Kućne Instalacije 01

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br.
1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Str. 2/44
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 HVAC Elektro instalacije Zajedniki dio Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Vodovod (hladna i topla voda) Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
12
13 14
Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br. 1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi
Str. 3/44
Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Dvosat 1 2 3 4 5 6 7 8 9 11 HVAC Elektro instalacije Zajedniki dio Vodovod i Kanalizacija Kanalizacija Vodovod (hladna i topla voda) Generalna Tema Ua tema Tema dvosata Opi dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi Vodovodne armature, Vodovodni sustavi i sheme Izvoenje vodovoda, Proraun vodovoda Poarni vodovod, Priprema tople vode Opi dio, Sanitarni ureaji i predmeti Cijevi i pribor, Kanalizacijski sustavi Specijalni objekti, Sheme spajanja, Proraun kune kanalizacije Odvodnja oborinske vode, Izvoenje i zatita kanalizacije Projekt Vodovoda i Kanalizacije, Pregled trita
12
13 14
Str. 4/44
Povijesno, sve su se velike civilizacije razvile pokraj izvorita vode. Voda je, nakon zraka, jedna od najvanijih ljudskih potreba. ovjek bez zraka moe nekoliko minuta, bez vode nekoliko dana a bez hrane dulje od mjesec dana.
Egipat Nil
Babilon Eufrat i Tigris
Indija - Ind
Str. 5/44
Potreba za vodom dovela je do velebnih graevina u povijesti, od kojih su neke ouvane sve do danas.
Pont du Gard, Francuska
Yesdere Sirinyer Akvadukt, Turska
Rimske terme
Dioklecijanov akvadukt, Hrvatska
Str. 6/44
Potreba za vodom: Pie (ljudi i stoka) Priprema hrane (ljudi i stoka) Pranje (tijelo, rublje, posue, predmeti, prostorije, ulice, automobili, stoka i dr.) Zalijevanje (vrtovi, parkovi, ulice i dr.) Gaenje poara Gospodarske svrhe (hlaenje strojeva, tehnoloki procesi, sastavni dio industrijskih proizvoda i dr.) Sportske svrhe i rekreacija (kupanje, plivanje, vodeni sportovi)
Str. 7/44
Kemijski ista voda (H2O) je molekula koja se sastoji od dva atoma vodika i jednog atoma kisika. Kemijski ista voda naziva se i destilirana voda. Gustoa vode ovisi o njenoj temperaturi. Pri zagrijavanju voda se iri, a pri hlaenju skuplja. Ovo meutim, vrijedi samo do temperature +4 C, kad voda ima najveu specifinu teinu. Daljnjim se hlaenjem voda ponovno iri i postaje laka (tzv. fizika anomalija vode). Zbog toga led pliva na povrini. Na temperaturi +4 C i tlaku od 100 kPa: 1 dm3 = 1 litra = 1 kilogram vode Pri morskoj razini voda kljua na +100 a ledi se na 0 C. Zagrijavanjem se poveava zapremina vode, zbog ega grijai vode moraju imati sigurnosne ventile. Pretvaranjem u led voda poveava zapreminu za oko 10% i stvara ogromne tlakove, zbog ega znaju pucati vodovodne cijevi pri smrzavanju. Voda je praktino nestiljiva (neelastina), zbog ega dolazi do hidraulikih udara pri naglom zatvaranju ventila (zapornica).
Str. 8/44
Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):
Str. 9/44
U raznim fazama kruenja voda ima razliita svojstva, pa razlikujemo: Atmosferska voda (kinica) je u biti destilirana voda, koja sadri sastojke koje otopi iz zraka kroz koji proe, tj. prainu, mikroorganizme i plinove koji se otapaju u njoj. Ova voda je bljutava za pie i koristi se samo kada nema druge alternative.
Povrinska voda (potona, rijena, jezerska) je u gornjim tokovima slina izvorskoj, ali u daljnjem toku dolazi u dodir s mineralnim tvarima i rastvara ih. Vrlo brzo se oneisti ljudskim i drugim otpacima. Dobro joj je svojstvo to je male tvrdoe i pogodna je za pie i industrijske potrebe. Podzemna voda Prolazei polako kroz filtere propusnih tala obino izgubi sve mikroorganizme i otopljene sastojke, a oplemeni se raznim mineralima (najee: Kalcij i Magnezij)
Str. 10/44
Jedno od vanih svojstava vode je tzv. tvrdoa vode. Ukupnu tvrdou vode ine sve soli kalcija i magnezija rastvorene u njoj. Tvrdoa vode se mjeri na razne naine, kao npr. njemakim stupnjevima. Jedan njemaki stupanj tvrdoe (d) predstavlja otopljenih 10 mg vapna (CaO) u 1 litri vode. Smatra se da je: Vrlo mekana voda 0 4 d Mekana voda 4 8 d Srednje tvrda voda 8 12 d Prilino tvrda voda 12 18 d Tvrda voda 18 30 d Vrlo tvrda voda 30 d Tvre vode su ukusnije za pie, ali neprikladne za pranje (velika potronja sapuna) i industrijske potrebe (kamenac). Mekane vode su bljutave za pie, ali su pogodnije za pripremu tople vode.
Pogodna za pie je voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d.
Str. 11/44
KVALITETA VODE ZA PIE

Kako je naglaeno za pie je pogodna voda bez boje, okusa i mirisa, temperature 7-12 C i tvrdoe oko 8 d. Voda za pie mora biti higijenski ispravna, to znai da ne smije sadravati kemijske, fizikalne i bakterioloke sastojke u koliinama veim od doputenih. Analiza vode za pie obuhvaa odreivanje koliina sljedeih karakteristika i sastojaka u vodi: FIZIKALNO-KEMIJSKE OSOBINE VODE: temperatura, boja, mute, miris, pH i elektrovodljivost KEMIJSKE OSOBINE VODE: alkalitet, tvrdoa, kalcij, magnezij, kalij, litij, natrij, amonij, fluorid, klorit, bromat, klorid, nitrit, klorat, bromat, nitrat, fosfat, sulfat, oksidativnost BAKTERIOLOKE OSOBINE VODE: koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije, fekalni streptokoki, sulfitoreducirajue klostridije, aerobne mezofilne bakterije
Str. 12/44
KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE

Voda za domae potrebe (kuhanje, pranje, topla voda i dr.) mora imati ista svojstva kao voda za pie. Voda kojim se napaja stoka ne mora u svemu odgovarati uvjetima koji se postavljaju vodi za pie. Stoka moe, bez vee tete, piti vodu koja sadri veu koliinu bakterija zaraznih za ljude. Za vodu za privredne svrhe se, ve prema razliitim potrebama tehnolokog procesa, postavljaju vrlo razliiti zahtjevi. Neke industrije zahtijevaju vrlo istu i mekanu vodu (industrija piva, ljepila, eera, papira). Treba naglasiti da kvaliteta vode ne ovisi samo o izvoritu (vodozahvatu) ve i o objektima i ureajima kroz koje prolazi (graevine, cijevi, posude, armature).
Str. 13/44
KOLIINA I POTRONJA VODE

U posljednjih 100 godina potronja se poveala osam puta. Najvie otpada na poljoprivredu oko 69%, zatim industriju 21% i domainstva 10%. Prema prognozama do 2025. godine najmanje 3.5 milijardi ljudi u svijetu osjeat e nestaicu vode. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) oko 400 milijuna ljudi u zemljama u razvoju, pati od bolesti koje su posljedica upotrebe nedovoljno iste vode za pie (od tih bolesti dnevno umire 30 000 ljudi). iste vode je sve manje i ona je sve skuplja.
U naseljenim mjestima danas je potrebno 200500 l pitke vode po stanovniku na dan.

U nekim razvijenim zemljama, gdje je industrija veoma razvijena, potronja vode prelazi preko 500 litara po stanovniku na dan. Jedno prosjeno europsko domainstvo potroi oko 180 litara po stanovniku na dan.
Str. 14/44
Potronja vode u naseljima:

l/osobi na dan
Seoska naselja bez vodovoda (opskrba iz bunara, cisterni ili izvora) Seoska naselja s vodovodom bez kunih prikljuaka s kunim prikljucima Gradska naselja s kanalizacijom stanovi bez kupaonica stanovi s kupaonicama stanovi s kupaonicama, centralnim grijanjem i toplom vodom vile 80 - 120 100 - 180 200 - 300 250 - 350 40 - 60 80 - 100 30 - 45
Str. 15/44
Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

Administrativne zgrade
Ambulante Kina Bolnice Djeji vrti Hoteli Kazalita Restorani Robne kue
po zaposlenom
po posjetitelju po posjetitelju po krevetu po djetetu po gostu po posjetitelju po sjeditu po zaposlenom
20 - 60
15 3-5 250 - 600 100 250 - 300 3-5 30 - 80 25 - 50
kole (bez tueva)

kole (s tuevima) Javni zahod
po ueniku
po ueniku po zahodskoj koljci po pisoaru
5 - 10
20 300 - 500 30
Zatvor
po zatvoreniku
50 - 100
Str. 16/44
Potronja vode po sanitarnom predmetu:

Sanitarni predmet Bide Kada Tu kada Pisoar u stanu Tu javni kuhinjski Praonik (sudoper) laboratorijski za rublje Perilica za sue kupaonski Umivaonik pod mlazom lijeniki s vodokotliem Zahod s ispirnicom Koliina za jednu upotrebu (l) 18 150-200 130 3 50 100 15 30 50-100 50 4 18 30 8 7 Trajanje upotrebe (min) 8 20 20 1/3 8 8 15 15 120-180 100 1 3 5 20 20 Uestalost na dan(1) 3 1 1 3 1 3 2 2 3 3 na sat(2) 10 2 2 10 2 2 15 10 6 3 3
(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade
Str. 17/44
DOBIVANJE VODE
Za snabdijevanje vodom u obzir dolaze: podzemna, izvorska, povrinska (potona, rijena, jezerska), atmosferska voda (kinica) i morska voda (desalinizacija).
Str. 18/44
PODZEMNA VODA
Nastaje tako to oborinska voda (kia, snijeg) proe kroz propusne slojeve (pijesak, ljunak) dok ne dospije do nepropusnog sloja (glina, kamen). Ako ova voda proe kratak put prije zahvata onda je obino zagaena, jer se zagaenje s povrine nije stiglo proistiti. Ako je put dugaak, ova voda se oisti mehaniki i bakterioloki, te je dobra za pie. Openito se moe rei to je zahvat dublji, voda ima bolju kvalitetu. Eksploatacija ove vode vri se:
Kopanim bunarima (zdencima)

Zabijenim i buenim bunarima (cijevni bunari - zdenci)
Str. 19/44
Kod bunara valja biti naroito paljiv da ne doe do njihovog zagaenja, kroz sami bunar ili procjeivanjem iz septike jame i sl.
Str. 20/44
IZVORSKA VODA
Kad vodonosni sloj s podzemnom vodom zbog konfiguracije zemljita izlazi na povrinu, nastaju izvori (vrela). Prije poetka koritenja izvora potrebno je ispitati izdanost i kvalitetu vode na izvoru.
Str. 21/44
POVRINSKA VODA
U krajevima u kojima nema izvora (ravniarski krajevi), a podzemna voda se iz bilo kojih razloga ne smije iskoritavati, moe se u prikladnim sluajevima koristiti potona, rijena i jezerska voda. Da bi ova voda postala upotrebljiva, mora se prethodno, ovisno o stupnju prirodne istoe, propustiti kroz manji ili vei broj talonica, zatim filtera od pijeska i ljunka. Pored toga potrebno je unititi i bakterije, to se najee postie kloriranjem.
Str. 22/44
ATMOSFERSKA VODA
U krajevima u kojima nije mogue dobiti nikakvu drugu vodu, mora se koristiti atmosferska voda. Zahvatni objekti su cisterne (atrnje, gustijerne). Kao sabirne povrine najee se koriste krovovi kua ili iste i poploene povrine u blizini cisterne.
Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na dinaridskom kru.
Str. 23/44
MORSKA VODA
U sunim krajevima uz more, gdje nema izvora pitke vode, esto se koristi morska voda. Proces DESALINIZACIJE izdvaja soli iz morske vode i na taj nain ini je (uz eventualno dodatno kondicioniranje) pitkom vodom. Trokovi proizvodnje pitke vode iz morske vode su veliki stoga se takav nain dobivanja pitke vode koristi samo ukoliko nema alternativnih izvora pitke vode ili oni zahtijevaju jo vee trokove.
Postrojenje za desalinizaciju blizu Sydneya, Australija
Str. 24/44
POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE

Ako voda koja se dobiva iz prirodnih nalazita ne odgovara uvjetima kvalitete koji se trae na mjestu potronje, potrebno ju je popraviti. Popravljanje (kondicioniranje) vode vri se umjetnim sredstvima na slian nain kao to se to vri prirodnim putem, kad voda, prolazei kroz tlo ili po njegovoj povrini prima ili gubi neke sastojke. Pri tom se provode postupci: Taloenje Filtriranje Provjetravanje (Aeracija) Kemijski postupci Specijalni postupci
Berkefeldov filter
Str. 25/44
PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE

Da bi se u naseljima u svakom trenutku osigurala dovoljna koliina vode i dovoljan tlak, grade se spremnici vode, tzv. vodospreme. U ravniarskim krajevima, gdje nije mogue nai povieno mjesto za postavu vodospreme, grade se vodotornjevi.
Vodosprema ikat, Mali Loinj

Vodotoranj, Zagreb Vodotoranj, Vukovar
Str. 26/44
PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU

U zgradama, posebno visokim zgradama, gdje postoji mogunost neredovite opskrbe vodom (zbog pada tlaka i sl.) takoer se grade spremnici koji se postavljaju na najviim mjestima ili se postavljaju posude pod tlakom.
Str. 27/44
SPREMNICI
Spremnici se izrauju od elinog ili drugog lima, betona, a u novije vrijeme i od umjetnih materijala kao gotovi proizvodi (PEHD, PP i sl).
Spremnici se postavljaju na najviem mjestu u zgradi, na meukatovima ili u podrumu (spremnik pod tlakom. Osiguravaju dovoljnu koliinu vode i potreban tlak.
Predgotovljeni spremnik za vodu
Str. 28/44
DIMENZIONIRANJE SPREMNIKA
Dimenzioniranje spremnika za male zgrade vri se na jednodnevnu potronju. Za vee zgrade treba izraditi dijagram najvee potronje po satu. Zapremina spremnika je tada jednaka maksimalnoj potronji izmeu dva punjenja spremnika.
800
Potronja vode u litrama
Spremnik se u principu puni u doba jeftine struje (nou), dakle jednom dnevno. U sluaju da to zahtijeva veliki spremnik, spremnik se moe puniti i vie puta dnevno. Ovakvi spremnici su obino veih teina, pa je to potrebno uzeti u obzir prilikom prorauna konstrukcije zgrade.
700
600
500
400
300
200
100
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 Sati u danu
Str. 29/44
POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI

Glavni dio hidrofora je kotao u kojem se, u donjem dijelu nalazi voda, a u gornjem zrak. Pumpa puni kotao vodom i tlai zrak. Taj komprimirani zrak odrava tlak vode u kotlu i u cijeloj mrei i kad se obustavi pumpanje. Kad tlak padne ispod minimuma automatski se pokree pumpa i ponovno puni kotao.
Str. 30/44
HIDROFORI
U dananje vrijeme, hidrofori su obino cjelovita postrojenja koji se kao takvi kupuju i ugrauju u zgrade gdje je to potrebno. MEMBRANSKE POSUDE POD TLAKOM
Kao posude pod tlakom, u posljednje vrijeme se koriste i posude s gumenom membranom. Glavna razlika, u odnosu na hidrofore, je da tlak u sustavu odrava napeta gumena membrana.
Str. 31/44
VODOOPSKRBNA MREA
Vodoopskrbnu mreu, u generalnom sluaju, sainjavaju: Cijevi (slue za dovod i distribuciju vode unutar vodoopskrbnog podruja ili zgrade), Fazonski komadi (slue za usmjeravanje toka vode, promjenu protjecajnih povrina i izvedbu razliite vrste spojeva koljena, rave, redukcije i sl.), Vodovodne armature (slue za ispravno funkcioniranje, upravljanje i odravanje vodovodne mree ventili, slavine i sl.)
Str. 32/44
VODOVODNE CIJEVI
U vodovodnim instalacijama zgrada upotrebljavaju se cijevi od razliitih materijala: metalne (olovne, eline, lijevano eljezne, bakrene), betonske (beton, azbest-cement) i cijevi od umjetnih materijala (PVC, keramika, porculan, polietilen, polipropilen). Generalno gledano, PP (polipropilen) i PEHD (Polietilen visoke gustoe) cijevi su u posljednje vrijeme gotovo istisnule sve druge cijevi iz upotrebe, osim moda elinih pocinanih cijevi (poarna voda!) i bakrenih cijevi.
Polipropilenske cijevi
PEHD cijevi
eline cijevi
Str. 33/44
ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)

Upotrebljavaju se za instalaciju vode u unutranjosti zgrada i za dvorine vodove. Izrauju se sa avom i bez ava. avne se cijevi mogu koristiti za nazivni tlak do 10 bara, to znai za veinu kunih vodovoda, a beavne izuzetno za vei tlak. Zbog zatite od korozije, one su izvana i iznutra presvuene tankim slojem cinka (pocinane). Proizvode se u promjerima: 10 150 mm i duljine 4-8 m. Ne smiju se savijati jer im presvlaka od cinka otpada i sklone su koroziji. Cijevi na kraju imaju konusni navoj, a ako se sijeku tada se navoj naree naknadno.
Str. 34/44

Za spajanje, raljanje i mijenjanje smjera slue cijevnice (fitinzi, fazonski elementi) od tempernog lijeva ili mjeda koj imaju cilindrini navoj.
1 Nazuvica (mufa, mufna) 2 Prijelazna nazuvica 3 Dvostruka uvrtka (nipl) 4 Prijelazna dvostruka uvrtka 5 Prijelazna uvrtka 6 Kapa 7 ep 8 Protunavrtka 9 Prirubnice 10 Luk 90 s naglavkom 11 Luk 45 s naglavkom 12 Koljeno 13 Prijelazno koljeno 14 Troluk 15 Prava ralja (T-komad) 16 Prijelazna prava ralja 17 Kri (TT-komad)
Str. 35/44

Spajanje cijevi vri se namatanjem pramena kudelje namoene u laneno ulje ili teflon trake preko vanjskog navoja, a zatim se preko toga zavrne dio koji se spaja. Za spojeve koje je potrebno lako razdvojiti upotrebljavaju se cijevne spojke (holenderi).
Str. 36/44
BAKRENE CIJEVI
Upotrebljavaju se za unutarnje instalacije, naroito tople vode (podno grijanje!) i prikljune vodove. Na unutranjim povrinama bakrenih cijevi vrlo brzo se stvara tanki sloj oksida koji ih titi od daljnjeg nagrizanja. Nije ih uputno koristiti za vode koje sadre znaajnu koliinu ugljinog dioksida (mineralne vode), koji otapa bakar i utjee na okus vode. Prednost im je to su trajne i elastine, rijetko pucaju pri smrzavanju, vrlo su glatke i lako se oblikuju. Spajaju se zavarivanjem, tvrdim lemljenjem, specijalnim cjevnicama s zavrtnjem i cjevnicama s kapilarnim lemljenjem.
Savijanje cijevi manjeg promjera se radi u hladnom stanju, a cijevi veeg promjera se moraju prethodno zagrijati.
Str. 37/44
PLASTINE (PVC) CIJEVI

Upotrebljavaju se za unutarnje i vanjske cijevne mree. U posljednje gotovo su ih posve istisnule PEHD i PP cijevi. Materijal od kojeg se izrauju je Polivinilklorid (PVC), pod tvornikim nazivima: Juvidur, Totra, Vinidur i sl. Proizvode se za tlakove od 6 i 10 bara, nazivnog promjera 16 400 mm. Duljine su obino 4 i 6 m. Spajanje PVC najee se vri brtvenom gumicom. Brtvena gumica je tvorniki postavljena u naglavku cijevi. Spajanje se moe vriti i zavarivanjem, ali se ne preporua.
Str. 38/44
PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI

Izrauju se od polietilena visoke gustoe (PEHD), kao mekane ili tvrde za dvorine i prikljune vodove (ea namjena), ili samo tvrde za kune vodove. Njihovom rukovanju i polaganju pogoduje mala specina masa (lake su od PVC cijevi i plivaju na vodi), te vrlo visoka savitljivost. Stjenke su im vrlo glatke to oteava stvaranje raznih naslaga. Potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost i mali um. Raspoloivost PEHD cijevi do promjera DN 110 (nominalni promjer) je u kolutima duine 100 metara, a od promjera DN 110 u ipkama duine 6 ili 12 metara. PEHD cijevi generalno se koriste za: - transport tekuina (vodovod, oborinska i fekalna kanalizacija)
- transport plina
- kao zatitne cijevi (zatita TK, energetskih i svjetlovodnih kabela)
Str. 39/44
Ima niz naina spajanja PEHD cijevi: rastavljivi (1. red) i nerastavljivi (2. red).
Rastavljivi fiting
Sistem Hawle
Prirubnica
Elektrospojnica
Objmica za ubuavanje
Sueono zavarivanje
Str. 40/44
PEHD cijevi se najee spajaju elektrofuzijskim zavarivanjem pomou spojnih elemenata (elektrospojnica) ili sueonim spojem (vidjeti PP cijevi).
1 i 2 Cijev i nastavak je potrebno izmjeriti i oznaiti
3 Rubove cijevi je potrebno adekvatno pripremiti 4 Cijev i nastavak je potrebno dobro oistiti 5 Umetanje cijevi u nastavak
1 2
4 5
6 Postavljanje cijevi i nastavka na nosa 7 Nosa se stegne i vrsto uhvati cijevi 8 Postavljanje aparature za elektrofuzijsko varenje
9 Spajanje cijevi
Str. 41/44
PP (Polypropylen)
PP cijevi se koriste za unutarnju vodovodnu mreu, za hladnu i vruu vodu. Proizvode se od Polipropilena s raznim dodacima (tzv. random kopolimera). Imaju sline karakteristike kao i PEHD cijevi: potpuno su vodonepropusne, otporne na kemikalije i kiseline, te imaju veliku otpornost na udarce, visoku vrstou i ilavost, trajnost, mali um i dobru toplinsku izolaciju (mogu se koristiti za instalaciju centralnog grijanja). Spajaju se na iste naine kao i PEHD cijevi..
Str. 42/44
PP (Polypropylen)
Proizvodni program PP cijevi:
Str. 43/44
PP (Polypropylen)
Proizvodni program fitinga
Str. 44/44
PP (Polypropylen) sueono zavarivanje
12-
Prije postupka zavarivanja cijev je potrebno izmjeriti na eljenu duinu. Dijelovi, koji su spremni za zavarivanje, se steu i u odgovarajuoj mjeri ispravljaju. Krajevi cijevi moraju biti isti i ravno izblanjani. Elementi za zavarivanje se postavljaju u poziciju za zavarivanje. irina ramaka max. 0.5 mm. Cijevi je potrebno pritisnuti na grijai element. Nakon to se cijevi zagriju, grijai element se uklone, a cijevi brzo pritisnu jedna na drugu.
3-
4-
Nakon hlaenja spoj je ostvaren. U spoju mora biti vidljivo ispupenje.

Kućne Instalacije 01

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Kućne Instalacije 01

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Instalacije Dio 1. - Vodovod Predavanje br.

1 Uvod, Opci dio, Prikupljanje vode, Vodovodne cijevi

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Predmet: Instalacije, fond sati: 30+30, ECTS: 5

Babilon Eufrat i Tigris

Pont du Gard, Francuska

Yesdere Sirinyer Akvadukt, Turska

Dioklecijanov akvadukt, Hrvatska

Kruenje vode na Zemlji (Hidroloki ciklus):

KVALITETA VODE ZA PIE

KVALITETA VODE ZA OSTALE POTREBE

KOLIINA I POTRONJA VODE

U naseljenim mjestima danas je potrebno 200500 l pitke vode po stanovniku na dan.

Potronja vode u naseljima:

Potronja vode u javnim zgradama (l/dan):

kole (bez tueva)

Potronja vode po sanitarnom predmetu:

(1) Za stanove, (2) Za privredne i javne zgrade

Kopanim bunarima (zdencima)

Ovakvi objekti su bili temelj opstanka na dinaridskom kru.

Postrojenje za desalinizaciju blizu Sydneya, Australija

POSTUPCI ZA POPRAVLJANJE KVALITETE VODE

PRIKUPLJANJE VODE ZA NASELJE

Vodosprema ikat, Mali Loinj

PRIKUPLJANJE VODE ZA ZGRADU

Predgotovljeni spremnik za vodu

Potronja vode u litrama

POSUDE POD TLAKOM - HIDROFORI

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)

ELINE NAVOJNE CIJEVI (POCINANE)

PLASTINE (PVC) CIJEVI

PEHD (Polyetylen High Density) CIJEVI

PP (Polypropylen) sueono zavarivanje

Nakon hlaenja spoj je ostvaren. U spoju mora biti vidljivo ispupenje.

You might also like