ODGOJNO - OBRAZOVNO

UKLJUČIVANJE UČENIKA S
POREMEĆAJEM IZ AUTISTIČNOG
SPEKTRA

Jasmina Frey Škrinjar

Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu
Pitanja na koja treba odgovoriti:

 Da li su naše škole spremne za učenike s

autizmom?

 Da li su učenici s autizmom uključeni u naše

redovne osnovne škole?

 Ako nisu, što (još) trebamo učiniti da to postanu ?

 Ako jesu, koliko njih i uz koju vrstu podrške?

Pitanja na koja treba odgovoriti:

 Ako jesu; kako je tim učenicima u nastavi?

 Kako je drugim učenicima u razredu ?
 Kao je njihovim učiteljima?
 Kako je stručnim suradnicima tih učitelja?
 Kako roditeljima?
Pitanja na koja treba odgovoriti:

 Koju djecu s poremećajem iz autističnog

spektra obrazovati u integriranim uvjetima a
koju u posebnim?
 Zašto?
Preduvjeti uključivanja:

 Spremnost škole, učitelja tj. razumijevanje i prihvaćanje (dodatna

educiranost)
 Spremnost za suradnju sa stručnjakom za edukacijsko-
rehabilitacijsku potporu i roditeljima
 Kontinuirana dostupnost specifične stručne podrške učiteljima i
roditeljima
 Dobro pripremljen individualizirani program, manji razredi po
broju učenika (dvadesetak) i bez drugih učenika s teškoćama u
razvoju
 Mogućnost korištenja asistenta u razredu kao podrške učeniku
(i/ili svim učenicima u razredu) i učitelju
Koju djecu s poremećajem iz autističnog spektra
obrazovati u integriranim uvjetima....

 Prema HNOSU:
” Uspješna i sigurna edukacijska integracija u redovnu
školu moguća je za učenike s Aspergerovim
poremećajem, za učenike s poremećajem iz
autističnog spektra koji su graničnog ili prosječnog
intelektualnog razvoja, s blažim odstupanjem u
socijalnoj interakciji odnosno s umjerenim stupnjem
autizma, a kod kojih su smetnje u ponašanju
zastupljene u manjoj mjeri “
To znači da se u integriranim uvjetima kod nas mogu
školovati učenici kod kojih je dijagnosticiran:

 Pervazivni razvojni poremećaji ne drugačije određen

(PDDNOS) prisutni su neki obrasci ponašanja tipičnih za
autizam („kao-autistični“ ,“elementi autizma), no prema
ostalim obilježjima ponašanja/funkcioniranja ne zadovoljavaju
kriterije ni za Asperger poremećaj ni visoko funkcionirajući
autizam.

 Visoko funkcionirajući autizam (Hight-Functioning Autism)

zadovoljava dijagnostičke kriterije za autizam, ali uz relativno
uredan kognitivni razvoj u intelektualnom razvoju i bez
teškoća u učenju. Mogu biti prisutne inicijalne teškoće u
govorno jezičnom razvoju no dijete razvija govor unutar ili
približno očekivanoj dobi.
 .... i učenici kod kojih je dijagnosticiran :

• Aspergerov poremećaj: manje simptoma kojima se opisuje

autizam (manje nego i kod visoko- funkcionirajućeg autizma) i
uredan jezično govorni razvoj.

• Ne postoje čvrsta razgraničenja između VFA i AP

• Razlike su minimalne, artificijelne i nebitne za ishod tretmana i
razvojnu perspektivu osobe*

• Neki autori ih poistovjećuju, neki ih oba svrstavaju u (nadređenu)

skupinu VFA unutar koje razlikuju AP i VFA

*vrijeme javljanja govora i male razlike u broju prisutnih autističnih simptoma

Značajke Aspergerovog poremećaja
(prepoznat ih i uvažavati u IEP-u)

1. Socijalna interakcija
 Nesposobnost za interakciju s
vršnjacima
 Nemotiviranost za druženjem s
vršnjacima
 Nerazumijevanje socijalnih
pravila,odnosa aluzija
 Socijalno i emocionalno
neprimjerena ponašanja
 Poremećaj društvenog kontakta
s naglašenom egocentričnošću
Značajke Aspergerovog poremećaja
(prepoznat ih i uvažavati u IEP-u)

2. Ograničeni interesi
 Isključenost iz drugih aktivnosti

 Ustrajnost na rutinama i ritualima

 Više napamet, nego sa značenjem

Značajke Aspergerovog poremećaja
(prepoznat ih i uvažavati u IEP-u)

3.Govor i jezik
 Vrlo dobar ekspresivni jezik, ali površan (plitak)

 Pedantan i formalan jezik

 Prozodijska pretjeranost, neobične značajke glasa

 Teškoće u razumijevanju: doslovno shvaćanje,

nerazumijevanje predmnijevanog (implicitarnog)
Značajke Aspergerovog poremećaja
(prepoznat ih i uvažavati u IEP-u)

4. Neverbalna komunikacija
 Znatne teškoće s «čitanjem» neverbalnih znakova

 Ograničena upotreba gesti

 Nezgrapan/nespretan govor tijela

 Ograničeno izražavanje mimikom

 Neprimjereno grimasiranje ili gestikuliranje

 Neobično gledanje u nekog (zurenje)

 Značajke Aspergerovog poremećaja
(prepoznat ih i uvažavati u IEP-u)
5. Motorika
 Motorna nespretnost, slabija neuromotorna
usklađenost
...međutim

“......ja sam razvila moje talente.

Često se previše orijentiramo
na teškoće. Trebate se
usmjeriti na vještine u kojima
ste dobri i pronaći načina da ih
iskoristite u korist onoga što je
vaša teškoća…”
Dr. Temple Grandin”
Značajke Aspergerovog poremećaja: jake strane
(koristiti ih u IEP-u)

 Izuzetno pamćenje: posebno za detalje, činjenice,

fotografsko, vizualno – spacijalno, topografsko (orijentacija,
samopouzdanje, doživljaj uspjeha)

 Mišljenje u slikama “visual thinkers”*

Neposredno pretvaranje riječi u slike, drugačije
procesuiranje od nas “verbalnih mislioca” - (slikovne
upute)

*Thinking in Pictures T. Grandin

Značajke Aspergerovog poremećaja: jake strane
(koristiti ih u IEP-u)

 Prepoznavanje redoslijeda, obrasca, slijeđenje

pravila: stvaraju posebna “pravila” ili prepoznaju
neka pravila u javljanju nekih događaja,
ponašanja drugih, u nizu informacija stvaraju
svoju logiku zapažanja i pamćenja-prisjećanja
(pravila igre, soc. interakcija, prepoznavanje,
anticipiranje socijalnih kodova)
 Preferira društvo odraslih osoba i u njemu se
ugodno osjeća
(motivacija, uzor, autoritet, samopuzdanje)
Odgojno–obrazovno (ne)uključivanje učenika s
poremećajima iz autističnog spektra

 Inkluzivna edukacija kao i bilo koji drugi

jedinstven pristup edukaciji djece s autizmom
ne može biti najučinkovitiji oblik obrazovanja
za svako dijete autizmom obzirom da se ona
međusobno vrlo razlikuju prema specifičnim
sposobnostima i teškoćama tj. stupnju i vrsti
potrebne podrške.

17/36
 Odgojno–obrazovno (ne)uključivanje učenika s
poremećajima iz autističnog spektra

 U kontekstu tih enormnih različitosti, inzistiranje na

inkluziji za sve osobe s autizmom može se
smatrati pretjerano jednoznačnim i
pojednostavljenim pristupom prema iznimno
složenom raznorodnom poremećaju (Burack, Volkmar
1992, Klin i sur 1992., Mesibov 1990., Quill 2002., Jordan 2005 )
 Odgojno–obrazovno (ne)uključivanje učenika s
poremećajima iz autističnog spektra

 Kao i kod drugih, postoje različiti stavovi o potpunoj

inkluzivnoj edukaciji za sve osobe s autizmom.

 Većina edukatora smatra da mnoga djeca s

autizmom mogu biti uključena u primjerene redovne
uvjete, ali unatoč prepoznavanju i uvažavanju
prednosti inkluzije smatraju da nije primjerena za sve.

(Ozonnoff, S. i sur,2002; Hondap, R.M. i sur. Ziegler E., i sur. 1997; Quill
K.A., 1990; Volkmar i Cohen, 2005; Jordan, R., 2007.)
 Evaluacija programa

 Evaluacija inkluzivnih programa za djecu s

autizmom je teška: iz konceptualnih i
praktičnih razloga.
 Za razliku od drugih skupina učenika s
posebnim potrebama, ovdje je mnogo
neslaganja oko prioriteta kriterija za procjenu
primjerenosti nekog programa.
Kriteriji za procjenu primjerenosti
programa
 Zagovornici potpune inkluzije ističu
zajedničko iskustvo učenika s autizmom i
drugih učenika. Usvajanje obrazovnih
sadržaja je važno, ali ne presudno.
 Razvojno orijentirani edukatori i drugi
stručnjaci ističu nužnost dokumentiranih
parametara akademskih postignuća,
ponašanja i socijalnog funkcioniranja.
Inkluzivno školovanje i prilagodbe u
nastavnom radu

Neosporna je korist od inkluzivne edukacije ako se

ona provodi prema načelima:
 individualiziranog pristupa koji je maksimalno
prilagođen potrebama pojedinog učenika.
 ako su zadovoljeni potrebni uvjeti i omogućene
specifične metode prilagođene potrebama ovih
učenika, a da se pritom omogućuje neometani
nastavni proces za sve njegove sudionike.
Učitelj i karakteristike razreda
Fleksibilnost, pozitivan stav, smisao za humor, ...
Rutine i pravila
Organizacija radnih materijala
Organizacija vremena
Jasan, jednostavan, nedvosmislen jezik
Pisane instrukcije
Mjesto u blizini učitelja, dalje od distrakcija
Posebno mjesto za rad u slučaju ometanja
Vrijeme za individualni rad
Nadgledanje ritma rada i produkta rada
Provjera razumijevanja
Povrana informacija - pohvala
 Odabir i doziranje zadataka
Sporost i neučinkovitost zbog preokupiransti
posebnim interesima, detaljima i
nerazumijevanja vremenskih okvira

Mjerenje vremena-znak za početak i kraj rada

Smanjivanje količine zadataka ili duljine pojedinog
zadatka
Smanjivanje informativnosti stranice
Manji razredi, prilagodba kurikuluma

Važnije je omogućti iskustvo uspjeha, nego držati se

tipičnog rasporeda
Pomoć u izvršnim funkcijama
Teškoće u organizaciji i planiranju
Dnevnik tjednih zadaća
Liste zadataka i podzadataka
Liste materijala
Dnevni planer
Liste “što treba napraviti”

Vizualne strategije
Pružiti što više vizualnih informacija
Pisanje na ploču, individualni pisani materijal,
primjer gotovog zadatka, kartice
zaljepljene na stol
Traženje pomoći
Zbog teškoća u socijalizaciji i započinjanju
interakcije često ne traže pomoć
Učitelj treba promatrati dijete i dogovoriti s njim
neki signal

Grupno učenje
Može biti dobra prilika za razvoj socijalnih
vještina, ali zbog njihovog nedostatka dijete
možda neće biti u prilici shvatiti zadani koncept
Individualni zadaci
Kod rada u parovima, učitelj
treba uparivati učenike 26/36
Spor rukopis
Osiromašen
Težak za čitanje
Naporan za izvedbu

ANKSIOZNOST
ODBOJNOST PREMA
AKTIVNOSTIMA ZA KOJE JE
POTREBNO PISANJE
RUKOM
 Skratiti
Dodatno vrijeme pisane
zadatke

Ocijeniti dijete
sadržajno, a ne kroz
urednost Kako ublažiti ove probleme?

Dati kopiju bilježaka

Alternativan način rada

(Pisanje na
kompjutoru,snimanje)
PISANJE TESTOVA
Dopustiti djetetu da test rješava u alternativnom
obliku (usmeno ili korištenjem crta na
dopunjavanje)
Omogućiti dodatno vrijeme za pisanje testa u
tihoj prostoriji sa asistentom sa strane koji će mu
interepretirati pitanja i pomoći mu u
razumijevanju vremenskih odnosa
Razumijevanje i apstraktno mišljenje

Koncept podučavanja u školama sve više

APSTRAKTAN zahtjeva sve više
INTERPRETACIJE, INTEGRACIJE I
GENERALIZACIJE
Što se može učiniti da pomognete djetetu?
Prikazati koncepte kao konkretne i
vizualne,organizirati rad
unaprijed,koristiti specifične interese i
vještine kada to možete
 RAZUMIJEVANJE MATEMATIKA
PROČITANOG Razumijevanje
1. tko? matematičkih
2. što? koncepata ispari kada
3. kada? treba apstraktno
4. kakav je završetak? prikazati konkretno i
vizualno
Podcrtati te elemente u
priči, istaknuti bojom, -upotreba manipulativnih
materijala (štapići,
lista pitanja sa istom žetoni,zrna ...)
bojom
Dodatni elementi gdje?
zašto?
Problemi u ponašanju
(prekidanje, ometanje drugih, konstantno
govorenje o temama ili užim interesima,
agresija)
Često potkrepljivati željene oblike
ponašanja
Ignoriranje manje važnih loših oblika
ponašanja
Učenje djeteta tehnikama samokontrole
Zahtjevi u odnosu na nastavne sadržaje

 Individualizirano planiranje i podučavanje mora biti

usmjereno na usvajanje funkcionalnih vještina, s ciljem
poticanja socijalne kognicije i adaptivnih oblika ponašanja.
 Usvajanje školskog gradiva ne smije biti jedini prioritet i
nikako ne smije biti nauštrb poticanja komunikacijskih i
socijalizacijskih sposobnosti (doživljaj /ne/uspjeha,
osvješćivanje svoje uloge u interakciji)
 Moguća/poželjna prilagodba pojedinih područja u nastavnim
predmetima
 Nužna prilagodba metoda poučavanja

vidi “Poučavanje učenika s autizmom” – Školski Priručnik

i na kraju …

 Korijen našeg vjerovanja u edukaciju onih s

autizmom je namjera da poštujemo njihov način
mišljenja i učenja.
 Mi možda nemamo tu mogućnost da dijelimo
autistične načine shvaćanja, ali to i je problem
nas kao učitelja i početna točka s koje krećemo
ka stvarnom učenju podučavanja.
 Smatramo da učenje može mnogo toga
promijeniti, da su velika očekivanja jednako
važna u edukaciji kao i u bilo kojoj drugoj
grupi.
 Ne možemo uvijek znati zašto neko dijete
uspije, a drugo ne, te znamo da razlika u
rezultatu nije uvijek zbog načina na koji su
učili.
 No, vjerujemo da optimističan, odlučan
pristup, temeljen na načelu odgovornosti,
može mnogo toga promijeniti.
“Inkluzija je mijenjanje pravila igre tako
da svi mogu igrati i tako da svi mogu
pobijediti!”