You are on page 1of 7

NASTAVNI METOD

Slatina,M. (1998)
N A S T AV N A M E T O D A I Z M E Đ U O B R A Z O V A N J A I
Š K O L O VA N J A A U T E N T I Č N I I I N S T I T U C I O N A L N I
ODGOJ

Obrazovanje samo po sebi ne odgaja ljude. Školovanje ne dovodi do


čovjeka već do stručnjaka. Istinski ( autentični ) odgoj čini čovjeka
humanijim, pravednijim, moralno savršenijim, dok institucionalni (
instrumentalizirani ) odgoj ne vodi ka ovome. Istinski odgoj izvire iz
univerzalno važećih vrednota. Za razliku od institucionalnog, autentični
odgoj nije isplaniran i isprogramiran, proračunat i intencionalan.
Institucionalni odgoj je smišljen, isplaniran i zavisi od namjera koje su
definirane institucionaliziranjem.
Institucionalizacija autentičnog odgoja ide sljedećim redom :

ODGOJ = OBRAZOVANJE = ŠKOLOVANJE = NASTAVA =


PODUKA = ŠKOLSKO UČENJE = METODE NASTAVNOG
RADA = ISPITIVANJE = KVALIFIKACIJA = DIPLOMA
Obrazovanje se poistovjećuje sa školovanjem. Grubom
instrumentalizacijom odgoja građena je pogrešna predstava o odgoju i
obrazovanju, što ima odraza i na nastavu. Za razliku od nastavnika u
srednjim školama, nastavnici u osnovnim školama bolje poznaju svoje
učenike i ne koriste '' šefovsko upravljanje''.
SVIJEST KAO OPĆE LJUDSKO ČULO

Individuum se zahvaljujući odgoju i obrazovanju, iz svoje prirodne


biti uzdiže ka duhovnom i djelatnom biću. Svijest postaje opće
ljudsko čulo. Uobličena svijest se odgojem i obrazovanjem ponaša
poput čula. Nastava bi trebala da ima odgojne funkcije.
P R E M A G U D J O N S U, O D G O J E M S E O Z N A Č AVA J U R A D N J E
K O J I M L J U D I P O K U Š AVA J U U N A P R I J E D I T I O S O B N O S T
D R U G I H L J U D I U B I L O K O M P O G L E D U, K O J I I M P L I C I R A
5 ZNAČAJKI, A TO SU :

 odgoj se sastoji od ljudskih djelatnosti čiji je cilj određeno ponašanje a njihov


smisao čovjek kao svjesni subjekt,
 socijalno znači da se te djelatnosti tiču i drugih(samoodgoj=učenje ),
 psihičke dispozicije nisu prolazno doživljavanje i ponašanje već relativno trajne
spremnosti za doživljavanje i ponašanje ( znanja, sposobnosti, interesi, stavovi, itd. )
 poboljšanje ili održavanje zadanom stanju odgojnog djelovanja pripisuje
znanstveno vrijednosni relativizam ,
 pokušavati znači da odgojne radnje mogu ne samo uspjeti već mogu i ne uspjeti.
Čula koja čovjek donosi rođenjem uobličavaju se odgojem i obrazovanjem, koji
omogućuju da se čovjekove individualne snage dijelom potvrđuju a dijelom
razvijaju. Razvoj i potvrđivanje zavise o prirodi obrazovnog dobra , kao i o prirodi
suštinske snage koja odgovara tom dobru. Pomoću odgojno – obrazovnih dobara
razvijamo bogatstvo subjektivne ljudske osjetilnosti. Odgojem i obrazovanjem
razvijamo i duhovna osjetila ( moralnost, volja, ljubav, interesovanje, mašta, itd. ).
Osjetila odgojenog i obrazovanog čovjeka su drugačija od neobrazovanog. Odgojem
i obrazovanjem čovjek je društven, oni omogućuju čovjeku da se može potvrđivati u
svim odnosima sa svijetom.