KRIMINALITET

I
DRUTVO
Doc.dr.sc. Dalibor Doleal
Sveuilite u Zagrebu
Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Odsjek za kriminologiju
Email: dolezal.dalibor@gmail.com

FENOMEN KRIMINALITETA

Ladikos (2000:166):
Zloin je ono to zakon kae da jest
Radnja ili propust kanjiv zakonom
in koji je zabranjen Kaznenim zakonom

DEFINIRANJE KRIMINAL(ITETA)
Hrvatski jezini portal:
Kriminal = pravn., izvoenje protuzakonitih i opasnih radnji (prisvajanje
imovine, povreda fizikog integriteta druge osobe i sl.); zloin
Zloin = pravn., najtee kazneno djelo (npr. ubojstvo, veleizdaja i sl.)
Kriminalitet (Singer, 1994:24) = ukupnost svih delikata koji se u odreenom
razdoblju dogode na nekom podruju; heterogeni zbroj pojedinanih delikata;
Delikt (Singer, 1994:23) = ponaanje ovjeka koje je, bez obzira na to je li
obuhvaeno kaznenim zakonom, u suprotnosti s ponaanjem koje odreeno
drutvo oekuje od svog lana.
= moe se shvatiti samo relativno, tj., kao odreeni akt u relaciji prema
drutvu, njegovim normama i kulturi u kojoj se zbiva.
Upravo je odjek na koji djelo pojedinca nailazi u drutvu ili skupini znaajan
kriterij za utvrenje njegova zloinakog karaktera = krenje norme date
kulture

KRIMINOLOGIJA
= akademska disciplina koja koristi znanstvenu metodu za prouavanje prirode,
rasprostranjenosti, uzroka te naine kontrole kriminalnog ponaanja (Siegel,
2011:4)
= ukupnost svih injenica o deliktu kao individualnoj i kriminalitetu kao drutvenoj
pojavi te sve injenice koje se odnose na sprjeavanje i suzbijanje kriminaliteta
(Singer, 1998:23)
Predmet kriminologije: delikt, poinitelj, sredina, rtva te kriminalitet kao masovna
pojava
Metode = prouavanje individualnih sluajeva (case study); klinika metoda
(izrada kriminoloke prognoze); statistika analiza podataka; eksperimentalno
prouavanje u raznim prirodno postojeim ili za tu svrhu stvorenim uvjetima; izrada
kriminolokih mapa, samoiskaz o poinjenu kaznenih djela, iskazi o osobnoj
viktimiziranosti, izravno promatranje (poinjenja kaznenog djela) te podaci dobiveni
od strane drugih osoba
Stopa kriminaliteta (stopa otkrivenih poinitelja k.d.) = broj poinitelja na 100.000
stanovnika
Tamna brojka kriminaliteta = djela koja ne samo da nisu prijavljena, nego su uope
ostala nepoznata
VANO = OPSEG, KRETANJE I STRUKTURA KRIMINALITETA!!!!!!

Prijavljeni, optueni i osueni maloljetni poinitelji kaznenih za razdoblje 1990-2012

4000
3500
3000

Reporte
d

2500
Total numbers

Accuse
d

2000
1500

Convict
ed

1000
500
0

Year

UZROCI KRIMINALITETA SREDNJI

VIJEK
(SV. TOMA AKVINSKI)
Spiritualistiki pristup
Sv. Toma Akvinski = Bogom dani "prirodni
zakon" koji je temeljen na prirodnoj sklonosti
ljudi da ine dobro.
Prirodni zakon reflektiran je u kaznenom
zakonu stoga ljudi koji ine kaznena djela kre
kazneni, tj., prirodni zakon
Zloin je identificiran s grijehom drava
ima moralno pravo kazniti poinitelje jer
drava djeluje u ime Boga; zloinac je vrag
Thomas Hobbes (1558-1678) = ljudi prirodno
slijede svoje vlastite samo-interese, bez brige
o tome hoe li oni povrijediti bilo koga drugoga
(osnova socijalnog ugovora)

FRENOLOKA OBJANJENJA
KRIMINALITETA
Franz Gall (1758-1828) i J. K. Lavater (17411801)
Frenologija = je pseudoznanost prvenstveno usmjerena
na mjerenja ljudske lubanje temeljena na konceptu kako
je mozak organ uma gdje su u odreenim podrujima
mozga lokalizirane odreene funkcije, tj., podruja (2738) koja su proporcionalna sklonostima neke osobe
Vee podruje = vea upotreba = vei utjecaj na karakter
Metoda mjerenje lubanje prstima, metrom
kraniometrom
Rezultat = topografska slika karaktera neke osobe

ili

FRENOLOKI NALAZ I MILJENJE

KLASINA KRIMINOLOGIJA (KLASINA

KOLA KRIMINALITETA)

Cesare Beccaria (1738-1794)

Odgovor na spiritualistiki (deterministiki) koncept zloina

Uvodi se PRINCIP SLOBODNE VOLJE na temelju principa

socijalnog ugovora

Ljudsko ponaanje rezultat dobrih pogodbi = osobe

racionalno procjenjuju relativnu bol i uitak djela i posljedica
tih djela

Glavni instrument kontrole ljudskog ponaanja jest strah,

pogotovo strah od boli.

Zloin je atraktivan kada obeava veliku korist za malo truda

Zloin moe biti kontroliran strahom od kazne

Kazna koja jest ili se percipira kao jaka, sigurna i brza

odvratiti e druge od kriminalnog ponaanja.

Kazna bi trebala odgovarati teini poinjenog kaznenog djela i

ne moe se koristiti za rehabilitaciju poinitelja

Primjena zakona trebala bi biti ograniena i treba se

pridravati propisanog kaznenog postupka

KRITIKE KLASINE KOLE

Statistiki podaci su pokazali kako stopa
kriminaliteta NIJE pala, ve je ostala konstantna
(za neka podruja i djela pogotovu)
Ljudi uvijek ne djeluju racionalno i nisu svi ljudi
hedonisti koji djeluju po principu samougode
Pogreno se pretpostavlja kako su svi ljudi
jednaki u pogledu ivotnih ansi - ali ne moete
imati jednaku pravdu u neravnopravnom drutvu
Ne objanjava uzroke kriminaliteta
Ljudsko ponaanje nije u nikakvoj povezanosti s
drutvenim kontekstom

POZITIVIZAM

Nastao kao kritika Klasine kriminoloke kole

Pozitivizam = stanje drutva u kojem ljudi imaju racionalan,

znanstveni pogled na svijet (Auguste Comte)

Karakteristike pozitivizma:

Koristiti znanstvene metode za provoenje istraivanja. Znanstvena

metoda je objektivna,univerzalna i kulturoloki neovisna

Predviati i objanjavati drutvene fenomene na logian nain. To

znai identificiranje uvjeta pod kojima pojava moe ili ne moe
dogoditi.

Empirijska provjera. Sva uvjerenja ili izjave moraju se dokazati kroz

empirijska
istraivanja voena od strane znanstvene metode. Pojmovi kao to
su"Bog" i
"Dua" ne mogu se mjeriti empirijski i stoga nisu predmet
znanstvenog istraivanja; oni ostaju stvar vjere.

Znanost mora biti objektivna i ne bi trebala biti pod utjecajem

promatraa/ znanstvenika bez bilo kakvih predrasuda.

Negiraju slobodnu volju i moralnu odgovornost poinitelja; krivnju

zamjenjuju opasnou; srazmjer linosti te vrste i trajanja tretmana
koji bi otklonio opasnost.

CESARE LOMBROSO (1835-1909)

BIOLOKI DETERMINIZAM

Vojni lijenik, otac kriminologije

LUomo Delinquente, La Donna Delinquente i Le Crime,

Causes Et Remedes

Koncept roenog zloinca

zloinci se razlikuju od ne zloinaca po viestrukim fizikim

anomalijama
Post mortem ispitivanja i antropometrijska istraivanja
kriminalaca, duevno bolesnih, i normalnih pojedinaca

TIPINI ZLOINAC (SINGER, 1998:37)

Stanovite deformacije kostura i lubanje, pogotovu

asimetrije lubanje i lica (utjecaj fiziognomije)

Nisko elo

Jake jagodine kosti, izraena eljust

kiljavost

Orlovski nos

Neobino velike ili male ui

Slabo obrasla brada unato dlakavosti tijela

Suvie razvijene ruke

Viak prstiju na rukama ili nogama

= Ako imate barem 5 ovih karakteristika, onda ste
roeni zloinac

VRSTE KRIMINALACA/ZLOINACA
(VOLD, BERNARD I SNIPES, 2002)
Roeni kriminalac/zloinac = atavistika reverzija na niu
razinu ili primitivni evolucijski oblik razvoja
Ludi kriminalac (insane criminal) = idioti, imbecili, paranoici,
oni koji pate od melankolije i pogoeni opom paralizom,
demencijom, alkoholizmom, epilepsijom ili histerijom
Kriminaloidi = bez posebnih fizikih karakteristika ili
prepoznatljivih duevnih poremeaja, ali ije su psihike i
emocionalne karakteristike takve da se pod odreenim
okolnostima uputaju u opasna i kriminalna ponaanja

Prva osoba koja je tragala za uzrocima

injenja kaznenih djela kod pojedinca

ENRICO FERRY (1856 1929)

Revolucionaran propis da se krenje propisa
prouava na nain da se prouava poinitelj
i njegova okolina
Isticao vanost promatranja i iskustva kao
znanstvenih metoda
Delinkventnost/kriminalitet smatra
prirodnom pojavom na koju utjee vie
imbenika istodobno (rasa, klima i
karakteristike tla) = rezultat djelovanja
prirodnih imbenika
Zakon kriminalne zasienosti = u bilo kojoj
drutvenoj sredini, bez obzira na njene
socijalne i individualne uvjete, biti e
poinjen tono odreeni broj kaznenih djela

RAFFAELE
GAROFALO
Djelo (1885). Criminologia: Studio sul Delitto,
Sulle sue Cause e sui Mezzi di Repressione
Koncept prirodnog kriminaliteta koji postoji
neovisno o zakonodavstvu i koji vrijea dva
temeljna drutvena koncepta samilost i
potenje.
Zloinac = osoba bez organski prouzroenog
nedostatka ili s organski prouzroenim
nedostatkom samilosti i potenja
Sluajni zloinac = moralno ispravan ovjek
koji je poinio zloin iskljuivo pod pritiskom
vanjskih okolnosti
Prevencija = obiteljske prilike i religiozna
poduka od ranog djetinjstva
Drutvena vlast duna vriti selekciju
neadaptiranih jedinki kako to ini i priroda

SOCIJALNI DARVINIZAM

BIOLOKE TEORIJE KRIMINALITETA

(BIOSOCIOLOKE) PRIJELAZ 19/20
ST

Kriminalitet kao nasljee tjelesne i duevne bolesti,

alkoholizam, samoubojstvo kod predaka poinitelja kaznenih djela

Hooten (1939) = segregacija ili eliminacija; Zloin je rezultat

utjecaja okoline na manje kvalitetne (low grade) ljudske
organizme

Studije blizanaca, djece u domovima, psihijatrijskim klinikama,

prekobrojni kromosom Y (kotska), obitelji

Endokrinoloke teorije = poremeaj endokrinolokog sustava

vodi do kriminalnog ponaanja (neurotransmiteri, hormoni,
sredinji ivani sustav)

Neokonstitucijske teorije = razlike izmeu razliitih tipova

tjelesne
grae
osoba,
njihova
karaktera
i
psihikih
abnormalnosti (Ernst Kretchmer, Charles Goring)

Rasne teorije = povezane s imigrantima, posebno u Americi

Nasljeuje li se zloin sam po sebi ili sklonost

vrenju zloina? Koliki je utjecaj nasljednih
imbenika, a koliki socijalnih prilika?

KRIMINALITET = SOMATSKA I PSIHIKA

BOLEST
Utjecaj raznih bolesti na kriminalno ponaanje

Burt (1944) = slabo zdravlje smanjuje kontrolu

neke osobe nad njenim postupcima te stoga i
povremene tjelesne bolesti mogu biti povod za
makar i prolazno delinkventno ponaanje. Do
takvog ponaanja moe doi i nakon bolesti,
zbog pretjerane popustljivosti prema djetetu
za
vrijeme
bolesti.
Uzrok
kriminalnom
ponaanju = slabljenje karaktera, a ne tjelesne
konstitucije
Je li kriminalno ponaanje samo po sebi
specijalni oblik bolesti?
Moe li injenje delikata biti posljedica
odreene bolesti?
Mogu li odreene bolesti biti od kriminogenog
znaenja za odreenu vrstu delikata?

PSIHOLOKE TEORIJE KRIMINALITETA

Kriminalno/delinkventno
ponaanje
je
posljedica
nedostatak u ovjekovoj linosti.
Delinkventi su osobe smanjenih psihikih kvaliteta i
sposobnosti
Cilj = nai povezanosti izmeu odreenih psihikih
svojstava i delinkventnog/kriminalnog ponaanja
Uzimaju u obzir bioloke i situacijske imbenike
Teorije neprilagoenosti = odreena psihika svojstva i
struktura linosti pogoduju delinkventnom/kriminalnom
ponaanju jer oteavaju prilagoavanje normama,
vrijednosnim sustavima i openito zahtjevima sredine u
kojoj neka osoba ivi
Teorije inteligencije = nia inteligencija ili intelektualne
potekoe u razvoju su relevantan kriminogeni
imbenik
Teorije frustracije = Emocionalni ili materijalni
nedostaci
izazivaju
frustracije
to
dovodi
do
delinkventnog, kriminalnog ponaanja

IQ I KRIMINALITET

Test inteligencije = izraziti brojane razlike meu

osobama u njihovoj sposobnosti za obavljanje raznih
mentalnih operacija koje se, uzete zajedno, smatraju
inteligencijom ili pokazateljem inteligencije
Binet-Simon Scale of Intelligence (1908) dodan pojam
mentalne dobi smisao testa je identificiranje djece
sa slabim kolskim uspjehom kako bi im se pomoglo;
izrazito protiv etiketiranja tih uenika kao nesposobnih
ili sporijih; odbacio ideju kako je inteligencija fiksna i
uroena aktivnost
Meutim u Americi = potpuno suprotna stvar uporaba
testa kako bi im se odredilo mjesto u drutvu (IQ 115 i
vie = znanstvenici i profesionalni; 75-85 = srednja
struna sprema).
Ispitivanja
meu
zatvorenicima,
pacijentima
u
psihijatrijskim klinikama, bolnicama i drugim javnim
ustanovama dovela do miljenja kako je nizak IQ
povezan s kriminalitetom = osobne s niskim IQ ee
ine kaznena djela (osnova za rasnu superiornosti)

OSOBNOST I KRIMINALITET
(KRIMINALNA LINOST)

1950 studija Glueckovih komparacija izmeu 500 delinkvenata

i nedelinkvenata = delinkventna linost nije toliko stvar
prisutnosti ili odsutnosti odreenih karakteristika, ve je to vie
stvar u meusobne povezanosti tih svojstava

Temelji se na premisi kako se delinkventi razlikuju od

nedelinkvenata u nekim karakteristikama (uzrono-posljedina
veza)

Upotreba raznih testova linosti i drugih vrsta testova

(Rorschach, MMPI test koji se koristi pri dijagnosticiranju u
psihijatriji)

Antisocijalni poremeaj linosti DSM IV = proimajui obrazac

nepotivanja i povrede prava drugih koji nastaje u djetinjstvu ili
ranoj adolescenciji i nastavlja se u odrasloj dobi (psihopatija,
socipatija i kriminalitet)

Razlikuje se od odraslog antisocijalnog ponaanja = kriminalno

ponaanje koje se deava bez prisutnosti nekog poremeaja

SOCIOLOKE KOLE KRIMINALITETA

Teorije koje promatraju
delinkventno/kriminalno ponaanje kao
iskljuivo ili preteno produkt drutvene
sredine u kojoj osoba ivi
Idejni zaetnici matematiar Quetelet i
statistiar Guerry = KARTOGRAFSKA KOLA
(19.ST)
Quetelet = struktura i opseg kriminaliteta u
nekoj zemlji su konstantni ako se temeljne
gospodarske, socijalne i politike prilike bitno
ne mijenjanju Gaussova krivulja. Kriminalitet
je statistika vjerojatnost, odnosno normalna
i oekivana pojava (koncept termike
zakonitosti kriminaliteta)
Guerry = promatranje kriminaliteta u
odreenim dijelovima zemlje ili grada =

EKONOMSKI ASPEKT KRIMINALITETA

Guerry i Quetelet = povezanost izmeu siromatva i

kriminaliteta = bogatiji dijelovi Francuske su imali vie
imovinskog kriminaliteta, a manje nasilnih kaznenih
djela. Meutim, uoili su veliku nejednakost izmeu
bogatih i siromanim u bogatijim dijelovima Francuske.
Kriminalitet i ekonomski ciklusi = vie kriminaliteta u
vrijeme velikih kriza
Kriminalitet i nezaposlenost = nezaposlenost uzrokuje
kriminalitet zato jer nezaposlenost uzrokuje siromatvo,
a siromatvo je uzrok injenju kaznenih djela

Kako se definira i mjeri siromatvo?

Razliite definicije nezaposlenosti?

IKAKA KOLA KRIMINALITETA

Nastala u razdoblju 1920ih i 1930 na podruju grada ikaga

usmjerena na ljudsko ponaanje koje je odreeno drutvenim

strukturama i fizikim imbenicima okolia, a ne genetskim i
osobnim svojstvima

Shaw i McKay = prema slubenim statistikim podacima,

meu razliitim dijelovima grada postoje znatne i trajne
razlike u opsegu i strukturi kriminaliteta

Dijelovi grada s veom stopom kriminaliteta imaju

heterogeno i nestabilno stanovnitvo meu kojima ima
najvie imigranata i Afroamerikanaca = TEORIJA SOCIJALNE
DEZORGANIZACIJE

Podruja na kojima ne prevladavaju zajednike kulturne

vrijednosti, nema drutvene kohezije jer se stalno mijenja
sastav stanovnitva = kriminalno ponaanje postaje
tradicionalna, organizirana i stalna konkurencija moralnim
vrijednostima koje zastupa konvencionalno drutvo (kodeks
delinkventnih skupina)

Individualna delinkvencija = proces uenja, oponaanja,

prijenos iz generacije u generaciju

CHICAGO

POVEZANE TEORIJE TEORIJE

SOCIJALNOG UENJA
TEORIJA DIFERENCIJALNE ASOCIJACIJE I IDENTIFIKACIJE
(SUTHERLAND) = kriminalno ponaanje pojedinca rezultira
iz njegova sudjelovanja u kriminalnom modelu ponaanja te
iz kontakata s nositeljima oblika tog ponaanja. Kriminalno
ponaanje se UI U INTERAKCIJI S DRUGIM OSOBAMA.
Uvodi se pojam kriminaliteta bijelog ovratnika
Uzrok kriminalnog ponaanja su IDEJE = vrijednosti,
tradicije drutva (kultura i subkultura)
TEORIJA SOCIJALNOG UENJA = Sredinji princip ove teorije
bavi se konceptom delinkvencije koja je nauena ili je
imitirana
Usredotouje se na drutveni odgovor na delinkventno
ponaanje. Ukoliko se rana delinkventna aktivnost pozitivno
potkrijepi i nagradi, takvo ponaanje e se najvjerojatnije i
nastaviti
Teorija diferencijalnog pojaanja i Teorija neutralizacije

KOLA SOCIJALNE EKOLOGIJE (1980)

usmjerenost na povezanost izmeu stope kriminala i

pogoranja stanja zajednice: siromatvo, otuenost,
strah od kriminala
etvrti s visokim postotkom naputenih kua i stanova
imaju visoke stope kriminala; naputene zgrade slue
kao "magnet za zloin (broken window theory)

TEORIJA ETIKETIRANJA (1938

TANNENBAUM)
Temelj simboliki interakcionizam (ikaka kola)
dri kako devijantnost nije sam in, ve se umjesto toga
usredotouje na tendencije veine da negativno percipira
(etiketira) manjine drutva ili one koje smatra devijantima
u smislu odstupanja od standardnih normi drutva
Povezuje se sa slikom o sebi, samoispunjavajuim
proroanstvom te stereotipima
Nain na koji drutvo percipira ponaanja pojedinca stvara
sliku pojedinca o samom sebi pojedinac se vremenom
poinje ponaati u skladu s etiketom

TEORIJE NAPETOSTI

Kriminalitet = rezultat ekonomske i socijalne deprivacije

odreenih dijelova drutva

Povezanost s motivacijom za injenjem kaznenih djela =

deprivirani lanovi drutva osjeaju se zakinutima te
nalaze opravdanje za injenje kaznenih djela; osjeaj
ljutnje i frustriranosti

Temelj teorije = koncept anomije

Durkheim = ne postoji drutvo u kojem
se odreeni pojedinci ne razlikuju od
kolektiva = kriminalitet je normalna
pojava unutar drutva
Teorija subkultura = stvaranje neovisnih
supkultura s posebnim normama i
pravilima (devijantne subkulture)

ROBERT MERTON TEORIJA ANOMIJE

dva elementa drutva interakcijom proizvode
potencijalno anomike uvjete: kulturoloki
definirani ciljevi i drutveno odobreni naini za
njihovo dobivanje (Ameriki san)

TEORIJE SOCIJALNE KONTROLE

Temelje se na postavci kako svi ljudi imaju
potencijal initi kaznena djela te da moderno
drutvo nudi niz prilika za njihovo injenje.

Glavno pitanje = ZATO NEKI NE INE

KAZNENA DJELA?
Strah od kazne; kontrola od strane
unutarnjih i vanjskih imbenika
ponaanje ljudi, ukljuujui i kriminalne
aktivnosti, pod kontrolom je njihove
povezanosti i predanosti
konvencionalnim institucijama,
pojedincima i procesima (Teorija
socijalne povezanosti Hirschi)

RAZVOJNE TEORIJE KRIMINALITETA

LT I DLC TEORIJE

LT = skrivena
osobina koja je
prisutna od
roenja ili je
steena tijekom
razvoja

DLC = vie
razliitih
imbenika koji
istodobno djeluju

 veina teorija kriminaliteta trai poveznicu izmeu

kriminaliteta te bio-psiho-soc. imbenika koji imaju
utjecaj na poinitelja neovisno o njihovim godinama
Razvojne teorije pretpostavljaju kako razliiti imbenici
mogu imati razliite uinke na poinitelje k.d.-a razliitih
dobi
Kriminalitet prema DLC teorijama dinamian proces
pod utjecajem osobnih (karakter, inteligencija), socijalnih
(lokalna zajednica, plaa), socijalizacijskih (brak, posao),
kognitivnih (procesuiranje informacija) te situacijskih
imbenika (prilika za injenje k.d.-a). imbenici koji su
bili znaajni u jednom vremenskom razdoblju ne moraju
imati jednaku vanost u nekom drugom razdoblju

Kriminalne
Kriminalne karijere
karijere
svojevrsni
"prolaz"
svojevrsni "prolaz"
osobni,
osobni, socijalni
socijalni ii okolinski
okolinski
imbenici
imbenici utjeu
utjeu na
na odluku
odluku oo
injenju
kd-a
injenju kd-a
kriminalitet
kriminalitet nije
nije konstantan,
konstantan, moe
moe
se
poveati
ili
smanjiti
se poveati ili smanjiti uu teini,
teini,
frekvenciji
frekvenciji ii vrst
vrst KD-a
KD-a
razvojni
imbenici
razvojni imbenici proizvode
proizvode ii
druga
druga antisocijalna
antisocijalna ponaanja,
ponaanja, osim
osim
kriminal
a
kriminala

LT
LT teorije
teorije
statinost
statinost
"skrivene
"skrivene osobine"
osobine"
Impulzivnost
Impulzivnost
Genetske
Genetske abnormalije
abnormalije
Socioekonomske
Socioekonomske
karakteristike
karakteristike

DLC
DLC teorije
teorije
dinaminost
dinaminost
sklonost
sklonost injenju
injenju KD
KD se
se
mijenja
mijenja ss vremenom
vremenom
vie
vie naina
naina za
za poetak
poetak
kriminalne
kriminalne karijere
karijere
vie
vie "klasa"
"klasa" poinitelja
poinitelja KD
KD
uzroci
i
posljedice
su
uzroci i posljedice su uu
interakciji:
interakciji: jedno
jedno utjee
utjee na
na
drugo
drugo

GENERAL THEORY OF CRIME

(HIRSCHI I GOTTFREDSON)

TEORIJA (KRIMINALNOG) IVOTNOG

STILA (1990)

Strukturalni model 3C
Uvjeti
(conditions)
Unutarnji
Vanjski
Poveavaju ili
smanjuju
mogunosti za odabir
odreenog ponaanja

Izbori
(choices)

Miljenja
(cognitions)

procesi donoenja
odluke o vrsti i
nainu ponaanja
koji proizlaze iz
meusobnog
djelovanja raznih
ivotnih uvjeta

nain shvaanja
svijeta oko sebe i
opravdavanja izbora
koje je pojedinac
donio tijekom svog
ivota (Walters,
1990:83)
naini na koji neka
osoba podrava,
opravdava ili
objanjava svoje
ponaanje ili
donesene odluke
(Jeli, 2004)

Strukturalni model 4R

Pravila

oekivanja koje osobe imaju od

drugih osoba na temelju
pokazanog obrasca njihovog
ivotnog stila
definirane norme, standardi i
regulacije koje upravljaju
izvrenjem ponaajne
komponente ivotnog stila

Rituali

stereotipni naini ponaanja

koji se povezuju uz obrazac
ivotnog stila.

Odnosi

socijalne interakcije u koje

ljudi ulaze tijekom svog ivota

Uloge

ivotni stil

3C
4R

Osebujni
nain
ponaanja i
miljenja =
ivotni stil

KRIMINALNI IVOTNI STIL

neodgovornost, hedonistiki i
samougaajui interesi, intruzivno ponaanje u
interpersonalnim odnosima te uzastopno krenje
socijalnih i drutvenih pravila i normi
8 karakteristinih stilova razmiljanja = Opravdavanje,
rezanje, ovlatenje, orijentacija ka moi,
sentimentalnost, superoptimizam, kognitivna
indolencija, diskontinuitet
4 ponaajne karakteristike

Motivacija za specifian dogaaj dolazi od procesa

validacije koji se sastoji od glavnog motiva (strah) te
etiri sekundarna motiva (ljutnja/pobuna,
mo/kontrola, uzbuenje/uitak, pohlepa/lijenost

Kriminalni in = mogu se prikazati i razumjeti kao

meusobno povezan skup ponaanja, misli i
motiva

Krenje socijalnih pravila opravdavanje i rezanje ljutnja/pobuna

Intruzivno ponaanje u interpersonalnim odnostima ovlatenje i orijentacija ka moi
mo/kontrola
Samoudovoljavanje sentimentalnost i superoptimizam uzbuenje/zadovoljstvo
Neodgovornost kognitivna indolencija i diskontinuitet pohlepa/lijenost

KRIMINALNA KARIJERA

= longitudinalni niz uoljivih kaznenih djela poinjenih

od strane neke osobe u nekom razdoblju (Blumstein i
sur., 1986; Blumstein, Cohen i Farrington, 1988; Brame,
Bushway i Paternoster, 2003; Brame, Paternoster i
Bushway, 2004; Mallillin, 2006; Piquero, Farrington i
Blumstein, 2007; Kazemian, 2007)

DIMENZIJE KRIMINALNE KARIJERE

PARTICIPACIJA U INJENJU
KAZNENIH DJELA
UESTALOST INJENJA KAZNENIH
DJELA
TEINA POINJENIH KAZNENIH
DJELA
DULJINA KRIMINALNE KARIJERE

Kriminalna karijera sa S godina zatvora s

Kriminalizacijom i Rehabilitacijom
Kriminalizacija

Zatvor
S godina

Rehabilitacija

DOB
Inicijacija

Terminacija

RIZINI I ZATITNI IMBENICI

rizini i zatitni imbenici su aspekti osoba (ili skupina), okolia i
ivotnih iskustava koji poveavaju (imbenici rizika) ili smanjuju
(zatitni imbenici) vjerojatnost kako e ljudi razviti neki problem
ili postii eljeni rezultat
Koncept se temelji na ideji kako odreeni imbenici (osobni i
okolinski) utjeu na ishod ponaanja = utjecajem na njih moemo
utjecati na ishod ponaanja
Koncept otpornosti = osobna ili grupna = sposobnost
preveniranja, umanjivanja ili svladavanja
potekoa/problema/tetnih utjecaja unato mnogobrojnim
rizinim imbenicima

REAKCIJA DRUTVA NA
KRIMINALITET

PENOLOGIJA
Lat., Poena, -ae = kazna i gr., logos = znanost
= u najirem smislu znanost koja se bavi mnogim dimenzijama

kanjavanja (Kneevi, 2008)

Kao posebna znanstvena disciplina pojavljuje se tek krajem 18.st., a
ime je dobila u 19.st. = iskustvena i realna znanost koja obuhvaa
cjelokupni represivni sustav (Samson, 1996, prema Kneevi,
2008)
Drugi naziv kriminalna higijena = zadatak je oistiti drutvo od
kriminalnih elemenata (Bloomberg, 2000)
Funkcije penologije
1. Upravna razliitost penalnih sustava razliitih kazneno pravnih
sustava
2. Analitika uvid u sustav izvrenja kaznenih sankcija u nekom
kazneno-pravnom sustavu
3. Znanstvena
4.Akademska irenje znanja

Razdoblje privatne reakcije

preddravna drutva; informacije kroz putopise i

antropoloke studije
Karakteristika = strah od natprirodnog, kanjavanje u svrhu
udobrovoljavanja bogova
Javni ili plemenski zloini krenje tabua i plemenska izdaja
= zloin protiv zajednice kao cjeline
Zloini protiv pojedinaca ili privatni zloini kanjavanje
pojedinaca, a ne zajednice
Kazne = osveta (nesrazmjera i osobna, lex talionis) i
nagodba (otkupnina, krvarina)
Uvoenje sudaca
Dravna reguliranost kanjavanja
Boji sud dokazi o neijoj krivnji uz posrednitvo Boga

Razdoblje javne reakcije

Pojavom

dravne vlasti koja preuzima funkcije

odravanja reda, potivanje utvrenih pravila,
otkrivanje poinitelja te izricanje i izvravanje kazni
Preddravni period ispatanje i zastraivanje
(Hamurabijev zakonik) veinom talionsko naelo
Helenistika = kanjavanje privatna stvar obitelji i
rtve; Drakonovi zakoni (621 pr. Kr.): Solonove
reforme (ukidanje dunikog ropstva i abolicija
smrtne kazne)
Stari Rim = Zakonik 12 ploa talionsko naelo
Srednji vijek = Sv. Toma Akvinski, Inkvizicija
smrtna kazna je kazna za najvei broj djela

Razdoblje dravne reakcije I

Jednakost, zakonitost i humanizacija -

renesansa
Zagovaranje ukidanja smrtne kazne i okrutnog
tjelesnog kanjavanja
Apsolutna sloboda ovjekove volje, jednaka
kaznena odgovornost; apsolutna moralna
pravda; kategoriki imperativ svaki zloin mora
biti kanjen; princip odreenih kazni klasina
kola kriminaliteta

Razdoblje dravne reakcije II

individualizacija i resocijalizacija
Fokus je interes poinitelja kaznenog djela

pozitivizam
Analiziranje osobnosti poinitelja i njegovih
kriminolokih osobina s ciljem individualizacije
sankcije (tretmana) = povratak u drutvo
Preodgoj; Individualizacija cjelokupnog
kaznenog postupka; Humanizacija pristupa;
Suradnja razliitih drutvenih imbenika

ELEMENTI KAZNE
OPI = mjera kojom se zatiuju vrijednosti

drutva; mora biti propisana zakonom; mora

biti povezana s poinjenim kaznenim djelom;
kaznu moe izricati samo sud
POSEBNI = osobna; ovjena; mora odgovarati
drutvenoj opasnosti kaznenog djela; mora biti
opoziva; djeljiva princip individualizacije

KRIMINALNA POLITIKA
Teoretska i praktina disciplina koja se bavi

sprjeavanjem i suzbijanjem kriminaliteta

(Singer, 1998:343)
Oblici (prema Keneevi, 2008)
Osveta ili odmazda
Retribucija
Onemoguavanje (inkapacitacija)
Rehabilitacija (tretman)
Zastraivanje
Popravljanje
Restoracija

OSVETA I RETRIBUCIJA

Osveta = postupak
kojim se pokuava
uzvratiti nanesena bol,
uvreda ili gubitak (Ani,
1998:706); moe biti
vea od kaznenog djela

Retribucija = dati natrag,

vratiti; dati komu ono to ga
ide (epi, 1991:229); nema
rehabilitativni ili
zastraivajui efekt moralno
opravdano; moderna drutva
povezuju ozbiljnost k.d. i
teinu kazne

Onemoguavanje
= postupak kojima se poinitelje kaznenih djela dri

izvan opticaja kako ne bi bili kanjavani (Cavadino i

Dignan, 1997, prema Kneevi, 2008:76)
Ustanove gdje ih se uva = zatvori
Nova penologija podrazumijeva dva pola zatitnog
kontinuuma kaznionice za najopasnije skupine i
najjeftinije alternativne sankcije za skupine najnieg
rizika
Kolektiva inkapacitacija = laka kaznena djela
Selektivna inkapacitacija = za posebno opasne (tea
kaznena djela, recidivisti)

Rehabilitacija
Konana svrha kazne
Cid (2005): proces usmjeren na uklanjanje uzroka

delinkventnog ponaanja i prevenciju recidivizma s

ciljem reintegracije u drutvo (jo za vrijeme izdravanja
kazne)
Utemeljena na karakteristikama osobnosti, obiteljskom
nasljeu, nasljednim osobinama bitnima za ovjekov
razvoj, pripadnosti socio-ekonomskoj skupini,
obrazovanju, povijesti zapoljavanja, psiholokim
osobinama, ranijoj delinkventnoj aktivnosti
Cavadino i Dignan, 1997 = idealni zatvorenik = onaj koji
je stjeui nova iskustva tijekom izdravanja kazne
zatvora u zatvoru u toj mjeri promijenio svoj odnos
prema sebi samome i okolini u kojoj ivi da mu kazneno
djelo postaje moralno neprihvatljiv oblik komunikacije s
okolinom.

Restoracija
Kriminalni in usmjeren prije svega na pojedinca ili

neku drutvenu zajednicu, a ne dravu

usredotouje se na potrebe rtava (viktimologija) i
poinitelja, kao i zajednice, umjesto zadovoljavanja
apstraktnih pravnih naela ili kanjavanja poinitelja
rtve preuzimaju aktivnu ulogu u procesu, dok se
poinitelji potiu da preuzmu odgovornost za svoje
postupke
Usmjerena je na popravljanje tete nanesene
kaznenim djelom; dijalog i pregovaranje izmeu
ukljuenih strana; ukljuivanje pojedinaca i
organizacija iz lokalne zajednice

ALTERNATIVNE SANKCIJE
Kritiki osvrt na izvravanje kazne zatvora u

institucionalnim uvjetima nedjelotvornost u

pogledu ciljeva i ekonomske neisplativosti;
prenapuenost zatvorskog sustava
Tot (:25) = sankcije kojima se izbjegava zatvaranje, a
djelotvorno kanjavaju poinitelji kaznenih djela,
dok se postiu ciljevi zastraivanja, rehabilitacije,
retribucije i pravde

eparovi (2003, prema Tot, :25)

1. mjere koje se tiu izvrenja zatvorskih kazni

(polusloboda, otputanje na posao, zadravanje za

vrijeme vikenda, kuni zatvor, izdravanje kazne u
nekoj vanjskoj instituciji)
2. nezatvorske kazne/sankcije (novana kazna;
sankcije kojom se ograniavaju ili oduzimaju neka
prava: zabrana upravljanja vozilom, sloboda pod
nadzorom, mjere prokuavanja probacija ili zatitni
nadzor, mjere drutveno korisnog rada community
service; restitucija)
3. mjere kojima se izbjegava izricanje kazne
(oslobaanje od kazne i odgaanje izvrenja kazne).

Platon
Svrha kazne nije negirati zloin - to je jednom

uinjeno ne moe se ponititi- nego dovesti kriminalca

i sve one koji su svjedoili njegovoj kazni da se u
odreknu od injenja takvih djela ili se barem
djelomino oporave od tog uasnog stanja
Kazna je poduzeta radi poinitelja, kao dio lijeka za
nepravdu koju je bolest nanijela dui (psihe)
Budui da kriminalitet teti poinitelju ak i vie nego rtvi, a

budui da osoba nikada ne bi svjesno povrijedila sebe, zloini

se ne mogu strogo shvatiti kao dobrovoljni

HVALA NA PANJI

The man who

punishest rightly,
punishes justly -