeg mesa, 93 jaja).
________________________Polimerna ambalaa Ekspandirani (pjenasti) polistiren
Ekspandirani polistiren (PS-E) je polimerni materijal pjenaste strukture i male specifine mase (gustoe). Proizvodi se mijeanjem polistirena s lako hlapljivim tekuinama, koje zagrijavanjem naglo isparavaju i tako ekspandiraju polistiren do eljene specifine mase i oblika.
Zbog dobrih izolacijskih svojstava ekspandirani polistiren ima iroku primjenu, naroito u graevinarstvu. U velikoj se mjeri koristi i za izradu ambalae, prije svega posuda i kutija (s pregradama za odvajanje proizvoda) za zamrznute i ohlaene prehrambene proizvode, podloaka za svjee meso, ribu i dr. Koristi se i za izradu zatitne i dekorativne ambalae, posebno za pakiranje lomljivih proizvoda. 94
________________________Polimerna ambalaa Poliamidi , ( PA)
Poliamidi (PA) su plastomeri s karakteristinom amidnom skupinom [-CONH- ] . Amidne skupine ujedno povezuju i lance makromolekula jakim vodikovim vezama, pa su poliamidi kristalasti plastomeri visoke temperature topljenja i dobre otpornosti na razne vrste otapala. U vrstom stanju je veina poliamida u djelomino kristalnom stanju, stupnja kristalnosti od 30% do 50%.
Poliamidi se najvie upotrebljavaju kao tekstilna vlakna, poznata pod komercijalnim nazivima najlon ili perlon . Ti materijali se u znatnoj mjeri koriste i za izradu ambalae. Ekstrudiranjem se proizvode filmovi, folije i crijeva, a od njih 95 ambalane jedinice.
________________________Polimerna ambalaa Poliesteri (Polyesters, P)
Poliesteri se dijele na termoplaste i reaktivne plastine materijale.

Termoplastini poliesteri Poliesteri se sastoje od heterolananih makromolekula s ponavljajuim jedinicama koje karakterizira esterska [-COO-] veza u glavnom lancu. S obzirom na grau, svojstva i primjenu, razlikuju se sljedei poliesteri:- plastomerni poliesteri ;- alkidne i zasiene poliesterske smole ;- nezasieni poliesteri ;- poliesteri za poliuretane. Za izradu ambalae se koriste plastomerni (zasieni, aromatski) poliesteri.
96
________________________Polimerna ambalaa Poli(etilen-tereftalat),PET Meu politereftalatima koji nastaju polikondenzacijom aromatskih dikarbonskih kiselina s diolima, najvaniji je poli ( etilen-tereftalat), (PET). PET se najee prerauje ekstruzijom, injektiranjem i puhanjem, a postoji mogunost prerade i drugim poznatim metodama. Metalizirani poliesterski film laminiran PVC filmom koristi se za izradu runih torbica, cipela i dr. Amorfni PET se koristi za izradu injektirane i puhane ambalae razliitih oblika i veliina (boce, tube i mnogi drugi oblici). Zbog male mase, izvanredne prozirnosti, otpornosti na poviene temperature , ta ambalaa u velikoj mjeri zamjenjuje staklenu 97 ambalau.
________________________Polimerna ambalaa Polikarbonati (Polycarbonate, PC)
Polikarbonati su poliesteri ugljine kiseline (H2CO3] s dihidroksi spojevima. Polikarbonati su bezbojni, prozirni i uglavnom amorfni plastomerni materijali, kojima svojstva ovise o sastavu i grai makromolekula i stupnju kristalnosti (do 40%).
Propusnost na vodenu paru i plinove mu je visoka te se mora prevui odgovarajuom prevlakom ukoliko mu se ele poveati barijerna svojstva. Zahvaljujui gotovo idealnim svojstvima, polikarbonati se mogu koristiti za izradu ambalae, posebno one izloene djelovanju ekstremnih temperatura (zamrzavanje, sterilizacija), a od njih se proizvodi i povratna ambalaa za pakiranje tekuih prehrambenih proizvoda (mlijeko, ulje, napitci). 98
________________________Polimerna ambalaa Celofan (Cellophane)
Celofan je najpoznatiji ambalani materijal na osnovi celuloze. On se proizvodi kemijskim tretmanom i regeneracijom celuloze. Mnogim svojim svojstvima celofan je slian plastinim masama, ali, za razliku od njih, zagrijavanjem ne prelazi u plastino stanje pa se po tome ne ubraja u plastine mase.
Celofan se isporuuje u obliku izrezanih pravokutnih listova ili namotan u obliku kalema. Celofan je izvanredno proziran, glatke i sjajne povrine, dobro se grafiki obrauje, to je itekako znaajno s aspekta prodajne funkcije. MS filmovi (celofan presvuen nitroceluloznim lakom) ima iroku upotrebu npr.za omatanje cigareta,konditorskih i farmaceutskih proizvoda i kruha.
99
________________________Polimerna ambalaa SVOJSTVA I PRERADA POLlMERNIH MATERIJALA
Svojstva polimernih materijala

Polimerni materijali se prerauju s ciljem dobivanja proizvoda eljenih oblika i svojstava. Za izradu ambalanih materijala i ambalae najee se koriste plastomeri. Zagrijavanjem do temperature omekavanja ili topljenja ne mijenjaju kemijsku strukturu i njihova prerada predstavlja samo reverzibilnu promjenu fizikog stanja. Prerada plastomera temelji se na njihovim mehanikim, toplinskim i reolokim svojstvima.
100
________________________Polimerna ambalaa Proizvodnja ambalanih materijala homogene strukture Najei postupci izrade ambalanih materijala homogene strukture su ekstrudiranje i kalandriranje. Ekstrudiranje Ekstrudiranjem se proizvode tzv. beskonani proizvodi, odnosno proizvodi s neodreenom duljinom. Tim se postupkom izrauju cijevi, vlakna, crijeva, filmovi, folije i trake. Ekstrudiranje podrazumijeva kontinuirano potiskivanje zagrijanog i omekanog (rastopljenog) polimernog materijala kroz mlaznicu. Ekstruder je osnovni stroj kod prerade polimernih materijala tim postupkom.
101
________________________Polimerna ambalaa
102
Ekstruder
103
PE boca PET boca
104
- namatanje ekstrudirane folije
105
Namatanje ekstrudiranog "balona"

106
________________________Polimerna ambalaa - ekstrudiranje polimernog crijevnog filma
107
________________________Polimerna ambalaa Kalandriranje (Calendering) Kalandriranje je kontinuirani postupak proizvodnje beskonano dugih filmova, folija i traka proputanjem omekanog polimernog materijala izmeu sistema parova valjaka s podesivim razmakom. Tim postupkom se od plastomera danas prerauju samo tvrdi i meki PVC i kopolimeri vinil-klorida, vinil-acetata i celuloznog acetata. Postupkom kalandriranja se, pored proizvodnje filmova, folija i traka, moe i plastomerima oslojavati neka podloga, uglavnom tkanina.
108
Stroj za kalandriranje
109
________________________Polimerna ambalaa Izrada ambalae oblikovanjem vara Filmovi i folije izraeni od plastomera niskih temperatura omekavanja i prijelaza u termoplastino stanje lako se mogu zataliti pri odreenim uvjetima.
Kako bi se oblikovao var izmeu dva sloja plastomera, oni moraju biti u izravnom dodiru, mora im se dovesti dovoljna koliina energije (topline) i poveati temperatura do nivoa prelaska u termoplastino stanje .
Nakon stapanja dvaju slojeva i oblikovanja vara homogene strukture potrebno je to bre odvesti viak topline i ohladiti oblikovani var.
110
Termooblikovanje ambalanog materijala Proizvodnja ambalanih jedinica je mogua oblikovanjem polimernih mono- i vieslojnih materijala toplinom. Postupak se temelji na zagrijavanju ambalanog materijala do temperature prijelaza u rastaljeno stanje. U takvom se stanju materijal, djelovanjem tlaka, vakuuma ili mehanikim putem, istee (razvlai) i poprima oblik kalupa.
Termooblikovanjem se mogu dobiti ambalane jedinice kosih, ravnih ili zakrivljenih stranica, odnosno dimenzije otvora su vee od dimenzija dna.
111
________________________Polimerna ambalaa Primjena ambalanih materijala za omatanje Omatanje stezljivim filmom Danas postoje dva glavna tipa omatanja stezljivim filmom: a) oblikovanje rukava i b) potpuno omatanje. Kod metode oblikovanja rukava koristi se crijevni film s uzdunim avom, koji je znatno dui od proizvoda koji se pakira Sl.A Sl.B Prolazom kroz tunel s vruim zrakom krajevi filma se steu oko rubova proizvoda sl.B. Omatanje stezljivim filmom prua jednostavniji i jeftiniji nain pakiranja u odnosu na klasine kartonske kutije.Vizuelni dojam je privlaniji kod skupljajueg omatanja. 112
________________________Polimerna ambalaa Pakiranje prianjajuim filmom Pakiranje prijanjajuim filmom provodi se metodom vakuumskog oblikovanja, gdje sam predmet koji se pakira slui kao kalup, a sam proces se odvija u sljedeim fazama: proizvod koji se eli upakirati postavlja se na veliku poroznu plou ;plastini film se dovodi sa smotka i uvruje na okvir iznad tako pripremljene ploe ;reza odvaja film sa smotka, a grija se postavlja iznad filma ;film se kroz odreeno vrijeme zagrijava ;grija se uvlai, a stol s platem i sadrajem se pomie prema zagrijanom filmu ;vakuum se dovodi kroz poroznu plou uzrokujui povlaenje filma na proizvod i na plou, oblikujui tako vrstu vezu ;tako upakirani proizvod se odmie i ostavlja da se ohladi ;ploa materijala se ree na pojedinana pakovanja
113
termoskupljajui omoti
114
________________________Polimerna ambalaa Mjehurasta ambalaa (Blister packs) Mjehurasta ambalaa pojavljuje se na tritu kao posljedica razvoja samoposluivanja i potrebe za novim nainom prezentiranja robe s ciljem poveanja potronje.
U svom najjednostavnijem obliku mjehurasta je ambalaa sainjena je od plastinog filma koji je zarubljen (ljepilom, toplinskim zataljivanjem ili zaklaman) na kartonsku podlogu. Mjehurasta se ambalaa dobiva tehnikom termooblikovanja (vakuum ili pritiskom), a najee koriteni materijal je PVC.
115
Mjehurasta ambalaa
116
________________________Polimerna ambalaa Proizvodnja ambalae od polimernih materijala
Ambalaa od polimernih materijala najee se proizvodi na sljedei nain: - injektiranjem ;- ekstruzijskim puhanjem - injekcijskim puhanjem ;- preanjem ;- rotacijskim lijevanjem.
Injektiranje
Injekriranje je postupak dobivanja ambalae oblika i dimenzija definiranih alatom. Kao osnovni stroj za ovaj postupak proizvodnje ambalae koristi se ekstruder, koji se u ovom sluaju naziva ubrizgavalica .
117
- stroj za injekcijsko preanje (brizgalica)
118
________________________Polimerna ambalaa Ekstruzijsko puhanje Puhanje je vrlo vaan stepenasti postupak prerade plastomera, namijenjen izradi upljih tijela. Na ovaj se nain mogu proizvoditi zatvorena uplja tijela (lopte, djeje igrake), ali i otvorena (boce, posude, rezervoari), zapremine od nekoliko cm3 do nekoliko m3 .
119
Puhanje - za proizvodnju boca i sline ambalae
120
________________________Polimerna ambalaa Injekcijsko puhanje Tim se postupkom proizvode uplji oblici, nepropusni ili malo propusni na plinove, sjajnih povrina i tono definiranih dimenzija navoja grla, to omoguava kvalitetno zatvaranje navojnim zatvaraima . Proizvodi se upotrebljavaju za pakiranje lijekova i kozmetikih preparata, a na taj se nain proizvode i boce razliitih oblika i dimenzija. Postupkom injektiranja i puhanja prerauje se polistiren, poli ( vinil-klorid), poliakrilonitril, polikarbonat, polipropilen i poli( etilen-tereftalat ).
121
________________________Polimerna ambalaa Shematski prikaz puhanja
- kalup za injekcijsko puhanje boca
122
________________________Polimerna ambalaa - oblikovanje boce u kalupu postupkom puhanja
strojevi za injekcijsko puhanje

123
________________________Polimerna ambalaa Preanje
Princip postupka preanja se sastoji u punjenju alata polimernim materijalom. Zatvaranjem alata uz djelovanje pritiska i poveanjem temperature polimerni se materijal prevodi u plastino stanje i zauzima prostor otvora alata.
Postupkom preanja proizvode se ploe od plastomera (PE i PP), relativno velikih debljina (do 3,0 cm), koje se koriste kao pod1oci za rezanje u prehrambenoj i drugim industrijama.
124
_________________Papirna i kartonska ambalaa
PAPIR I KARTON
Papir je vlaknasta masa nastala preplitanjem vlakana, koja su nastala mehanikom ili kemijskom obradom sirovina biljnog porijekla.
Papiri se razlikuju prema: 1.nainu dorade, obliku: -papir u koturima -papir u arcima
2.povrinskoj obradi -papir strojno glatki s dvije strane (strojnoglatki papir) -papir strojno glatki s jedne strane jednostrano glatki papir) -satinirani: mat, polumat i otro
125
3.fazi proizvodnje: -kemijskom procesu: sulfitni i sulfatni -mehanikom procesu: runi, drvenjaa, kairani
4.kvaliteti povrinske obrade i svojstvima: -oplemenjeni -neoplemenjeni -satinirani 5.uporabljenim sirovinama za izradu: -papir od krpa -bezdrvni -s primjesom drvenjae -papir od slame srednje fini -itd.
126
_________________Papirna i kartonska ambalaa 6.svojim karakteristinim svojstvima: -obojeni -vodonepropusni -pergamin -svilasti -premazani -natron -itd. 7.svojoj namjeni: -pisai -ukrasni -tiskovni -crtai e.omotni -indikatorski -filter-papir -itd.
127
_________________Papirna i kartonska ambalaa Prema gramaturi papira postoji vie podjela, npr: a. papiri gramature od 150 g/m2 b.polukarton gramature od 150 do 250 g/m2 c. karton gramature od 250 do 400 g/m2 Sirovine za dobivanje papira i kartona
Pulpa
Pulpa, suspenzija celuloznih vlakana u vodi (papirna masa),je sirovina za proizvodnju papira, kartona, ljepenke i slinih proizvoda. - celuloza je dugolanani linearni polimer graen od velikog broja molekula glukoze (prosjean stupanj polimerizacije iznosi 8000-10000).
128
_________________Papirna i kartonska ambalaa Mehanika pulpa od drvenjaa dobiva se drobljenjem drva izmeu rotirajuih brusnih kamena. Tu se praktiki iskoritavaju sva vlakna (celuloza i lignin) u usporedbi s kemijskim postupcima gdje dolazi do veeg ili manjeg otapanja lignina. Hemijska pulpa.Postoje vie kemijskih metoda, od kojih se svaka temelji na izravnom ili neizravnom koritenju natrijeva hidroksida. Lignin se oslobaa iz sredinje lamele, pri emu se gotovo ne zahtijeva koritenje mehanikih postupaka izdvajanja. Priroda koritenih kemikalija utjee na svojstva rezidualnog lignina i ugljikovodika.
129
Dobivanje papira
Papir se dobiva postavljanjem vrlo razrijeene vodene suspenzije vlakana, izrazito niske konzistencije (vie od 99% vode) na relativno fino tkano sito, gdje se ukloni vie od 95% vode. Moderni postupak dobivanja papira ini beskonano fino sito ili nategnuta tkanina preko valjaka. Vodena suspenzija pulpe provodi se preko iane mree. Proizvodnja kartona zahtijeva due vrijeme suenja i manju brzinu.
Strojevi s dvostrukim sitima. Taj je postupak razvijen za oblikovanje papira i kartona 1950-tih godina. Papirna traka oblikuje se izmeu dva sita za oblikovanje, a voda se uklanja prvo preanjem, a potom vakuumom. 130
PODJELA PAPIRA I KARTONA

Papir se dijeli u dvije glavne kategorije: fini papiri, uglavnom dobiveni od izbijeljene pulpe (papir za pisanje, pokrovni papir) i grubi papiri, uglavnom dobiveni od nebijeljene pulpe, koji se koriste za izradu ambalae. Kartonom se openito nazivaju papiri gramature iznad 250 g/m2 (odnosno 220 g/m2 u Velikoj Britaniji). Najjednostavniji tipovi jednoslojnih kartona nainjeni su od 100% izbijeljene kemijske pulpe i koriste se za pakiranje hrane.
131
Natron papir Natron papir se dobiva iz sulfatne pulpe. Ima iroku primjenu i esto se laminira s drugim materijalima. Zatiuje se voskom koji se nanosi s jedne ili s obje strane. Natron papir je izvanredno vrst papir, a moe se koristiti kao izbijeljeni i neizbijeljeni papir.
Jedna strana papira je uvijek glatka, a druga hrapava, to omoguuje dobru grafiku obradu i dobro lijepljenje. Glatka strana je uvijek vanjska strana na valovitom kartonu, a hrapava je unutarnja i lijepi se s valom. Natron papir za izradu valovitog kartona izrauje se u gramaturama od 100 do 450 g/ m2. Proizvodi se u gramaturama i od 7 do 8 g/m2 za specifine potrebe (primjerice za 132 omotavanje elektrinih ica gdje slui kao izolator).
Votani omotni papir Votani papir titi upakirani sadraj od utjecaja vode i vodene pare, poveavajui mu na taj nain i rok uporabe. Proizvodi se primjenom votanih smjesa na razliite tipove osnovnog papira.
Papir otporan na masnoe Papir otporan na masti upotrebljava se za zatitu od migracije ulja i masti iz upakiranog sadraja. Za prevlaenje, tj. impregniranje, koriste se ugljikovodici, u prvom redu parafin i mikrokristalni vosak koji imaju viu temperaturu topljenja (63-90)C i plastiniji su. Kako bi se postigla bolja nepropusnost na vodu i vodenu paru, proizvode se i specijalni dvoslojni (dupleks) papiri. 133
renc
renc papir se izrauje od nesortiranog odbaenog papira, jeftinih sredstava za punjenje i neznatne koliine celuloze. renc je uglavnom smee ili sive boje. Za izradu valovitog kartona renc se proizvodi u gramatl.irama od 90 do 230 g/m2. Upotrebljava se za izradu valovitog kartona i ravnih unutarnjih slojeva. Po svojim svojstvima slabiji je za izradu vala od poluceluloze. Ako je izraen s velikim postotkom celuloze i od sorti ranih otpadaka natron papira, tada ak moe biti bolji za izradu vala od papira dobivenog od slame.
134
Bezdrvni papir
Bezdrvni papir je papir iskljuivo proizveden iz sulfitne celuloze bez prirnjesa drvenjae. Proizvodi se u gramaturama od 50 do 150 g/ m2. Izrauje se strojno gladak, satiniran, bijeli ili obojeni. Najee se upotrebljava za tisak i pisanje, a manje kao vanjski sloj na valovitom kartonu i to uglavnom za ambalau od koje se zahtijeva odlina grafika obrada. Superior papir
Omotni superior papiri su izraeni od celuloze ili otpadnog papira, i to u gramaturama od 60 do 125 g/ m2. Upotrebljava se za izradu komercijalne ambalae od valovitog kartona i to samo kao vanjski sloj koji zahtijeva grafiku obradu. 135
Sulfitni papir
Sulfitni papir dobiva se od sulfitne celuloze, a sastoji se od razliitih udjela sulfitne celuloze i drvenjae ili otpadnog papira. Upotrebljava se bijeli ili obojeni, ovisno o primjeni.
Najee se izrauje u omjeru od 70% sulfitne celuloze i drvenjae i najvie 30% otpadnog papira, u gramaturama od 60 do 150 g/m2. Pergamin papir
Pergamin papir je celulozni papir koji se dobiva obradom sumpornom kiselinom. Nepropustan je za masnoe i vodu, te nalazi svoju primjenu za pakiranje proizvoda koji trae ta svojstva nepropusnosti. Upotrebljava se za izradu valovitog papira koji slui za pakiranje konditorskih proizvoda (keksi, slatkii, krhki 136 proizvodi osjetljivi na lomljenje).
VRSTE PAPIRNE AMBALAE

Omoti i etikete Oko 1660. godine papirna ambalaa slui za omatanje lijekova i duhana, a oko 1700. godine omataju se avli i ajevi. Razvojem strojne proizvodnje i litografije dolazi i do primjene etiketa, koje se postavljaju na boce, kutije i limenke. Obojeni papir, kojim su se umatali bomboni, pojavljuje se u Parizu 1847. godine, dok su se kolai s okoladnim preljevom umatali u metalne folije (1840.).
137
Vree-vreice
Prva komercijalna izrada papirnih vreica datira od 1844. godine. Prvi stroj za izradu vreica proizveo je 1852. Francis Walle u Americi. Ovisno o krajnjoj primjeni, postoji i niz razliitih izvedbi papirnih vrea. Veliku primjenu nalaze vree izraene od bijeljenog i nebijeljenog papira, te smee vree od natron papira.
Vree se razlikuju oblikom, dimenzijama, brojem slojeva (s jednostrukim, dvostrukim ili viestrukim stijenkama).
Jednostruke vree su jednostavne i ravne s uzdunim avom s presavijenim i lijepljenim dnom. Vree s viestrukim stijenkama se uglavnom koriste za pakiranje prakastog sadraja i granula, koji zahtijevaju veu zatitu od kontaminacije 138
Oblikovanje dna kod otvorene lijepljene vree s bonim naborima
Oblikovanje dna kod otvorene lijepljene vree
Oblikovanje f1eksibilnog dna ljepljene vree

139
vree od natron papira
140
141
Sloive kartonske kutije

Kako bi se izradila kartonska kutija, potrebne su etiri osnovne komponente: karton, ljepilo, pojaivai uglova i poklopci. Kutije mogu biti izraene u bilo kojem obliku s razliitom izvedbom poklopca.Za izradu poklopca koristi se i poluvrsti plastini materijali koji osiguravaju vidljivost proizvoda. Prednost izrade sloivih kutija je pogodnost, individualnost, vrstoa, viekratna uporabljivost te izvanredna zatita proizvoda. Potrebna oprema za izradu kutija je minimalna i jeftina. Sloive prodajne kutije proizvode se od kvalitetnog kartona, a najee se upotrebljava kromo-nadomjestak.
142
Sklopive kutije
Presavijeni karton predstavlja ambalau oblikovanu savijanjem, rezanjem i preciznim oznaavanjem u svrhu dobivanja eljenog oblika. Takva se ambalaa dobavlja od proizvoaa u obliku ravne ploe, prethodno ljepljene ili djelomino lijepljene te savitljive, koja se potom slae, puni i zatvara na mjestu gdje se provodi pakiranje . Sklopivih kutija ima vie vrsta, od kojih su najvanije kutije s dodirnim vanjskim preklopcima, kutije s preklopnim vanjskim preklopcima i kutije s navlakom.
143
Kroj i kutija s dodirnim vanjskim preklopcima:
144
Kroj i kutija s dodirnim unutarnjim i vanjskim preklopcima Kutija sa navlakom
145
Dvodjelna kutija
Teleskopska kutija
Sklopiva teleskopska kutija
146
Specijalna kutija sa odvojivim dnom i poklopcem
Kutija sa sljepljenim poklopcima

147
Kutija s tri poklopca i jezikom za zatvaranje
148
a)
b)
a)Zatvaranje kutije s etiri poklopca b)Rasklopna kutija s uima za zatvaranje

149
Kombi kutije
Kutije proizvedene od papira ili kartona, spiralno namotane, u kombinaciji s drugim ambalanim materijalima, kao to su bijeli ili aluminijski lim ili plastine mase, nazivaju se kombi kutijama. Te kutije su cilindrinog oblika, a po konstrukciji su dosta sline limenkama pa predstavljaju prijelazni oblik ambalae. U otvorene kombi kutije mogu se pakirati razni sipki proizvodi kao to su kuhinjska sol, brano, instant proizvodi i dr. Poluotvorene kutije imaju dva dna, a na jednom od njih je otvor iji promjer je obino vei od polovice promjera kutije. Zatvorene kombi kutije imaju dva dna od kojih je jedno perforirano i postavlja se na kutiju tek nakon to se u nju upakira sadraj.
150
Otvorena kombi kutija
151
PRIMJENA PAPIRNE I KARTONSKE AMBALAE

Papirna i kartonska ambalaa nalazi iroku primjenu u pakiranju prehrambenih i niza drugih proizvoda. Od prednosti svakako treba spomenuti mehaniku vrstou, biodegradabilnost (a samim time i ekoloku prihvatljivost recikliranjem do 75%),jednostavnu grafiku obradu i nisku cijenu. Nedostatci papira i kartona su poroznost, slaba barijera na kisik, ugljikov dioksid i vodenu paru, te gubitak arome i hlapivih komponenti iz hrane. Taj se nedostatak moe ukloniti prevlaenjem voskom ili polimernim materijalom, ime im se poboljavaju barijerna svojstva.
152
_________________Vieslojna ambalaa
VRSTE AMBALANIH MATERIJALA SLOJEVITE STRUKTURE - LAMINATI Ambalani materijali slojevite strukture na presjeku imaju tano definirane slojeve od razliitih materijala.
Oni mogu biti izraeni od vie polimernih materijala i tada se nazivaju vieslojnim polimernim materijalima, ili pak mogu biti izraeni od polimernih materijala i nekog drugog ambalanog materijala (papira, kartona ili aluminija) i tada se nazivaju kombiniranim ambalanim materijalima. Ambalani materijali slojevite strukture dijele se na: -folije -trake -ploe
153
_________________Vieslojna ambalaa Svojstva ambalanih materijala slojevite strukture
Ambalani materijali slojevite strukture potrebno je da ispunjavaju sljedee zahtjeve:

- osigurati oblikovanje i zatvaranje ambalae zataljivanjem - poboljati barijerna svojstva na plinove - poboljati barijerna svojstva na vodenu paru - poboljati barijema svojstva na elektromagnetska zraenja (svjetlost i UV) - poboljati barijerna svojstva na aromatine tvari - smanjiti masu po jedinici povrine i debljinu, a time i masu ambalae po jedinici upakiranog proizvoda.
154
Vieslojni polimerni ambalani materijali-dobivanje

Vieslojni polimerni materijali dobivaju se postupkom koekstrudiranja i kairanja, a ekstruzijsko oslojavanje je relativno malo zastupljeno. Koekstruzijom se mogu proizvesti vieslojni polimerni ambalani materijali koji sadre dva ili vie slojeva.
U proizvodnji se kao sirovine koriste plastomerni materijali (granule, ljuskice, prah ... ). Vieslojni polimerni materijal izlazi iz glave koekstrudera, a vrlo se rijetko slojevi spajaju izvan glave ekstrudera.
Koekstrudirani vieslojni ambalani materijali sastavljeni su od tri ili vie, ali uvijek neparnog broja slojeva. Parni broj je mogu jedino ako su dva susjedna sloja od istog plastornera. 155
Shematski prikaz koekstrudlranih ambalanlh materijala
156
Postupkom kairanja proizvode se vieslojni polimerni i vieslojni kombinirani ambalani materijali. Kao sirovina za proizvodnju koriste se prethodno proizvedeni polimerni ambalani materijali (monofilmovi, monofolije, koekstrudirane ili kairane folije), aluminijske folije, papir i/ili karton. Ambalani materijali za kairanje mogu biti lakirani, tiskani, metalizirani ili silikonizirani.
Za spajanje se koristi adheziv (ljepilo, vosak ili plastomer). Prema tome, kairanje se moe smatrati postupkom dorade prethodno proizvedenih ambalanih materijala. ematski prikaz kairanog ambalanog materijala 157
POSTUPCI PROIZVODNJE VIESLOJNIH AMBALANIH MATERIJALA Vieslojni polimerni ambalani materijali se proizvode postupcima koekstrudiranja, ekstruzijskog oslojavanja i kairanja, a vieslojni kombinirani materijali se dobivaju postupcima ekstruzijskog oslojavanja, kairanja, silikonizacije ili metalizacije. Lakiranjem i tiskanjem se poboljavaju barijerna svojstva i postiu bolji vizualni uinci.
158
Koekstruzija Koekstruzijom se naziva postupak izrade vieslojnih polimernih materijala (folija i traka)pri emu je vie ekstrudera povezano jednom mlaznicom (glavom) iz koje izlazi jedna ravna folija ili folija u obliku crijeva odnosno ravna traka.
Koekstrudati su sastavljeni od vie razliitih slojeva. Slino kao i kod postupka ekstrudiranja, linija za koekstruziju se sastoji od ekstrudera (dva ili vie), jedne glave (mlaznice ) i dijela linije za prihvat koekstrudata Koekstruzijom se mogu proizvoditi crijeva i ravni filmovi, folije i trake. Koekstruzija se kao postupak koristi za proizvodnju ambalanih materijala poboljanih svojstava. 159
Shematski prikaz linije za ravnu koekstruzlju 1, 2, 3 ekstruderi , 4 - mlaznica koekstrudera, 5 - valjak za hlaenje, 6- transportni valjci ,7 - ureaj za namotavanje
160
Ekstruzijsko oslojavanje Pod ekstruzijskim oslojavanjem podrazumijeva se nanoenje polimernog sloja na prethodno proizvedenu podlogu. Taj se postupak najee koristi za oslojavanje papira i tekstilnih podloga, ali i za oslojavanje filmova i folija od polimernih materijala.
Postupak ekstruzijskog oslojavanja isti je kao kod ekstruzije ravnog (lijevanog) filma, samo se u tom sluaju rastaljena masa iz mlaznice sa irokim otvorom izlijeva na podlogu (papir, tkanina ili polimerna folija), koja prelazi preko valjka za hlaenje.
161
2
Shematski prikaz linije za ekstruzijsko oslojavanje 1-uredaj za odmotavanje podloge, 2-ekstruder, 3- mlaznlca sa irokim otvorom, 4-valjak za hlaenje, 5transportni valjci, 6-ureaj za uzduno rezanje, 7 -uredaj za obradu povrine, 8-ureaj za namotavanje
162
Kairanje
Prethodno proizvedeni materijali (polimerni filmovi, aluminijska folija, aluminijska tanka traka, aluminijska traka, papir i karton) se mogu spojiti lijepljenjem.
Taj postupak proizvodnje vieslojnihmaterijala naziva se kairanje.

Ovisno o vrsti i svojstvima koritenog adheziva (ljepila), postupci kairanja se mogu podijeliti na: 1- suho kairanje - koriste se ljepila otopljena u organskim otapalima,2- suho kairanje bez otapala - koriste se tekua ljepila bez otapala, 3 - mokro kairanje - kao otapalo za ljepila se koristi voda ,4- kairanje voskovima - kao adhezivi se koriste voskovi,5 - ekstruzijsko kairanje - kao adhezivi se koriste plastomeri. 163
ematski prikaz postupka suhog kairanja

1-ureaj za odmotavanje, 2-rezervoar za ljepilo, 3-valjak za nanoenje ljepila, 4-tunel za suenje i pollmerizaciju ljepila, 5ureaj za odmotavanje, 6-"kair" valjci, 7-ureaj za namotavanje
164
165
_________________Drvena ambalaa
Drvo se ubraja u najstarije ambalane materijale. Danas se manje koristi za proizvodnju transportne i skladine ambalae, a vie za izradu papira i kartona. Za proizvodnju skladine i transportne ambalae koristi se obraeno drvo. U skladinu ambalau se ubrajaju: bave, burad i kace. U transportnu se ambalau ubrajaju: sanduci, letvarice i koare, a mogu se koristiti i bave. Obraeno se drvo moe koristiti i za ojaanje kartonske i sline ambalae, kao i za osiguranje transporta lomljivih proizvoda. Poseban oblik drvene ambalae predstavljaju palete.
166
_________________Drvena ambalaa SVOJSTVA DRVETA Volumna (prostorna) masa drveta iznosi od 300 kg/ m3 do 1000 kg/ m3, to ovisi o vrsti drveta, odnosno strukturi drvene mase.
Drvo se ubraja u skupinu higroskopnih materijala. To se svojstvo objanjava afinitetom celuloze prema vlagi (vodi) te prostornom graom drveta. U drvetu se uspostavlja ravnoteni udio vlage u odnosu na udio vlage u zraku, odnosno upija vodu ako je potopljeno u nju. Drvo se lako sui, ali i lako bubri zbog upijanja vode.
Gubitak vlage dovodi do skupljanja, a porast udjela vlage (bubrenje) dovodi do irenja obraenog drveta. Zbog toga dolazi do deformacija obraenog drveta, a nastale deformacije mijenjaju oblik i kvalitetu izraene ambalae.
167
_________________Drvena ambalaa VRSTE DRVETA ZA IZRADU AMBALAE Drvo se obrauje prema vrsti, kvaliteti i namjeni. Prema namjeni se drvo obrauje rezanjem i ljutenjem. Prije obrade se drvo namijenjeno izradi ambalae sui na 8% udjela vlage, a rjee na 12%. Za proizvodnju krupne ambalae (bave, burad, kace) koristi se sastrugano i osueno drvo (graa). Za izradu pletenih koara koristi se nerasjeeno ili rasjeeno (cijepano) prue. Za proizvodnju sanduka i letvarica raznih tipova koristi se obraeno drvo mekih liara. Ljutenjem mekih liara se dobiva furnirska traka debljine do 3,5 mm i potrebne irine. Letvice su debljine do 12 mm i irine do 30 mm, a daice su debljine do 35 mm i irine vee od 40 mm. Daske su debljine iznad 35 mm i irine iznad 40 mm. Furnirske trake, letvice, 168 daice i daske za izradu ambalae sijeku se na potrebne duljine.
_________________Drvena ambalaa OBLICI DRVENE AMBALAE ,Drveni sanduci Prema izgledu i konstrukciji proizvode se sljedee vrste drvenih sanduka: - puni drveni sanduci - letvasti drveni sanduci - letvarice.
Izgled punog drvenog sanduka bez letvlca Izgled punog drvenog sanduka s utorima
169
Puni drveni sanduk s elnim letvicama Puni drveni sanduk s elnim i bonim ojaanjima
Puni ivani letvasti sanduk
kovani letvasti sanduk
170
_________________Drvena ambalaa Letvarice Letvarice se ubrajaju u laku drvenu ambalau i proizvode se od daica i ljutenog furnira spajanjem na odgovarajuem rastojanju. One mogu biti otvorene i s poklopcem. Letvarice se spajaju ivanjem, zakivanjem ili pletenjem. Kod ivanih letvarica daice ili furnir u platu mogu biti postavljene horizontalno ili vertikalno.
ivana letvarica
Pletena letvarica
171
172
_________________Drvena ambalaa Drvene bave, burad i kace Ta ambalaa relativno velikog volumena se proizvodi od dobro osuenog i prethodno obraenog kvalitetnog drveta. Burad i bave imaju karakteristian :zaobljen cilindrini oblik, s najveim promjerom na sredinjem dijelu.
Pod buretom se podrazumijeva ambalaa volumena do 1000 L, 173 a bave su veeg volumena.
_________________Drvena ambalaa Svojstva drvene ambalae
Svojstva drvene ambalae uvjetovana su svojstvima sirovine, odnosno dtveta. O vrsti ambalae ovise fizika svojstva, prije svega nosivost, odnosno maksimalna mogua upakirana masa.
Tako letvarice imaju manju nosivost od sanduka, letvasti sanduci imaju manju nosivost od punih drvenih sanduka, dok najveu nosivost imaju burad, bave i kace. Drvena ambalaa osigurava potrebnu zatitu upakiranih proizvoda od djelovanja vanjskih sila (udara, pada ambalae i sl.). Burad, bave i kace su nepropusne za tekuine jer upijanjem drvo poveava volumen, odnosno bubri. U dodiru s tekuinom, drvo nabubri i na taj nain se burad, bave i kace osiguravaju 174 od istjecanja sadraja.
175
176
177
_________________Drvena ambalaa Primjena drvene ambalae Puni drveni i puni letvasti sanduci koriste se uglavnom za pakiranje, transport i skladitenje prakastih,zrnastih, granulastih i komadnih proizvoda koje treba u dovoljnoj mjeri zatititi od djelovanja vlage, vanjskih utjecaja i gubitka mase. Letvarice se najvie koriste za pakiranje, transport i skladitenje svjeeg voa i povra, dok se pletene koare uglavnom koriste u domainstvima. Za pakiranje prehrambenih proizvoda drveni se sanduci i letvarice koriste kao nepovratna ambalaa. Burad se koristi kao skladina i transportna ambalaa za tekue proizvode, dok se bave koriste iskljuivo kao skladina ambalaa, osim u rijetkim sluajevima kada se koriste i za transport. Kace se koriste za skladitenje prehrambenih 178 proizvoda u kraem vremenskom
_________________Drvena ambalaa INTERAKCIJA AMBALAE I SADRAJA Kod pakiranja vrstih sadraja hrana je u izravnom kontaktu s ambalaom (sanduci i lervarice). Zbog toga ambalaa s unutarnje strane mora biti glatka, kako komadii drveta ne bi preli na/u upakirani sadraj. Ako se u tu ambalau pakira svjee voe i povre s velikim udjelom vlage, dolazi do zaprljanja ambalae od osloboenih sokova. Tako zaprljana ambalaa ne moe se ponovno koristiti za iste namjene. Kod pakiranja tekuina postoji mogunost migracije komponenata sadraja u ambalau i obrnuto. Najei je sluaj prelaska obojenih i aromatinih komponenti iz ambalae u sadraj. To je sluaj kod odleavanja vina i rakije i drugih tekuina s velikim udjelom alkohola.
179
Palete,vrste paleta Ovisno o izvedenim mjerama ambalanih jedinica i ukupnoj masi tereta, palete mogu imati dimenzije umnoka modularne mjere. Najvie se koriste palete, usklaene prema meunarodnim standardima, dimenzija 1200 mm x 800 mm i 1000 mm x 1200 mm te se nazivaju EUR palete
180
Dvoulazna paleta
Jednopodna paleta
Dvopodna paleta
Paleta s prepustom
181
Reverzibilna paleta
Boks paleta
Stubna paleta
182
_________________Drvena ambalaa Uvrivanje paletiziranog sadraja Paletizirani se sadraj moe uvrstiti elinim ili polimernim (PET) trakama. Izmeu trake i sloenih kartonskih kutija mora biti drveni ili kartonski podloak, kako bi se onemoguilo oteenje kartonskih kutija pri stezanju traka. Trake se runo fiksiraju elinim spojnicama. Jednostavniji nain, koji istovremeno potpuno osigurava kompaktnost palete sa sadrajem i ne zahtijeva drvene ili kartonske podloke,je omatanje skupljajuom plastinom folijom. Omatanje se moe provesti i runo, ali je mnogo pouzdanije pomou ureaja za omatanje. Posljednji i najjednostavniji nain je navlaenje crijeva od termoskupljajueg plastinog 183 materijala (PE) i fiksiranje palete sa sadrajem toplim zrakom.
ZNAAJ PALETIZACIJE
Znaaj paletizacije je viestruk. Na paletu stane tri ili vie redova kartonskih kutija. Visina upakirane palete se moe podesiti kako bi se u potpunosti iskoristila korisna visina transportnog sredstva slaganjem paleta jedne na drogu. Palete standardnih dimenzija se mogu sloiti tako da u potpunosti iskoriste korisnu povrinu transportnog sredstva.
Uz to, utovar paletiziranih sadraja traje znatno krae nego onih bez paleta, pa se postie i znaajna uteda vremena.
Fiksiranjem sadraja na palete omatanjem skupljajuom folijom ili termoskupljajuim crijevom u znaajnoj mjeri osigurava robu od vlaenja.
184
________________Spremnici SPREMNICI Pod spremnicima se podrazumijevaju specijalne otvorene ili zatvorene ambalane jedinice koje se koriste za transport svih vrsta, pa i prehrambenih proizvoda.
Volumen spremnika je iznad 1 m3. Spremnici se zbog svoje konstrukcije lako pune i jednostavno prazne.
Spremnici se transportiraju kamionima, vagonima, brodovima i zrakoplovima.
185
________________Spremnici
VRSTE SPREMNIKA -Prema namjeni spremnici mogu biti univerzalni i specijalni.

-Prema volumenu spremnici mogu biti laki, srednji i teki.
-U odnosu na toplinsku propusnost spremnici mogu biti izotermiki i frigotermiki.

-Spremnici mogu imati stalan oblik i tada su stabilni, ili pak promjenjivi oblik, i tada su elastini ili sloivi. -Prema obliku spremnici mogu biti paralelopipedni, valjkasti i posebnog oblika.
186
________________Spremnici
PRIMJENA I ZNAAJ SPREMNIKA Spremnici se kao velike ambalane jedinice koriste za kontinentalni i prekomorski transport na velikim udaljenostima. Prednosti takvog naina transporta ogledaju se u sljedeem: - spremnici se pune i prazne bez transportnog sredstva, koje slui samo za prijevoz - spremnici su unificirani i prilagoeni kamionskom, eljeznikom i brodskom transportu - lako se slau jedan pored drugog i jedan na drugi, pa je prostor u transportnim sredstvima optimalno iskoriten - kod pravilnog pakiranja u kontejner u najveoj mjeri tite upakiranu robu od djelovanja vanjskih utjecaja (fizikih i atmosferskih). 187
_________Metode pakiranja VAKUUMSKO PAKIRANJE Velik broj prehrambenih proizvoda potrebno je ouvati od utjecaja kisika tokom skladitenja, to se moe provesti na tri naina: (1) evakuacijom zraka iz ambalae - vakuumsko pakiranje; (2) zamjenom zaostalog zraka u ambalai, inertnim plinom kao to je duik i (3) pakiranjem u modificiranoj atmosferi (MAP). Kod prvog se naina prvo provodi evakuacija zraka, a zatim punjenje proizvodom i zavarivanje unutar vakuumske komore.
Pakiranje mesa pod vakuumom je alternativa pakiraranju svjeeg mesa, pogodna za uvanje proizvoda i do tri tjedna.
Kod pakiranja vakuumom, uklanjanjem zraka u ambalai nepropusnoj za kisik, stvaraju se anaerobni/mikroaerofilni188 eko sistemi.
_________Metode pakiranja ASEPTINO PAKIRANJE Aseptino pakiranje moe se defnirati kao nain punjenja komercijalno sterilnog proizvoda u srerilnu ambalau koja se hermetiki zatvara unutar sterilnih uvjeta. Pojam "aseptian" upuuje na odsutnost odnosno iskljuenje neeljenih organizama iz proizvoda, ambalae i okoline, dok pojam "hermerian oznaava odgovarajua mehanika svojstva koja iskljuuju mogunost ulaska mikroorganizama i/ili permeaciju plinova i vodene pare u pakovanje. Pojam "komercijalno sterilan" definira odsutnost mikroorganizama koji se mogu razmnoavati u hrani koja nije uvana ili distribuirana pri temperaturi hladnjaka.
189
_________Metode pakiranja Aseptino pakiranja primjena Danas se aseptino pakiranje korisri u dva specifina podruja: a) pakiranje prethodno steriliziranih proizvoda (primjerice mlijeko, puding, deserti, voni sokovi, juhe, umaci) i b) pakiranje nesterilnih proizvoda kako bi se izbjegla infekcija mikroorganizmima (primjerice svjei proizvodi poput fermentiranih mlijenih proizvoda).
Postoje tri glavna razloga za primjenu aseptinog pakiranja: a) primjena ambalae koja inae nije pogodna za sterilizaciju; b) koritenje prednosti procesa sterilizacije pri visokoj temperaturi i kratkom vremenu , i c) poveanje trajnosti proizvoda pri normalnim uvjetima uvanja.
190
_________Metode pakiranja Aseptino pakiranje,sistem pakiranja u limenkama,staklenkama Za sterilizaciju limenki od sloenih materijala, gdje spiralni omot moe biti nainjen od laminata koji sadri alufoliju, plastiku ili papir, uz dodatak metalnih poklopaca, upotrebljava se vrui zrak pri 143C kroz tri minute. Taj postupak osigurava sterilnost sa stajalita mikroorganizama poput kvasaca, plijesni i nesporulirajuih bakterija, to ga ini primjenjivim za pakiranje kiselih proizvoda poput vonih sokova i ostalih napitaka. Staklenke se steriliziraju zasienom parom pod tlakom ili toplinom. Ukoliko se koristi toplina, potrebno je osigurati produljeno hlaenje sa sterilnim zrakom, pri emu se smanjuje rizik od pucanja staklenki zbog termikog oka koji se javlja 191 prilikom punjenja hladnog proizvoda.
_________Metode pakiranja
Aseptino pakiranje,sistemi pakiranja u plastenke,vreice

Nakon postupka puhanja plastine boce prelaze u sterilnu komoru, s lagano poveanim tlakom sterilnog zraka, te se u okrenutom poloaju steriliziraju rasprenim vodikovim peroksidom (izvana i iznutra). Kod ekstrudiranih boca sterilni se uvjeti osiguravaju puhanjem sterilnim zrakom i termozataljivanjem u uvjetima koji osiguravaju sterilnost unutranjosti spremnika. Ambalani materijal za proizvodnju vreica prolazi kroz vodikov peroksid , nakon ega slijedi njegovo uklanjanje, a materijal se potom sui i tretira UV zrakama. Od materijala se koristi polietilen ili laminati, za proizvode s duim vijekom trajnosti.
192
Aseptino pakiranje,sistem pakiranja u aice

Prethodno oblikovane aice pominom trakom prelaze u sterilni tunel gdje se obrauju rasprenim (35%) vodikovim peroksidom (35 mg za aice volumena od 250 mL). Nakon tri sekunde otopina se uklanja komprimiranim vruim zrakom pri maksimalnoj temperaturi od 400C, ovisno o materijalu od kojeg su aice napravljene. Unutranjost aice postie temperaturu od oko 70C, dovoljnu za sterilizaciju povrine i smanjenje zaostalog peroksida na prihvatljivu vrijednost.
193
Aseptino pakiranje,sistem voluminoznog pakiranja

Komercijalna voluminozna aseptina pakiranja obuhvaaju volumene od 10 do 1000 L. Od ambalanih jedinica koriste se metalne bave ili vree izraene od laminata (sa slojem aluminijske folije ili metaliziranog filma). Postupak sterilizacije i punjenja bavi odvija se u autoklavima uz koritenje pare pri 690 kPa. Nakon uklanjanja pare za sterilizaciju odzraivanjem, uvodi se vakuum u hermetiki zatvoreni autoklav kako bi se uklonio kondenzat. Sterilni proizvod se, iz tanka s neznatno veim tlakom duika, puni u bave, unutar autoklava pod vakuumom, pri temperaturi od oko 40C. Hermetiko zatvaranje bave provodi sejo dok se nalazi u autoklavu.
194
_________Metode pakiranja Sterilizacija materijala koji dolaze u kontakt s hranom Ultravioletno (UV) zraenje valnih duljina od 250 do 280 nm ima najuinkovitije djelovanje na destrukciju mikroorganizama (tzv. UV-C podruje), s optimalnim uinkom na 253,7 nm. Sterilizacija se provodi jo:IR-zraenjem,ionizirajuim zraenjem gama zrakama,superzasienom parom,vruim zrakom,vruim zrakom i parom,ekstruzijom,hemijskim postupcima:vodikovim peroksidom,peroctenom kiselinom,etilen oksidom, Najpouzdaniji nain sterilizacije je nesumnjivo primjena vlane topline u obliku zasiene pare.
195
_________Metode pakiranja AMBALAA ZA MIKROVALNE PENICE
Pri proizvodnji hrane za mikrovalnu penicu vano je imati na umu da mikrovalovi predstavljaju oblik energije koja se manifestira kao toplina kod interakcije s materijalom, kao rezultat jednog ili vie mehanizama transfera energije.
Ambalani materijali mogu na tri naina reagirati na mikrovalove: mogu prenijeti, reflektirati ili apsorbirati zraenje. U ambalane materijale transparentne za mikrovalove ubrajaju se svi polimerni materijali koji se koriste za pakiranje hrane, papir i staklo.
196
_________Metode pakiranja PAKIRANJE U KONTROLIRANOJ I MODIFICIRANOJ ATMOSFERI Komercijalna primjena kontrolirane atmosfere odnosi se uglavnom na neke tipove proizvoda kao to su jabuke, kruke i drugo voe i povre. U kontroliranoj i modificiranoj atmosferi (Modified Atmosphere, MA) zajednika je smanjena koncentracija kisika i poveana koncentracija ugljikova dioksida. MA se razlikuje od CA u preciznosti kontroliranja parcijalnog tlaka plina. CA se uglavnom koristi za dugotrajnije skladitenje proizvoda (primjerice nekoliko mjeseci za proizvode poput jabuka, kruaka, kivija, kupusa), dok se MA primjenjuje tokom transporta, u markentikom lancu ili za kratkotrajno 197 skladitenje hrane.
_________Metode pakiranja Pakiranje svjeeg i kuhanog mesa Kod ouvanja mesa postoje dva glavna problema. Jedan predstavlja rast bakterija, to se moe sprijeiti uvoenjem najmanje 20% ugljikova dioksida. Taj plin inhibira bakterije truljenja ukoliko je temperatura podeena izmeu OC i 2 C. Ovisno o prirodi proizvoda, odrivost svjeeg mesa iznosi sedam i vie dana. Za pakiranje svjeeg mesa upotrebljava se termooblikovana ambalaa izraena od laminata PVC/PE, to daje dobru kombinaciju svojstava tj. dobru barijeru na kisik te mogunost termozataljivanja. Kuhano meso se pakira u atmosferi koja sadrava smjesu plinova: duik/ ugljikov dioksid. Prednost takvog pakiranja u odnosu na vakuumsko pakiranje je bolja prezentacija proizvoda 198 te olakano rukovanje.
_________Metode pakiranja Pakiranje svjee ribe,sira Svjea riba je osjetljiva na kvarenje, kako na mikrobioloko, tako i na enzimsko. Za pakiranje ribe koritene su razliite kombinacije plinova: a)80% CO2/20% O2 pri 3C b)40% CO2/30% N2/30% O2 pri temperaturi od OC do 2C. Prisutnost kisika smatra se neophodnom za spreavanje rasta toksinih anaerobnih mikroorganizama. Kontrolirana atmosfera se esto upotrebljava za pakiranje sira. Odrivost tvrdog sira upakiranog u PP film iznosi od 14 do 15 dana. Meutim, ukoliko se pakiranje provede u kontroliranoj atmosferi, odrivost se poveava i do 4 tjedna. Meki sirevi se pakiraju u atmosferi duika i ugljikova dioksida.
199
_________Metode pakiranja Pakiranje pekarskih proizvoda,kafe
Trajnost pekarskih proizvoda moe se znaajno produiti ako se pakiraju u modificiranoj atmosferi, pri emu se kombiniraju dvije metode:vakuumsko pakiranje i pakiranje u atmosferi plina.
Vakuumskim se pakiranjem uklanja zrak iz ambalane jedinice i zamjenjuje smjesom plinova, pri emu je unutranji tlak priblino jednak atmosferskom. Kafa je proizvod koji se uvelike pakira u modificiranoj atmosferi. Svjee prena i samljevena kafa oslobaa ugljikov dioksid, zbog ega se pakiranje kafe kombinira s modificiranom atmosferom i upotrebom ventila koji omoguuje oslobaanje nakupljenog CO2, ali i osigurava dobru barijeru na 02 koji bi mogao uzrokovati oksidaciju kafe. 200
_________Metode pakiranja Pakiranje svjeeg voa i povra Svjee voe i povre nakon berbe jo uvijek "die" troei kisik i otputajui ugljikov dioksid. Taj je proces poznat pod nazivom respiracija. Brzina respiracije se moe smanjiti ukoliko se ogranii koliina kisika u pakovanju, to dovodi do smanjenja proizvodnje energije odnosno do usporavanja sazrijevanja.
201
AKTIVNA AMBALAA
Pod pojmom "aktivna" ambalaa definira se materijal koji je konstruiran na nain da otputa aktivne komponente u hranu ili ih apsorbira iz hrane s ciljem produljenja trajnosti ili odravanja ili poboljavanja uvjeta pakiranja. Pod "inteligentnom" se ambalaom podrazumijeva materijal koji dolazi u dodir s hranom i koji ujedno ukazuje na stanje upakirane hrane te daje informaciju o svjeini proizvoda. Aktivna ambalaa stalno mijenja propusnost zbog koncentracije razliitih hlapivih tvari odnosno plinova u zranom prostoru pakovanja ili zbog dodataka antimikrobnih tvari, antioksidansa ili drugih tvari koje odravaju dobru kvalitetu proizvoda tokom skladitenja.
202
_________Zatita okolia Ambalaa i okoli Iskoritena ambalaa ini velik dio vrstog otpada u gradovima, a nerijetko se moe nai razbacana uokolo. Ambalani otpad u visoko i srednje razvijenim zemljama ini po volumenu oko 50%, a po masi oko 30% komunalnog otpada. To je uvjetovalo poetak razmiljanja o utjecaju odbaene ambalae na okoli . Poetkom druge polovice XX. stoljea uveden je i opeprihvaen pojam ekoloke prihvatljivosti ambalae. Statistiki podaci iz 2006. godine, pokazaju da ambalaa sudjeluje s 18% u kunom otpadu, to predstavlja oko 3% po masi i volumenu deponiranog otpada. 203
_________Zatita okolia
EKOLOKA PRIHVATLJIVOST AMBALAE Pod pojmom ekoloke prihvatljivosti ambalae definirani su kriteriji procjene utjecaja iskoritene i odbaene ambalae na okoli.
Dominantno mjesto zauzima kriterij "samorazgradivosti. Uz navedeno, postoje i drugi kriteriji (mogunosti reciklae, dobivanja energije, zagaivanja okolia naknadnom preradom itd.). Najprihvatljivija ambalaa je ona izraena od drveta kao polazne sirovine (papirna, kartonska i drvena ambalaa). Nasuprot toj, odbaena polimerna ambalaa okarakterizirana je kao ekoloki neprihvatljiva. Staklena i metalna ambalaa su dobile prolaznu ocjenu.
204
_________Zatita okolia EKOLOKI BALANS AMBALAE Kad je rije o ambalai, s pravom se postavlja pitanje utjecaja iskoritene i odbaene ambalae na okoli. S malim vremenskim odmakom od uvoenja pojma ekoloke prihvatljivosti uvidjelo se da okoli naruavaju i svi procesi proizvodnje i primjene ambalae, odnosno, da ambalaa utjee na okoli u itavom svom ivotnom ciklusu. Kako bi se zadovoljili navedeni zahtjevi, uveden je pojam ekolokog balansa ambalae. On u sebi sadrava dvije osnovne skupine kriterija: a)tehnoloko-ekonomski kriteriji b) kriteriji zatite okolia.
205
_________Zatita okolia Kriteriji zatite okolia Druga skupina kriterija (zatite okolia) sadri procjenu utjecaja na okoli: - koritenja sirovina za proizvodnju ambalae - procesa proizvodnje ambalanih materijala i ambalae - procesa primjene ambalae (pakiranje) - postupaka s iskoritenom i odbaenom ambalaom. Okoli je u velikoj mjeri ugroen i karakterom neizbjenog zaostatka upakiranog sadraja u iskoritenoj i odbaenoj ambalai. U procesima dobivanja sirovina, proizvodnje, primjene ambalae i prerade odbaene ambalae najvei zagaiva 206 zraka i vode je proizvodnja potrebne energije.
_________Zatita okolia PROCJENA EKOLOKOG STATUSA AMBALAE Postupak procjene ekolokog statusa ambalae odvija se: a)primjenom tehnoloko-ekonomskih kriterija ekolokog balansa b)primjenom svih kriterija zatite okolia ekolokog balansa ili primjenom kriterija ekoloke bilanse i testiranjem samo nekih od kriterija zatite okolia ekolokog balansa. Na odabir mogue ambalae utjeu:- vrsta proizvoda;- eljena odrivost upakiranog proizvoda;- postupci s upakiranim proizvodom;-uvjeti uvanja proizvoda do konane upotrebe ;ekonominost primjene ambalae.
207
_________Zatita okolia Povratna ambalaa
Poboljalnje ekolokog statusa moe se postii viekratnim koritenjem ambalae. Povratnom ainbalaom se omoguuje viekratno koritenje ambalae, ime se smanjuje utroak energije za proizvodnju ambalae po jedinici upakiranog sadraja.
Radi ponovnog koritenja povratne ambalae potrebno je osigurati prikupljanje, kontrolu ispravnosti i pranje prije ponovne uporabe. To uvjetuje i odreeni utroak energije, ali je on znatno manji nego onaj potreban za proizvodnju nove ambalae.
208
_________Zatita okolia
Ambalaa kao sekundarna sirovina Iskoritena i odbaena ambalaa vrlo je vrijedna sekundarna sirovina. Moe se preraditi (reciklirati) do polaznih sirovina i ponovno iskoristiti za proizvodnju ambalae.
Metalna ambalaa od bijelog lima moe se reciklirati kako bi se dobio kositar i eljezo, koji se ponovno mogu koristiti za proizvodnju ambalae. Stakleni kr se redovno koristi u proizvodnji staklene mase, ali se, ovisno o eljenoj boji, mora koristiti stakleni kr od neobojenog stakla, mijeani stakleni kr od zelenog i neobojenog stakla, a za izradu staklene mase smee boje moe se koristiti smei ili mijeani stakleni kr od neobojenog i stakla zelene i smee boje.
209
_________Zatita okolia Dobivanje energije iz ambalae
Kada ne postoji ekonomska opravdanost ponovne prerade, iz odbaene se ambalae sagorijevanjem moe dobiti energija.
Energija se moe dobiti od razliitog otpadnog materijala (papira, kartona, drveta, polimernog. kombiniranog i drugih materijala). Dobivanjem energije se unitavaju sirovine i utroena energija za njihovo dobivanje, ali je postupak opravdan jer se na taj nain smanjuje masa za odlaganje u deponije. Za dobivanje energije sagorijevanjem najee se koristi vrsti gradski otpad. U mnogim velikim gradovima u razvijenim zemljama na taj se nain dobiva znatna koliina elektrine i toplinske energije. 210

Ambalaza Predavanja

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Ambalaza Predavanja

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

AMBALAA I PAKIRANJE HRANE Nastavnik:prof.dr.Osman Perviz Asistent:mr.sc.

1. PODJELA AMBALAE 2. FUNKCIJE AMBALAE

___________________________________UVOD Definicija pakiranja

- promjena prodajne tehnike

- promjene u nainu ivota stanovnitva

__________________________Podjela ambalae 1. PODJELA AMBALAE

prema trajnosti prema funkciji prema mjestu transporta

__________________________Podjela ambalae -1.4.Podjela ambalae prema vrijednosti

Prema trajnosti ambalaa se dijeli na: -povratna ambalaa -nepovratna ambalaa

__________________________Podjela ambalae 1.6.Podjela ambalae prema mjestu transporta

__________________________Funkcije ambalae 2. FUNKCIJE AMBALAE

__________________________Funkcije ambalae 2.2.Zatitna funkcija ambalae

3.0.Skladino transportna funkcija ambalae

__________________________Funkcije ambalae 5.0.Upotrebna funkcija ambalae

Gotova metalna ambalaa se korisnicima isporuuje u obliku:

Sva metalna ambalaa, osim tuba, karakterizirana je nepromjenjivim oblikom.

__________________________Metalna ambalaa Kositar

PROIZVODNJA I VRSTE AMBALANIH MATERIJALA

Proizvodnja kromiranog lima

Proizvodnja aluminijskog lima

VRSTE I OBLICI METALNE AMBALAE, PROIZVODNJA I PRIMJENA

__________________________Metalna ambalaa Limenke

Proizvodnja trodijelnih Limenki

__________________________Metalna ambalaa Shematski prikaz proizvodnje dvodljelnih limenki

__________________________Metalna ambalaa poluzatvorene limenke - od bijelog lima

__________________________Metalna ambalaa zatvorene limenke od bijelog i aluminijskog lima

- pano-T - omnia (alupo) - pano -p. T. -silavac i pry off poklopci

__________________________Metalna ambalaa Twist off poklopci

Twist off poklopce karakteriziraju zupci s unutarnje strane

Pano poklopci se danas vrlo malo koriste. Ono malo to se

upotrebljavaju, koriste se za zatvaranje staklenki velikih promjera.

Primjena poklopaca i zatvaraa

Twist off poklopci i zatvarai osiguravaju nepropusnost

__________________________Metalna ambalaa Ostali oblici metalne ambalae

Pored do sada navedenih oblika metalne ambalae, proizvode se i aerosoli .

__________________________Metalna ambalaa INTERAKCIJA AMBALAE I SADRAJA

Openito svaka namirnica sadri u sebi odreenu prosjenu koliinu metala.

Svojstva staklene ambalae

__________________________Staklena ambalaa ASORTIMAN STAKLENE AMBALAE

Stroj za proizvodnju staklenih boca

Faze puhanja staklene boce na automatu za puhanje

Industrijski se proizvodi polimerizacijom etilena.

Polietilen visoke gustoe

________________________Polimerna ambalaa Polistiren (Polystyrene, PS)

________________________Polimerna ambalaa Ekspandirani (pjenasti) polistiren

________________________Polimerna ambalaa Poliamidi , ( PA)

________________________Polimerna ambalaa Poliesteri (Polyesters, P)

Poliesteri se dijele na termoplaste i reaktivne plastine materijale.

________________________Polimerna ambalaa Polikarbonati (Polycarbonate, PC)

________________________Polimerna ambalaa Celofan (Cellophane)

________________________Polimerna ambalaa SVOJSTVA I PRERADA POLlMERNIH MATERIJALA

Svojstva polimernih materijala

PE boca PET boca

- namatanje ekstrudirane folije

Namatanje ekstrudiranog "balona"

________________________Polimerna ambalaa - ekstrudiranje polimernog crijevnog filma

________________________Polimerna ambalaa Proizvodnja ambalae od polimernih materijala

- stroj za injekcijsko preanje (brizgalica)

Puhanje - za proizvodnju boca i sline ambalae

________________________Polimerna ambalaa Shematski prikaz puhanja

- kalup za injekcijsko puhanje boca

________________________Polimerna ambalaa - oblikovanje boce u kalupu postupkom puhanja

strojevi za injekcijsko puhanje