Brončano doba

2500. – 850.
 Literatura
PJZ 4 (Brončano doba),
Sarajevo 1979.
pojedina opća
poglavlja.

S. Dimitrijević, T. Težak
Gregl, N. Majnarić
Pandžić, Povijest
umjetnosti u
Hrvatskoj,
Prapovijest, Zagreb
1998.
Što je novo
 Uporaba bronce, slitine
bakra i kositra
 Stvaranje snažne
rodovske aristokracije
 Izdvajanje ratničkog
staleža
 Nastanak brojnih novih
vrsta oružja
 U kasnom brončanom
dobu – migracije prema
jugoistoku Europe =
panonsko-egejska
seoba.
 Kulture
Rano brončano doba:

Kontinentalna Hrvatska
Sjeveroistočna i sjeverozapadna:
vinkovačka kultura
Samo sjeveroistočna:
transdanubijska inkrustirana
keramika
Jadransko područje
Srednja i južna Dalmacija:
jadranski tip ljubljanske kulture
cetinska kultura
posuška kultura
Srednje brončano
doba
Kontinentalna Hrvatska
Sjeveroistočna:
daljsko-bjelobrdska grupa
grupa s licenskom
keramikom
vatinska kultura
Sjeverozapadna:
grupa s licenskom
keramikom
Lika i sjeverna Dalmacija
kultura grobnih humaka
Srednja i južna Dalmacija:
kasna cetinska kultura
Kasno brončano doba
stariji stupanj: oko 1300.- oko
1050. g.

Kontinentalna Hrvatska
Sjeveroistočna:
grupa Belegiš
grupa Gređani-Barice
kultura polja sa žarama:
- virovitička grupa
Sjeverozapadna:
kultura polja sa žarama:
- virovitička grupa
Lika:
kasno
brončano
doba Like

Jadransko
područje
Južna
Dalmacija:
južnobosanska
grupa
Kasno brončano
doba
Mlađi stupanj: oko 1050.
– oko 800. g.
Kontinentalna Hrvatska
kultura polja sa žarama:
Sjeveroistočna:
grupa Zagreb
grupa Dalj
grupa Novigrad-Donja
Dolina
Sjeverozapadna:
grupa Zagreb
grupa Velika Gorica
Lika:
japodska grupa

Jadransko područje
Istra:
istarska grupa
Primorje i sjeverna
Dalmacija:
liburnijska grupa
Srednja i južna
Dalmacija:
srednjodalmatinska grupa
Rano brončano doba (oko 2300. – oko 1600.):
1. vinkovačka kultura, 3. rano br. doba Istre, 4. cetinska grupa, 5.
posuška grupa, 7. rano brončano doba primorsko-velebitskog
prostora.
Vinkovačka kultura
Ime je dobila prema
nalazištu u Vinkovcima
Razvila se na temeljima
vučedolske kulture, uz
neke nove utjecaje.
Naselja na visokim
riječnim terasama ili
drugim istaknutim
položajima.
Pokop: inhumiranje i
kremiranje (u žarama)
Siromašna metalom,
izuzetak zlatna
garnitura iz Orolika.
 Rasprostiranje

Obuhvaćala velik prostor u jugozapadnoj Panoniji,

uključujući zapadni dio Mađarske, od Balatona prema
jugu (poznata pod imenom Somogyvár kultura).

U Hrvatskoj se prostire čitavim međuriječjem Drave i Save ,

na zapad, sjeverno od Slavonskog gorja do u
sjeverozapadnu Hrvatsku (nalazišta kod Bjelovara i
Koprivnice). Moguća nalazišta i u Požeškoj kotlini
(Draganluk).
U Baranji su mogući nalazi tipa Somogyvár.

Na jugu je prelazila Savu i širila se u bosanskoj Posavini.

 Nalazišta

Vinkovci-Tržnica, Sarvaš-
Gradac, Osijek, Ilok-
Tvrđava, Vučedol,
Lovas, Opatovac, Sotin,
Orolik, Stari Jankovci,
Stari Mikanovci,
Privlaka.
Viškovci i Josipovac
Punitovački kod
Đakova, Orešac kod
Virovitice, Drljanovac
kod Bjelovara.
Transdanubijska inkrustirana keramika
Ime dobila prema načinu
ukrašavanja posuda.
Doselila se sa sjevera, iz
Mađarske.
Kod nas
južnotransdanubijska
grupa; Szekszard-
Pécs.
Isključivo paljevinski
ukop u žari ili bez nje.
Djelovala na nastanak
mnogih regionalnih
grupa srednjeg
brončanog doba.
 Rasprostiranje
Obuhvatila je čitavu
zapadnu Mađarsku.
Prema jugoistoku do ušća
Tise u Dunav.

U Hrvatskoj se proširila
velikim dijelom Baranje i
sjeveroistočnom
Slavonijom, a rijetki
nalazi pojavljuju se do u
Središnju Slavoniju
(okolica Đakova).
Najzapadniji nalazi oko
Našica i u Požeškoj
kotlini.
Nalazišta
U Slavoniji:
Sotin, Dalj, Osijek,
Sveti Đurađ,
Kuševac, Podgorač,
Tekić, Grabarje.

U Baranji:
Suza, Beli Manastir,
Bolman, Kozarac,
Grabovac, Batina,
Čeminac, Vardarac,
Kopačevo, Darda,
Lug.
Jedan od najreprezentativnijih nalaza srednjeg brončanog
doba u Hrvatskoj: zlatna narukvica iz Bilja u Baranji
 Cetinska grupa

Rasprostiranje: na srednjem Jadranu, od zadarskog

područja do južno od Pelješca (Crna Gora), osobito oko
rijeke Cetine i njenom zaleđu, u Dalmatinskoj Zagori,
Hercegovini, s djelovanjem sve do u srednju i istočnu
Bosnu.
 Nalazišta

Špilje: Gudnja na
Pelješcu,
Markova na
Hvaru.
Vrsi kod Zadra,
Škarin Samograd,
Tradan i Stubica
kod
Šibenika, Cetina,
Čitluk, Obrovac, Vid
kod Metkovića,
Kotorac.
Srednje brončano
doba (oko 1600.
oko 1300.):
1. vatinska kultura,
2. daljsko-bjelobrdska
grupa
3. kultura s
licenskom
keramikom
4. srednje brončano
doba Istre
5. kultura grobnih
humaka
6. srednje brončano
doba Like
Kultura s licenskom keramikom

Prijelaz ranog u srednje

brončano doba.
Naziv prema načinu
ukrašavanja
keramičkih posuda.

Mobilna, polunomadska
populacija,
najvjerojatnije
primarno stočarska.
Kratkotrajna naselja.
 Rasprostiranje i nalazišta

Istočni alpski i zapadni panonski prostor.

Od ruba jugoistočnih Alpa u Sloveniji raširila se preko
Hrvatskog Zagorja u Podravinu i Posavinu.
Južno od Save mjestimično čak u Bosni i Hercegovini.

U Hrvatskoj integralni prostor je do u srednju Slavoniju, iako

se nalazi pojavljuju niz Savu do Slavonskog Broda.
Požeška kotlina: Gradac, Trenkovo, Tekić.
Našice: Podgorač, Vučjak Feričanački, Kuševac, Viškovci,
Štrbinci.
Slavonski Brod: Jaruge, Novigrad na Savi.
Import: Vinkovci, Privlaka, Dalj, Erdut i županjska Posavina.
Ukras na keramici – ‘litzen’
- izveden je usukanom
vrpcom ili konopom.
Daljsko-bjelobrdska grupa
Nazvana prema nalazištima
u Dalju i Bijelom Brdu.
Razvila se iz grupe
Szeremle, koja je iz
sjeverozapadne
Mađarske migrirala
prema jugu.
 Rasprostiranje i nalazišta

Regionalna je kulturna U Slavoniji:

grupa, na uskom prostoru Sotin, Vukovar, Aljmaš,
sjeveroistočne Slavonije, Klisa, Bijelo Brdo, Dalj,
uz desnu obalu Drave i Erdut, Osijek
Dunava, s pojedinačnim
nalazima prema jugu do
Vinkovaca, te Đakova i U Baranji:
Bizovca prema Kozarac, Darda, Beli
jugozapadu i zapadu. Manastir, Lug, Vardarac,
Na sjeveru obuhvaća Zmajevac
središnju Baranju.
Izvan Hrvatske: Bačka,
Banat i sjeverna Srbija uz
Dunav.
Jedno od najkarakterističnijih
obilježja daljsko-bjelobrdske
grupe jest antropomorfna
plastika. Služila je vjerojatno u
pogrebnim obredima.
Vatinska kultura

Nazvana prema
nalazištu Vatin u
sjevernoj Srbiji.
U Slavoniji i Srijemu
razvila regionalni
oblik.
Prva je brončanodobna
kultura u sjevernoj
Hrvatskoj s nešto
obilnijim brončanim
predmetima.
Naselja s pravilnim
rasterom ulica.
 Rasprostiranje

Proširena je na velikom području južne Panonije: u Banatu,

Srijemu, južnoj Bačkoj, u srpskom Podunavlju i zapadnoj
Srbiji, te u rumunjskom Banatu.

U Hrvatskoj obuhvaća najprije istočnu, a zatim i srednju

Slavoniju s najzapadnijim nalazištima oko Đakova i kod
Novigrada na Savi.

Pojavljuje se i na nekim nalazištima u Sjevernoj Bosni.

 Nalazišta
Vinkovci i okolica: Privlaka,
Stari Jankovci, Orolik,
Mirkovci, Ilača, Jarmina,
Otok, Ivankovo, Rokovci;
Okolica Osijeka: Dalj,
Aljmaš, Sarvaš, Bijelo
Brdo;
Vukovar i okolica: Sotin,
Bogdanovci, Opatovac,
Lovas;
Okolica Đakova: Trnava
Slavonskog Broda:
Novigrad na Savi
Okolica Županje.
Vatinska kultura bogata
je kovinskim
predmetima,
brončanima, pa čak i
zlatnima (ostava iz
Lovasa).
 Srednje brončano doba Istre i Primorja
Slabo je istraženo.
Početak gradnje kastelijera, tj.
utvrđenih gradina.
Jedna od njih je Monkodonja
nedaleko Pule.
Kasno br. doba,
stariji stupanj:

1. virovitička grupa
(kultura polja sa
žarama)
2. grupa Gređani-
Barice
3. grupa Belegiš I.
i II.
6. kasno brončano
doba Like
7. srednjobosanska
i južnobosanska
grupa
 Virovitička grupa – kultura polja sa
žarama
Najstarija grupa kulture polja
sa žarama dravsko-savskog
međuriječja.
Nazvana prema istraživanoj
nekropoli u Virovitici.
Kultura polja sa žarama razvija
se tijekom kasnog
brončanog doba u velikom
dijelu Srednje Europe.
Obilježavaju je velike
nekropole s paljevinskim
žarnim grobovima, bez
očuvanih vanjskih obilježja.
Rasprostiranje

Uglavnom obuhvaća područje

središnje Slavonije,
Posavine oko Slavonskog
Broda, te dijelove
Podravine, na zapad sve do
u sjeverozapadnu
Hrvatsku, s granicom oko
Kalnika i Medvednice.
Sjeverno od Drave nalazi
se u Međimurju.
Na istok pojedinačni nalazi
sve do Dunava.
Prešla je Savu u sjevernu
Bosnu.
 Nalazišta

Oriovac, Slavonski
Brod, Brodski
Stupnik; Satnica
Đakovačka,
Breznica
Đakovačka; Sirova
Katalena,
Virovitica;

Laslovo, Osijek,
Vukovar,
Bogdanovci, Sotin,
Ilok, Lovas
Grupa Gređani-Barice
Nazvana je prema
nekropolama u
Gređanima kod
Nove Gradiške i
Barice u sjevernoj
Bosni.
Pokazuje elemente
kulture grobnih
humaka i kulture
polja sa žarama.
Nastala je na temelju
virovitičke grupe,
uz neke još starije
elemente.
 Rasprostiranje i nalazišta

Obuhvaća središnji i zapadni dio Slavonije i to u Posavini,

Podravini, okolici Đakova i Požeškoj kotlini.

Nalazišta
Gređani, Oriovac, Perkovci, Vranovci, Mačkovac, županjsko
područje u Posavini;
Nova/Gornja Bukovica, Aleksandrovac u Podravini;
Strossmayerovac u blizini Đakova;
Grabarje, Požega u Požeškoj kotlini.
 Belegiška grupa

Predstavnik
jugoistočnopanonskog
kulturnog kruga u
kasnom brončanom
dobu.
Razvija se od srednjeg
brončanog doba u okviru
vatinske kulture u Slavoniji i
Srijemu, te u Vojvodini i
sjevernoj Srbiji – snažni
utjecaji iz jugoistočne
Panonije i
zapadnokarpatskog
područja.
Rasprostiranje

Jugoistočna Panonija,
Vojvodina i sjeverna Srbija.
Srodne grupe su u
zapadnoj Rumunjskoj i
jugoistočnoj Mađarskoj.

U Hrvatskoj obuhvaća istočnu

Slavoniju, na zapadu do
Osijeka, a na jugu nešto
južnije od rijeke Bosut.
Naselja su uglavnom
smještena duž desne obale
Drave i Dunava, te lijeve
obale Bosuta.
 Nalazišta

Osijek, Sarvaš,
Aljmaš, Dalj, Erdut,
Vučedol, Sotin,
Klisa, Nuštar,
Trpinja;
Vinkovci, Mirkovci,
Ivankovo, Slakovci,
Vinkovački Banovci,
Rokovci, Privlaka,
Nijemci.
U okviru mlađe belegiške grupe
dokazana je proizvodnja
brončanih predmeta.
Održavala je trgovačke veze s
istodobnom grupom Zagreb
kulture polja sa žarama.
Kasno brončano
doba, mlađi
stupanj:

1. grupa Dalj
3. grupa Novigrad-
Donja Dolina
5. grupa Zagreb
6. japodska grupa u Lici
7. grupa Istra I.
8. liburnijska grupa
9. grupa Velika Gorica
10. srednjodalmatinska
grupa
Grupa Zagreb – kultura polja sa žarama

Nazvana prema žarnoj

nekropoli Zagreb-
Vrapče.
Obilježava srednju fazu
razvoja kulture polja sa
žarama u dravsko-
savskom međuriječju.
Razvila se pod utjecajima
kulturnog kruga
Baierdorf-Velatice, iz
srednjeg Podunavlja i
ruba istočnoalpskog
prostora.
 Rasprostiranje

Zauzima veći dio savsko- Sjeverna granica su rijeke

dravskog međuriječja, s Mura i Drava, osim u
najvećom koncentracijom Baranji.
u njegovu zapadnom
dijelu. Prema jugu djelovala je u
sjevernoj Bosni.
Prema istoku proteže se
pretežno uz Savu pa Na zapad se proširila sve do
obuhvaća i istočna Maceljske gore i rijeke
slavonska područja. Sutle.
Pojedinačni nalazi mogu se
pratiti sve do Dunava i do
u zapadni Srijem.
 Nalazišta
Bregana, Karlovac,
Kiringrad, Zagreb,
Zlatar, Sisak, Krapina,
Novigrad Podravski,
Drljanovac, Staro
Petrovo Selo,
Slavonski Brod,
Novigrad na Savi,
Gorjani, Vinkovci,
Gunja, Samatovci,
Osijek, Bizovac,
Sarvaš, Erdut,
Vukovar, Ilok, Lovas,
Beli Manastir, Batina.
Ponešto nalaza….
Daljska grupa

Ime je dobila prema

nalazištu Busija u
Daljskoj planini,
nedaleko Dalja,
istraživanoj još
početkom 20. stoljeća.
Najmlađa je grupa kulture
polja sa žarama
istočnog međuriječja.
Nastavlja život i tijekom
starijeg željeznog doba.
 Rasprostiranje

Obuhvaća prostor što ga je prije nje zauzimala belegiška

grupa.
To je prije svega sjeveroistočni dio Slavonije uz Dravu i
Dunav, na jug otprilike do Bosuta.
Pojedini nalazi iz Doline na Savi pokazuju veze s daljskom
grupom, a utjecaji se mogu pratiti i u županjskoj
Posavini.
Baranja – također integralni dio teritorija daljske grupe.
Obuhvaćala je veliki dio jugoistočne Transdanubije u
Mađarskoj, osobito u županiji Baranya.
Istočno prelazi na lijevu obalu Dunava, u Bačku u
Vojvodini.
 Nalazišta

Slavonija:
Dalj, Vukovar,
Sotin, Erdut,
Sarvaš, Osijek,
Daljska planina,
Kapelna.

Baranja:
Vardarac, Lug,
Kneževi
Vinogradi,
Batina.
Kultura

Starija daljska grupa

vrlo je siromašna
kovinskim
predmetima.
Gotovo svi brončani
predmeti potječu iz
ostava, a samo
nekoliko je iz
grobova.
Ukop je isključivo
paljevinski u
žarama.
Neki predmeti daljske grupe….
…..
 Grupa Velika Gorica

Ime dobila prema nekropoli u Velikoj Gorici.

Posljednja grupa kulture polja sa žarama u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
 Rasprostiranje

Obuhvaća
sjeverozapadnu
Hrvatsku, osobito
područje između
rijeka Kupe, Save i
Dobre i Žumberačke
gore.
Na sjever se proširila u
Hrvatsko Zagorje, a
na istok do u srednju
Posavinu kod Siska i
sjeveroistočno do
Kalnika.
 Nalazišta
Velika Gorica, Krupače, Trešćerovac, Ozalj, Žumberačka
Kupčina, Sisak, Kalnik, Žamarija, Draganići.
 Kultura
Do sada pronađeni metalni
predmeti potječu samo iz
grobova.
Pokop isključivo paljevinski.
Istarska grupa
U okviru istarske
grupe razvila se
etnička zajednica
Histra koji su u
željeznom dobu
obitavali na gotovo
istom prostoru.
Snažne veze sa
zapadnim
Balkanom,
sjevernim
Jadranom i
jugoistočnim
alpskim
prostorom.
 Rasprostiranje i nalazišta

Obuhvaćala je južni dio Istre, do

rijeke Raše na jugoistoku.
Nalazišta:
Poznato je dvadesetak nalazišta,
od kojih su četiri gradinska
naselja.
Buje, Kaštelir kod Umaga, Pucole
kod Grožnjana, Oprtalj, Sv.
Spas kod Motovuna,
Kanfanar, Rovinj, Makadanj
(Monkodonja) kod Rovinja,
Gradina na Velom Brijunu,
Roč, Vrčin kod Vodnjana itd.
Kultura

Utvrđena gradinska
naselja, uglavnom
kružnog tlocrta.
Pokopi u skvrčenom
položaju u sanducima
od kamenih ploča i u
kamenim gomilama.
Na nekim lokalitetima
otkriveni su predmeti
od jantara  trgovina.
Utjecaji iz kulture polja
sa žarama s
jugozapadnog
panonskog prostora.
Liburnska grupa
Nazvana prema kasnijem
narodu Liburnima, koji
su se razvili na njenim
temeljima u starijem
željeznom dobu.
Ukop je u sanduku od
kamenih ploča s
pokojnikom u hocker
položaju.
Također i grobovi pod
humcima.
Povezanost sa zapadnom
jadranskom obalom.
 Rasprostiranje i nalazišta

Istočni obalni dio Istre, od rijeke Raše na zapadu,

Kvarner, Primorje, te sjeverna i srednja Dalmacija
do rijeke Krke na jugoistoku.
Otoci Krk, Cres, Dugi otok, Vir, Sestrunj.

Nalazišta:
Poznato oko 60 nalazišta. Najvažnija su:
Osor, Budim u Posedarju, Gradina na Viru, Garica na
Krku, Piramatovci, Baška na Krku, Biljane Donje,
Razvršje u Jesenicama, Grižane na Krku, Benkovac
Liburnska grupa vrlo je bogata
oružjem i nakitom.
 Srednjodalmatinska skupina

Skupina od koje su se u
starijem željeznom dobu
razvili Dalmati.
Već u ovom razdoblju došlo
je do oblikovanja
posebnosti koje je
izdvajaju od okolnih
zajednica.
Snažne veze s liburnskim
područjem, kao i sa
zapadnom jadranskom
obalom.
 Rasprostiranje i nalazišta

Obuhvaća prostor jadranske obale od rijeke Krke na

sjeverozapadu do Neretve na jugoistoku i pripadajuće
otoke, a od obale prema unutrašnjosti sve do lanca
najviših dinarskih planina u zapadnoj Hercegovini i Bosni.

Nalazišta:
Poznato je više od 80 nalazišta, među kojima su i dva
sojenička i nekoliko pećinskih naselja i groblja.
Makarska, Velika gradina u Petrovićima, Unešić, Vranjic,
Danilo-Crno brdo, Velika gradina u Varvari, Gradac kod
Ljubuškog, Mostarsko blato, Nerežišće na Braču,
Samograd kod Muća itd.
Kultura
Gradinska, sojenička i
špiljska naselja.
Pokapanje u ravnim
grobljima, u kamenim
gomilama i u pećinama.
Pokojnici su polagani na
bok u skvrčenom
položaju u grob od 4
okomite kamene ploče i
pokriveni jednom
pločom.
Pojava platežnih sredstava
u obliku brončanih šipki
ili ingota u obliku
volovske kože.